Što donosi trgovinski sporazum SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva?

Postignut je trgovinski sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva. Jedna od ključnih odredbi sporazuma odnosi se na omogućavanje otvorenog pristupa američkih poljoprivrednih proizvoda britanskom tržištu.

Američki predsjednik Donald Trump i britanski premijer Keir Starmer postigli su trgovinski sporazum koji uključuje ukidanje carina za brojne sektore. U obraćanju iz Ovalnog ureda, Trump je naglasio kako je riječ o prvom poštenom, otvorenom i recipročno orijentiranom trgovinskom sporazumu koji će koristiti američkim proizvođačima mesa, etanola i drugim izvoznicima. Riječ je smanjenju uvoznih carina na neke britanske automobile i metale. Zauzvrat, britanska vlada tvrdi da ukida carinu na etanol za američku robu i pristaje na recipročan pristup tržištu govedine.

Formalni sporazum još nije potpisan, ali evo što do sada znamo o sadržaju sporazuma:

• SAD se slaže smanjiti uvozni porez na automobile koji je Trump prošli mjesec povećao za 25% – na 10% za 100.000 automobila godišnje
• Carine na čelik i aluminij, koje je Trump ranije ove godine povećao na 25%, također su smanjene
• Dvije zemlje su se također složile da dozvole uvoz do 13.000 metričkih tona govedine iz druge zemlje bez carina

SAD je rekao da će sporazum stvoriti priliku za izvoz od 5 milijardi dolara (3,8 milijardi funti), uključujući 700 milijuna dolara za etanol i 250 milijuna dolara za druge poljoprivredne proizvode.

“Ovo je zaista fantastičan, povijesni dan”, poručio je premijer Ujedinjenog Kraljevstva. Sjedinjene Države pod pritiskom su da sklope sporazume kako bi umanjile učinke carinskog rata nakon što je Trumpovo donošenje novih odluka, nerijetko bez reda, preokrenulo globalnu trgovinu s prijateljskim i neprijateljskim zemljama i zaprijetilo ojačati inflaciju i započeti recesiju.

“Sporazum je razočaravajući”

Britanski ministar trgovine u sjeni Andrew Griffith upozorio je da je unatoč napretku postignutom u trgovinskom sporazumu, potreban sveobuhvatniji sporazum za rast britanskog gospodarstva.

Griffith prihvaća da postoje neki dobri elementi sporazuma, a proizvođači automobila i čelika nesumnjivo pozdravljaju smanjenje početnih 25% uvoznih carina Donalda Trumpa. “Sveukupno je prilično razočaravajuće“, rekao je za BBC-jev program Today.

Konzervativni zastupnik napominje da još uvijek nije jasno hoće li se pregovarati o smanjenju carina na izvoz lijekova.

“Nema ništa na filmu i televiziji, a ipak je početkom tjedna vlada govorila o 100%-tnim carinama na to. To nije trgovinski sporazum u klasičnom smislu”, dodaje.

Osim toga, Griffith upozorava da sporazum zaključava carinske stope od 10%, dok bi sveobuhvatni sporazum mogao smanjiti ili u potpunosti ukinuti te carine.

Podijeljena mišljenja poljoprivrednika o trgovinskom sporazumu

Za poljoprivrednike, novi trgovinski sporazum između Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a je velika pobjeda zahvaljujući sporazumu o recipročnom pristupu tržištu govedine pri čemu je Ujedinjeno Kraljevstvo dobilo bescarinsku kvotu od 13.000 metričkih tona.

Britanska vlada inzistira da i dalje neće biti slabljenja prehrambenih standarda, a uvoz hormonski tretirane govedine ostaje ilegalan, piše BBC.

Uzgajivačica goveda iz Wiltshirea, Liz Webster, suosnivačica kampanje Save British Farming, rekla je da je sporazum rasprodaja i da SAD nema mogućnost filtriranja dobrih od loših stvari pa vjeruje da bi hormonski hranjena govedina i dalje mogla ući u Ujedinjeno Kraljevstvo.

Na pitanje hoće li Ujedinjeno Kraljevstvo morati uzimati govedinu hranjenu hormonima, Donald Trump je rekao da UK može uzeti što želi.

Američka ministrica poljoprivrede Brooke Rollins dodala je: “Konkretno za govedinu, ovo će eksponencijalno povećati naš izvoz govedine. I da budemo vrlo jasni, američka govedina je najsigurnija, najbolje kvalitete i krunski dragulj američke poljoprivrede za svijet.”

“Britanci će voljeti kloriranu piletinu i govedinu s hormonima”

Peter Navarro, glavni Trumpov trgovinski savjetnik, poručio je novinarima ispred Bijele kuće da će britanski potrošači voljeti piletinu i govedinu uvezenu iz SAD-a unatoč upotrebi klora i hormona.

“Vidjet ćemo što će tržište odlučiti”, rekao je Navarro kad su ga pitali o dugogodišnjoj zabrinutosti u Velikoj Britaniji oko sigurnosti američke klorirane piletine i govedine tretirane hormonima.

“Naš stav je oduvijek bio da su sanitarni standardi samo lažni alat koji se koristi za suzbijanje onoga što je vrlo dobar američki poljoprivredni proizvod. Dakle, ako više toga dođe na tržište, a Britanci to ne žele kupiti, to je jedan skup činjenica. Ne vjerujemo da bi, nakon što probaju američku govedinu i piletinu, odlučili da to neće jesti”, dodao je.

Američka tržišta rastu nakon Trumpove objave

 Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi porasli nakon što su SAD i Britanija postigli trgovinski sporazum, što je prvi takav sporazum od kada je Washington početkom travnja uveo recipročne carine.

Dow Jones indeks ojačao je 0,62 posto, na 41.368 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,58 posto, na 5.663 boda, a Nasdaq indeks 1,07 posto, na 17.928 bodova.

Ulagače je ohrabrio trgovinski sporazum, prema kojemu bi Britanija smanjila carine na uvoz američkih proizvoda s prosječnih 5,1 na 1,8 posto, dok bi carine na uvoz britanskih proizvoda u SAD ostale na 10 posto.

Osim toga, Britanija je pristala kupiti Boeingove zrakoplove za 10 milijardi dolara, pa je cijena dionice tog proizvođača zrakoplova skočila više od 3 posto. Washington je, pak, izuzeo od carina uvoz zrakoplovnih dijelova koje proizvodi Rolls-Royce.

Na predstavljanju sporazuma predsjednik SAD-a Donald Trump kazao je da očekuje sadržajne trgovinske pregovore s Kinom ovoga vikenda u Švicarskoj i da ga ne bi čudilo da se postigne dogovor.

“Tržište je pozitivno reagiralo na sporazum SAD-a i Britanije, a kada Trump kaže da će pregovori s Kinom ovoga vikenda biti sadržajni, morate mu vjerovati na riječ, premda nikada ne znate”, kaže Scott Welch, direktor u tvrtki Certuity.

I na većini europskih burzi cijene su dionica jučer porasle. Doduše, londonski FTSE indeks oslabio je 0,32 posto, na 8.531 bod, no frankfurtski DAX porastao je 1,02 posto, na 23.352 boda, a pariški CAC 0,89 posto, na 7.694 boda.