Samo 12 posto Europljana SAD vidi kao saveznika: “Veća su prijetnja od Kine”
Povjerenje u SAD slabi, a građani sve više podržavaju jaču i samostalniju Europu, iako ne žele veće izdvajanje ni osobno sudjelovanje u obrani.
Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa sve se više doživljavaju kao prijetnja, a ne kao saveznik, pokazuje novo istraživanje Politico Pulse provedeno u šest velikih zemalja Europske unije.
Od povratka na vlast u siječnju 2025., Trump je doveo u pitanje američku predanost NATO-u, zaprijetio aneksijom Grenlanda i Kanade, uveo carine saveznicima te pokrenuo rat s Iranom kojem se europske zemlje nisu pridružile.
Samo 12 posto ispitanika u ožujku u Poljskoj, Španjolskoj, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji vidi SAD kao bliskog saveznika, dok ih 36 posto smatra prijetnjom. Za usporedbu, Kinu kao prijetnju vidi 29 posto ispitanika. Na nacionalnoj razini, prijetnja iz Washingtona nadmašuje onu iz Pekinga u četiri zemlje, dok samo ispitanici u Francuskoj i Poljskoj Kinu smatraju većom prijetnjom.
Istraživanje ukazuje i na promjenu stavova prema SAD-u te na rastuću kontradikciju u europskoj sigurnosnoj politici. Građani žele jaču i samostalniju Europu u obrambenom smislu kako povjerenje u SAD slabi, ali ta potpora slabi kada obrana podrazumijeva osobne žrtve, veće proračune ili dugoročnu pomoć Ukrajini.
Svi za jačanje obrane
Rusija se jasno percipira kao neprijatelj; čak 70 posto ispitanika vidi je kao prijetnju. Istraživanje European Pulse, koje su za Politico i beBartlet proveli Cluster17, obuhvatilo je 6698 ispitanika u razdoblju od 13. do 21. ožujka u Španjolskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji, Poljskoj i Belgiji.
Najnegativniji stav prema SAD-u imaju Španjolci, njih 51 posto smatra da Washington predstavlja prijetnju Europi. Španjolska je također predvodila protivljenje ratu protiv Irana i našla se na meti kritika zbog niske obrambene potrošnje.
U Italiji 46 posto ispitanika smatra SAD prijetnjom, u Belgiji 42 posto, u Francuskoj 37 posto, a u Njemačkoj 30 posto. Poljska je iznimka – samo 13 posto ispitanika ondje vidi SAD kao prijetnju, što se povezuje s njezinim oslanjanjem na američko savezništvo u kontekstu blizine Rusije.
U svih šest zemalja, 76 posto ispitanika podržava slanje vojske svoje države u obranu NATO saveznika u slučaju napada, a ta potpora raste na 81 posto kada je riječ o obrani članice EU-a. U svim zemljama potpora vojnoj pomoći znatno nadmašuje protivljenje.
No ta se potpora značajno smanjuje kada se postavi pitanje osobnog sudjelovanja.
Samo 19 posto ispitanika bilo bi spremno uzeti oružje i boriti se u slučaju napada na vlastitu zemlju. Gotovo polovica, njih 47 posto, radije bi sudjelovala u neborbenim ulogama poput logistike, medicinske pomoći ili civilne zaštite. Još 16 posto podržalo bi svoju zemlju bez izravnog sudjelovanja, dok bi 12 posto razmotrilo odlazak iz zemlje. Ovaj raskorak između političke potpore obrani i osobne spremnosti na borbu pokazuje izazove s kojima se suočavaju europske vlade u jačanju vojnih kapaciteta i rješavanju manjka vojnog kadra.
Istraživanje također pokazuje da većina građana podržava jačanje europske obrane, iako su podijeljeni oko načina financiranja. Čak 86 posto ispitanika smatra da Europa mora razviti vlastite obrambene kapacitete, a 56 posto se s time snažno slaže. Potpora je osobito visoka u Poljskoj i Belgiji (po 95 posto) te u Njemačkoj (89 posto). Također, 69 posto ispitanika podržava stvaranje zajedničke europske vojske koja bi djelovala uz nacionalne vojske.
No stavovi se razilaze kada je riječ o troškovima. Ukupno 37 posto ispitanika smatra da njihova zemlja troši “otprilike koliko treba” na obranu, dok isto toliko smatra da troši premalo. Istodobno, 22 posto smatra da se troši previše.
Razlike među državama su izražene. U Njemačkoj (40 posto), Francuskoj (44 posto) i Španjolskoj (43 posto) većina ispitanika smatra da bi obrambena potrošnja trebala rasti. U Italiji, pak, 39 posto smatra da se već troši previše. Poljska se izdvaja – 56 posto ispitanika smatra da je trenutačna razina potrošnje odgovarajuća. Ti stavovi uglavnom odražavaju stvarne razine potrošnje. Poljska planira izdvajati 4,8 posto BDP-a za obranu, najviše u NATO-u.
Podjela oko potpore Ukrajini
Podaci također otkrivaju podjele oko potpore Ukrajini. U šest zemalja, 34 posto ispitanika smatra da Europa ne pruža dovoljno pomoći Ukrajini, 31 posto da je razina pomoći odgovarajuća, dok 30 posto smatra da Europa daje previše.
I ovdje su razlike među državama izražene. U Njemačkoj, najvećem europskom donatoru Ukrajine, 45 posto smatra da Europa ne čini dovoljno. U Italiji, koja izdvaja najmanji udio BDP-a za pomoć Ukrajini, 42 posto smatra da Europa daje previše. Španjolska i Belgija sklonije su stavu da pomoći nema dovoljno, dok je Francuska podijeljena.
Unatoč tim razlikama, potpora kolektivnoj obrani ostaje snažna u svim zemljama, osobito unutar NATO-a. Rezultati istraživanja dodatno potiču rasprave o uvođenju vojnog roka i civilne službe.
U Njemačkoj je potpora takvim mjerama osobito visoka – 78 posto ispitanika podržava povratak vojnog roka ili obvezne civilne službe. Ipak, kancelar Friedrich Merz odustao je od pune obnove vojnog roka te se fokusirao na povećanje broja vojnika na 203.000 do 2031. godine. U Belgiji 76 posto podržava takve mjere, dok su stavovi podijeljeni u Italiji (53 posto za) i Španjolskoj, gdje 54 posto ispitanika tome protivi.
