Saša Čokljat doveo je projekt polarnih kruzera u Rijeku. Sad već grade treći, još veći i luksuzniji
Australski Scenic koji se bavi luksuznim kružnim putovanjima, u Hrvatskoj je izgradio već dva polarna kruzera. Trenutačno grade treći, a na projektu rade 3. Maj i riječka tvrtka MKM Yachtsa koju vodi Saša Čokljat. Tvrtku su Australci osnovali 2020. godine, zadovoljni prvim kruzerom. Čoljak je za Forbes Hrvatska otkrio detalje pothvata.
U Scenic ste došli 2013. godine. Što ste sljedećih nekoliko godina radili za tu kompaniju?
U Scenic sam došao kao voditelj razvoja projekata novogradnji u trenutku kada je Scenic imao samo riječne brodove i značajno širio svoju flotu. Ja sam vodio gradnju riječnih kruzera nove razine luksuza na više lokacija: u Nizozemskoj, Portugalu, Vijetnamu i Mjanmaru.
Imate li vi ikakve zasluge za donošenje odluke da se prvi Scenicov polarni kruzer 2017. godine počne graditi u Hrvatskoj? Projekti većih putničkih brodova u hrvatskim brodogradilištima tada nisu bili baš česti. Jesu li se tada razmatrala i druga inozemna brodogradilišta i druga hrvatska? Brodosplit je uskoro nakon vašeg izbora Uljanika također dogovorio gradnju polarnog kruzera Hondius.
Moje poznavanje hrvatskih brodogradilišta svakako je utjecalo na odluku vlasnika Scenica Glena Moroneya da istraži opcije gradnje u Hrvatskoj. Istovremeno smo ispitivali mogućnost gradnje u drugim europskim brodogradilištima, a na Uljanik smo se odlučili zbog konkurentne cijene kao i iskustva brodogradilišta u izgradnji širokog spektra kompleksnih brodova. Istovremeno su tada kapaciteti drugih europskih brodogradilišta bili popunjeni pa je Uljanik bio konkurentan i prema rokovima isporuke.
Tada nismo znali dimenziju problema održivosti njihovoga poslovanja. Ipak, kad smo ih postali svjesni, nismo aktivirali državna jamstva već smo odlučili dovršetak gradnje preuzeti na sebe. Time je postavljen temelj za snažan partnerski odnos s Vladom RH i premijerom Andrejem Plenkovićem. Rezultiralo je to i davanjem državnih jamstava za sljedeći brod, a naša suradnja se uspješno nastavlja i dalje.
Drugi kruzer završen prije rokova ispod planiranog budžeta
Koliko ste bili zadovoljni prvim Scenic Eclipseom kao konačnim proizvodom? Koliko toga je bilo napravljeno u Hrvatskoj, a koliko u inozemstvu?
Unatoč svim izazovima gradnje s brodogradilištem Uljanik uspjeli smo postići željeni nivo kvalitete pa je prvi Scenic Eclipse ispunio sva očekivanja. Preuzeli smo na sebe kompletnu nabavu, ugovaranje i plaćanja te sa svim kooperantima razvili dobar i transparentan odnos. Naš tim je dao svoj maksimum koordinirajući sve strane i tako smo postigli da svi odrade ono što su na sebe preuzeli na najvišoj mogućoj razini.
Zbog čega ste odlučili u Hrvatskoj pokrenuti MKM Yachts? Koja je prilikom osnivanja bila vizija?
Iskustvo iz Uljanika bilo je teško, ali i poučno. Uvidjeli smo sve kvalitete našeg tima i mreže kooperanata što nas je ohrabrilo da osnujemo kompaniju. Na to je utjecala i spoznaja da u Hrvatskoj možemo napraviti luksuzni brod ne samo po nižoj cijeni već i brže nego u drugim europskim brodogradilištima. Ujedno smo ustanovili da kvalitetu i rokove gradnje najbolje možemo kontrolirati ako odgovornost vođenja projekta preuzmemo na sebe. Neprikosnoveni dokaz toga je polarni kruzer Scenic Eclipse II koji je dovršen i isporučen u travnju 2023., čak tri mjeseca prije roka i ispod planiranog budžeta što je rijedak izuzetak u brodogradnji.
Treći Scenic će biti veći i još luksuzniji
Nakon toga izgradili ste drugi kruzer, a sad započeli i gradnju trećega. Možete li malo opisati treći, kakve će sve sadržaje imati? Koju ulogu kod gradnje trećeg polarnog kruzera ima MKM Yachts, a koju 3. Maj Rijeka 1905? Od kud su drugi kooperanti? Kako ih birate?
Scenic Eclipsa nove generacije predstavit ćemo na jesen te ćemo tada iznijeti više detalja. Za sada mogu samo reći da se radi o većem i luksuznijem brodu no što su bili Scenic Eclipse I i II. Kod gradnje ovog broda, 3. MAJ Rijeka 1905 zadržava istu ulogu kao i na prethodnom. Oni su zaduženi za gradnju trupa broda i djelomično opremanje. Kooperanti s kojima radimo su iz cijele Europe dok ciljamo da hrvatska komponenta dođe i do 50 posto vrijednosti broda.
Je li treći Scenic Eclipse vaš jedini aktualni projekt u Hrvatskoj ili ih ima još? Kakve ste sve projekte spremni odraditi? Koliki su vam kapaciteti?
Treći brod generacije Scenic Eclipse jedini je aktualan projekt u Hrvatskoj, ali upravo radimo na planovima za još jedan sestrinski brod. S obzirom da se mi bavimo vođenjem projekta i koordinacijom sudionika, za nas nema limita u poslovima koje možemo odraditi. Posebno je bitno istaknuti da na riječkom području postoji cijeli bazen kooperanata što je svakako značajan resurs.
Tek manji problemi s radnom snagom
Prisutni ste i u Rumunjskoj i u Vijetnamu. Možete li usporediti stanje u brodogradnji u tim državama s Hrvatskom? Kakvo je općenito trenutačno stanje u globalnoj brodograđevnoj industriji?
U Vijetnamu sudjelujemo u gradnji triju manjih 120-metarskih jahti, dok u Rumunjskoj trenutno vodimo gradnju dvaju riječnih kruzera za Scenic grupu. Koliko se međusobno razlikuju, te industrije specifične su i u odnosu na Hrvatsku. Ono što je za Hrvatsku važnije, je činjenica da u Europi trenutno nedostaje brodograđevnih kapaciteta što je velika prilika za hrvatsku brodogradnju posebno u kontekstu trenutačne geopolitičke situacije.
Koliko je danas teško ili lako u Hrvatskoj pronaći radnu snagu za vaše projekte? Koliko imate inozemnih, a koliko domaćih radnika?
Kao i u drugim industrijama, i u našoj se javlja nedostatak radne snage. Što se tiče visokokvalificiranog kadra, tu za sada ne nailazimo na značajnije probleme posebno zato što je tzv. riječki bazen poznat kao „maritime hub“, a vidimo i trend da se dio stručnog kadra, nakon niza godina provedenih vani, želi vratiti kući. Istovremeno se mlađi kadar ima potrebu iskušati vani tako da su ta dva trenda donekle u balansu. Trenutno u timu od 70-ak ljudi imamo i nekoliko inženjera iz drugih europskih zemalja kojima je rad na ovako zanimljivim projektima velika motivacija. Što se tiče manje kvalificiranih poslova, tu je situacija kao i u svim drugim branšama, javlja se potreba za uvozom radne snage no ona će se najviše odraziti na naše kooperante koji takav kadar zapošljavaju.
