Savezni žalbeni sud poništio je Trumpove carine. Što slijedi?
Američki žalbeni sud presudio je u petak da je američki predsjednik Donald Trump otišao predaleko kada je nametnuo visoke carine brojnim zemljama.
Predsjednik Donald Trump tvrdio je da ima praktički neograničenu moć zaobići Kongres i nametnuti velike poreze na strane proizvode.
Sada mu je savezni žalbeni sud postavio prepreku na put i poništio carine. Bio je to značajan udarac za Trumpa, čija je nepredvidljiva trgovinska politika uzdrmala financijska tržišta te izazvala zabrinutost zbog viših cijena i sporijeg gospodarskog rasta.
Odluka suda usredotočena je na carine koje je Trump uveo gotovo svim američkim trgovinskim partnerima u travnju, kao i carine koje je prije toga uveo Kini, Meksiku i Kanadi.
Trump je 2. travnja uveo takozvane recipročne carine do 50% zemljama s kojima Sjedinjene Države imaju trgovinski deficit i osnovne tarife od 10% gotovo svima ostalima.
Predsjednik je kasnije pauzirao recipročne carine na 90 dana kako bi zemljama dao vremena da pregovaraju o trgovinskim sporazumima sa Sjedinjenim Državama. Neke od njih su to i učinile – uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan i Europsku uniju te su pristale na jednostrane sporazume s Trumpom kako bi izbjegle još veće carine.
Oni koji nisu popustili ili su na neki drugi način izazvali Trumpov gnjev, ranije ovog mjeseca su jače pogođeni. Laos se, primjerice, suočava s carinom od 40%, a Alžir s carinom od 30%. Trump je također zadržao osnovne carine.
Tvrdeći da ima izvanredne ovlasti djelovati bez odobrenja Kongresa, Trump je opravdao carine prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima iz 1977. proglasivši dugogodišnje trgovinske deficite Sjedinjenih Država nacionalnom izvanrednom situacijom.
U veljači je pozvao na zakon kako bi uveo carine Kanadi, Meksiku i Kini, rekavši da ilegalni protok imigranata i droge preko američke granice predstavlja nacionalnu izvanrednu situaciju te da te tri zemlje moraju učiniti više kako bi ga zaustavile.
Zašto je sud presudio protiv predsjednika?
Administracija je tvrdila da su sudovi odobrili tadašnjem predsjedniku Richardu Nixonu hitnu upotrebu carina u ekonomskom kaosu koji je uslijedio nakon njegove odluke da okonča politiku koja je američki dolar vezala za cijenu zlata. Nixonova administracija uspješno se pozvala na svoje ovlasti prema Zakonu o međunarodnim izvanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), prenosi Euronews.
U svibnju je Američki sud za međunarodnu trgovinu u New Yorku odbacio argument, presudivši da Trumpove carine za Dan oslobođenja premašuju bilo koje ovlasti dane predsjedniku prema Zakonu o izvanrednim ovlastima. Prilikom donošenja odluke, trgovinski sud spojio je dva tužbena zahtjeva – jednu od strane pet tvrtki i jednu od strane 12 američkih saveznih država u jedan slučaj.
U petak je savezni žalbeni sud u svojoj presudi napisao da se čini malo vjerojatnim da je Kongres namjeravao dati predsjedniku neograničene ovlasti za uvođenje carina.
Neslaganje sudaca koji se nisu složili s presudom od petka otvara mogući pravni put za Trumpa, zaključujući da zakon iz 1977. kojim se dopuštaju hitne mjere nije neustavno delegiranje zakonodavne ovlasti prema odlukama Vrhovnog suda, koje su zakonodavnoj vlasti omogućile da predsjedniku dodijeli neke ovlasti za određivanje carina.
“Iako se postojeći trgovinski sporazumi možda neće automatski raspasti, administracija bi mogla izgubiti stup svoje pregovaračke strategije, što bi moglo ohrabriti strane vlade da se odupru budućim zahtjevima, odgode provedbu prethodnih obveza ili čak pokušaju ponovno pregovarati o uvjetima“, rekla je Ashley Akers, viša savjetnica u odvjetničkom društvu Holland & Knight i bivša odvjetnica Ministarstva pravosuđa, prije odluke žalbenog suda.
Trump najavio borbu
Predsjednik se zakleo da će se boriti pred Vrhovnim sudom. “Ako se dopusti da ostane na snazi, ova bi odluka doslovno uništila Sjedinjene Američke Države“, napisao je na svojoj platformi Truth Social.
Trump ima alternativne zakone za uvođenje carina, ali oni bi ograničili brzinu i ozbiljnost kojom bi mogao djelovati. Na primjer, u svojoj odluci u svibnju, trgovinski sud je primijetio da Trump zadržava ograničeniju moć uvođenja carina radi rješavanja trgovinskih deficita prema drugom zakonu, Zakonu o trgovini iz 1974. Ali taj zakon ograničava carine na 15% i na samo 150 dana za zemlje s kojima Sjedinjene Države imaju velike trgovinske deficite.
Administracija bi također mogla uvesti carine na temelju drugog pravnog ovlaštenja – članka 232. Zakona o širenju trgovine iz 1962. – kao što je to učinila s carinama na strani čelik, aluminij i automobile, ali to zahtijeva istragu Ministarstva trgovine i ne može se jednostavno nametnuti.
