Prvih 130 godina proizvodnje i distribucije električne energije u Hrvatskoj
Na slapovima rijeke Krke započela je 28. kolovoza 1895. s radom prva javna hidroelektrana u našoj zemlji, samo tri dana nakon čuvene hidroelektrane na slapovima rijeke Nijagare u SAD-u
Spomenutog datuma prije 130 godina nastao je i prvi cjeloviti izmjenični elektroenergetski sustav na tlu Hrvatske, koji je, uz proizvodnju električne energije u Hidroelektrani Krka, obuhvatio njezin prijenos dvofaznim dalekovodom do 11 kilometara udaljenog Šibenika i njenu distribuciju razdjelnom mrežom po gradu Šibeniku. Začetak je to elektroprivredne djelatnosti u našoj zemlji, a 28. kolovoza je na stogodišnjicu uspostave prvog hrvatskog elektroprivrednog sustava 1995. godine odabran i kao Dan Hrvatske elektroprivrede.
Na zamisao o hidroelektrani na slapovima Buka na rijeci Krki, gradskog inženjera i vijećnika Vjekoslava plemenitog Meichsnera, gradonačelnika Šibenika Antu viteza Šupuka i njegovog sina Marka Šupuka, potaknula je velika elektrotehnička izložba u Frankfurtu na Majni 1891., na kojoj je uspješno ostvaren prijenos električne energije izmjeničnom strujom na veliku udaljenost.
Meichsner je početkom 1893. pripremio nacrte i dokumente za izgradnju hidroelektrane, dalekovoda i razdjelne mreže u Šibeniku, čemu je prethodila Razsuda o koncesiji vode rijeke Krke, odnosno dopusnica za korištenje vode. S Antom Šupukom (koji je bio vlasnik vodenica u donjem dijelu Buka te je elektrana izgrađena na njegovim katastarskim česticama), utemeljio je tvrtku za “Obrtnu proizvodnju munjiva“.
Nakon 16 mjeseci prvi kilovatsati u Šibeniku
Izgradnja elektrane je započela 22. ožujka 1894., a nakon samo 16 mjeseci poslala je u mrežu prve kilovatsate električne energije, što je s obzirom na tadašnje uvjete bio pravi poduhvat. Da bi se ostvario prijenos električne energije od Hidroelektrane Krka do Šibenika, duž puta Lozovac – Šibenik postavljeno je u duljini od 11 kilometara 360 stupova.
Bili su drveni, s čeličnim konzolama od U-profila, koji su nosili staklene izolatore. Za prijenos električne energije na naponskoj razini 3000 V, na svakom su stupu bile tri konzole, a na najnižoj telefonska žica za vezu između HE Krka i vile Vjekoslava Meichsnera, kojoj je tako pripala funkcija prvog dispečerskog centra.
Kako su zabilježili kroničari, oko “dvadesete ure i dvadeset časaka” 28. kolovoza 1895. “izvršila se prva proba rasvjete grada električnim svjetlom i sretno uspjela”. Upravitelj stroja Ettore Zorzenoni i Vjekoslav Meichsner obavili su sljedeći telefonski razgovor: “Strojevi rade odlično! Kako je s rasvjetom u gradu?”, viče upravitelj te dobiva odgovor: “Fantastično! Nije zakasnila!”
Presudna za razvoj industralizacije
Zanimljivo je da se prvi manji prijenos električne energije iz HE Nijagara do 43 kilometra udaljenog grada Buffala dogodio tek u studenom 1896., a veći u Kanadu tek 1910. godine. U Šibeniku je izgrađena razdjelna mreža 3000/110 V, s dvije rasklopne stanice i šest transformatorskih stanica. Prva gradska električna rasvjeta, sa 216 žarulja s bambusovim vlaknom, postavljena je pretežito na mjesta gdje su prije bili klasični petrolejski ferali pa su tako svijetlile skoro sve gradske ulice.
U početku je najvažniji potrošač električne energije bila javna rasvjeta i Ante Šupuk sa svojim mlinicama, dok su ju kućanstva zbog straha rijetko uvodila; tek je oko 1900. godine to učinilo desetak uglednijih šibenskih domaćinstava. No, Šibenik se ubrzo industrijalizirao te su izgrađene tvornice: u Crnici (preteča Tvornice elektroda i ferolegura), aluminija (preteča Tvornice lakih metala), tjestenine, sapuna i likera, kao i tri tiskare. Za potrebe tvornice kalcijeva karbida je u neposrednoj blizini HE Krka uskoro izgrađena HE Jaruga II, s dva trofazna generatora, koja je u pogon puštena 1. prosinca 1903., a radi i danas. HE Krka (kasnije nazvana Jaruga I) je radila do 1914., kada je demontirana zbog ratnih potreba Austro-ugarske monarhije za bakrom te je napajanje Šibenika električnom energijom preuzela HE Jaruga II.
Na popisu povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu
Kao najstarija izmjenična hidroelektrana na ovom prostoru i sastavnica jednog od prvih cjelovitih elektroenergetskih sustava u svijetu, Hidroelektrana Krka uvrštena je na popis povijesno važnih inženjerskih iskoraka u svijetu, prema IEEE-ovom program Milestone.
Podsjetimo da je za razvoj višefaznih izmjeničnih sustava najzaslužniji bio hrvatski izumitelj Nikola Tesla, na čijim otkrićima, kao i na baštini svojih prethodnika, graditelja i vizionara, počiva i rad Hrvatske elektroprivrede.
