Norveški div Statkraft povlači se iz Hrvatske, a još prošlog mjeseca najavljivali su velike projekte
Direktori u norveškoj državnoj energetskoj kompaniji Statkraft u rujnu ove godine su govorili o ambicioznom razvoju golemog portfelja projekata obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj, pri čemu samo u solarnim elektranama snage 750 megavata, a sada se dogodio preokret – prodat će svoje poslovanje. Čini se da ih nije iznervirala spora hrvatska birokracija nego da je u pitanju promjena strategije
Iako je prije samo mjesec dana norveška državna energetska kompanija Statkraft najavila da ima velike ambicije u Hrvatskoj u obnovljivim izvorima energije, pa su otvorili u Zagrebu i novi ured, u četvrtak je stigla iznenađujuća vijest da se povlače s hrvatskog tržišta te da će se usmjeriti prema ulaganjima u Norveškoj, drugim dijelovima Europe i Južnoj Americi.
Prodat će svoje poslovanje na području kopnenih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijske pohrane energije u Hrvatskoj (i Nizozemskoj), a sve to objašnjavaju novom strategijom kompanije.
Fokus na manji broj tržišta
„Statkraft će svoja ulaganja i organizaciju usmjeriti na manji broj zemalja kako bi se fokusirao na povećanje obima poslovanja u njima te ojačao konkurentnost i stvaranje vrijednosti“, stoji u njihovu službenom priopćenju.
Arnaud Bellanger, direktor Statkrafta Hrvatska, izjavio je: “Kratkoročno gledano, nastavit ćemo razvijati projekte koje trenutačno imamo u portfelju – dok istovremeno istražujemo sve mogućnosti vezane uz naše poslovanje“. Drugim riječima, dok ne pronađu kupca za svoj portfelj projekata.
Statkraft ima više od 750 megavata solarnih elektrana u planu razvoja u Hrvatskoj, objavili su prije mjesec dana, koji su trenutačno u različitim fazama izdavanja dozvola.
Podsjetimo, na susretu s novinarima 17. rujna, Bellanger je poručio da aktivno razvijaju robustan niz projekata solarnih i vjetroelektrana u Hrvatskoj, kao i sustava za pohranu energije, te napomenuo da su kapaciteti Statkrafta za razvoj projekata i ambicije u Hrvatskoj dodatno ojačani akvizicijom Neoenovih hrvatskih operacija i projekata nekoliko mjeseci ranije. Poručio je također da sve to „u konačnici obećava kontinuirani razvoj naših kapaciteta u zemlji u narednim godinama.“
U Hrvatskoj su od 2021.
Na razini tako velikih tvrtki – a u pitanju je najveći europski proizvođač obnovljive energije, kako se Statkraft voli predstavljati, koji ima operacije u više od 20 zemalja – doista je iznimno da se u kratkom roku dogodi tako ozbiljan zaokret. Nema, međutim, službenih signala koji bi govorili da ih je na povlačenje potaknula neka investicijska prepreka u Hrvatskoj, primjerice spora administracija.
Statkraft je u Hrvatskoj inače prisutan od 2021. godine s timom developera sa sjedištem u Zagrebu, a trenutačno tu ima osam zaposlenih, objavili su.
U izjavi koju smo primili, Simen Bræin, viši potpredsjednik europske regije 3 u Statkraftu, kaže: “Unatoč poboljšanoj tržišnoj poziciji u Hrvatskoj, koja je postignuta i preuzimanjem Neoena ranije ove godine te profitabilnim prilikama koje su se stvorile, Statkraft će morati fokusirati svoju strategiju i smanjiti broj zemalja u svojem europskom portfelju. Stoga ćemo u narednom periodu tražiti nove vlasnike za poslovanje u Hrvatskoj”.
S vremenom će također prodati, stoji u priopćenju, svoje operacije na području hidroenergije i solarne energije u Indiji, „omogućavajući tvrtki da se usredotoči na tržišta visokog potencijala u nordijskim zemljama, drugdje u Europi i Južnoj Americi, te da tako ispuni svoje ambiciozne ciljeve rasta“.
Kako prenosi norveški Montel News, izvršna direktorica Statkrafta Brigitte Vartdal, koje je kormilo te državne kompanije preuzela u travnju ove godine, najavila je u srijedu da se sada fokusiraju na manji broj tržišta. U skandinavskoj regiji planiraju investicije u razvoj kopnenih vjetrolektrana te će značajno povećati kapacitete u pet velikih projekata u norveškim hidroelktranama. Namjeravaju razviti 6-8 gigavata offshore vjetroelektrana u sjevernoj Europi s partnerima do 2040. godine i donijeti odluke o ulaganjima za 1-2 gigavata zelenog vodika do 2035. godine.
