Papa Lav XIV. nazvao ju najvećom prijetnjom, a Musk alatom za stvaranje “digitalnog boga”
Lav XIV. hvali veliki potencijal tehnologije, ali smatra kako umjetna inteligencija može predstavljati opasnost za ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad. Zbog toga je treba kontrolirati kako bi se osiguralo da se koristi za dobrovit svih
Kao vođe Katoličke Crkve, pape su se kroz povijest suočavale s velikim izazovima svog vremena – bilo da je riječ o hereticima, kugama ili invazijama.U 2025. godini, papa Lav XIV. je kao ključnu misiju svog pontifikata odredio ograničavanje rizika nekontroliranog razvoja umjetne inteligencije.
U svom prvom službenom obraćanju kardinalima, upozorio je na opasnosti koje umjetna inteligencija predstavlja za “ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad.” Dva dana kasnije, govoreći novinarima, pohvalio je “ogroman potencijal” tehnologije, ali uz upozorenje da je potrebna odgovornost “kako bi se osiguralo da se koristi za dobrobit svih.”
Baš kao i njegov imenjak iz 19. stoljeća, papa Lav XIII., koji je promicao prava radnika tijekom industrijske revolucije, Lav XIV. želi se postaviti kao zaštitnik društvene strukture suočene s nekontroliranim modernim tehnologijama, piše Politico. Papinsko ime koje je izabrao kardinal Robert Prevost “nije bilo slučajno”, rekao je vatikanski glasnogovornik večer kada je konklava završila.
Veći utjecaj na radnike s nižim kvalifikacijama
“Crkva nas poziva da gledamo prema nebu, ali i da hodamo zemljom u skladu s vremenom”, rekao je Paolo Benanti, franjevac i vatikanski savjetnik za etiku umjetne inteligencije, za Politico, dodajući kako nije ništa neobično što Crkva nudi stručnost u ovako futurističkom području.
“Vatikan želi izbjeći razvoj umjetne inteligencije koji bi mogao naštetiti ljudskim pravima i dostojanstvu, a koji bi nesrazmjerno utjecao na radnike s nižim kvalifikacijama”, rekla je Maria Savona, profesorica ekonomije inovacija na Sveučilištu Luiss u Rimu i Sveučilištu Sussex, stručnjakinja za AI.
Etika, filozofi i sami tehnološki magnati upozoravali su na rizike stvaranja inteligentnih oblika života od strane tvrtki. Elon Musk, vlasnik X-a i tvorac AI bota Grok, upozorio je na “prizivanje demona” kroz neodgovorni razvoj umjetne inteligencije, usporedivši to sa stvaranjem “digitalnog Boga”.
Deregulacija u trendu
Rad na osiguravanju uloge Svete Stolice u regulaciji AI započeo je već s prethodnikom Lava XIV. Papa Franjo je 2020. okupio vjerske i političke vođe te tvrtke poput IBM-a i Cisca kako bi potpisali Rimsku povelju o etici umjetne inteligencije, obvezu na razvoj AI tehnologija koja će biti odgovorna i društveno korisna. U siječnju je Vatikan objavio službenu izjavu upozorivši da bi AI mogla dovesti do toga da čovječanstvo “postane rob vlastitog rada.”
Kao prvi papa iz SAD-a, zemlje Silicijske doline i doma tehnološke revolucije, i kao diplomirani matematičar, Lav XIV. je idealan za nastavak tog puta.
Washington predvodi deregulacijski val – predsjednik Donald Trump ukinuo je sigurnosna pravila koja je uveo njegov prethodnik Joe Biden te je predstavio plan vrijedan pola trilijuna dolara za AI hardver s vodećom tvrtkom OpenAI.
Čak i EU, koja je povijesno bila na čelu regulacije umjetne inteligencije, mijenja svoj pristup kako bi se usmjerila na konkurentnost, otvarajući vrata “ciljanim izmjenama” Akta o umjetnoj inteligenciji i udvostručujući napore za povećanje računalne moći. Na AI summitu u Parizu u veljači, svjetski čelnici više su razgovarali o sklapanju poslova nego o postavljanju zaštitnih mehanizama.
Etički i usmjereni razvoj
Za Benantija, uloga Crkve kao “stručnjaka za čovječnost” može potaknuti vođe, osobito u katoličkim zemljama, “na stvaranje umjetne inteligencije koja skrbi za čovjeka i usklađena je s društvenom pravdom.”
U prvom razgovoru Lava XIV. s talijanskom premijerkom Giorgiom Meloni, oboje su se obvezali nastaviti rad na “etičkom i čovjeku usmjerenom razvoju umjetne inteligencije.” Prošle godine, na Melonijin poziv, papa Franjo se obratio čelnicima G7 o etici AI-ja.
“Interes Vastikana za AI nije čudan”, rekla je Savona. “Franjo se također snažno angažirao u pitanju klimatskih promjena, što je također suvremeno pitanje. Misija crkve je ostati vjerna temeljnim načelima, dok se prilagođava svijetu.”
