Što se to za Hrvatsku kuha u novoj viziji Europske komisije za poljoprivredu i hranu
Moramo se usuditi reći da od 100.000 poljoprivrednih gospodarstva koji primaju potporu u Hrvatskoj, samo njih 20.000 stvarno proizvodi hranu za tržišta, a možda i manje. Uz to, ispod 10.000 poljoprivrednika proizvodi preko 60 posto vrijednosti prodanih poljoprivrednih proizvoda.
Novi povjerenik Europske komisije za poljoprivredu, Luksemburžanin Christophe Hansen, na turneji po zemljama članicama na kojoj je posjetio i Hrvatsku, promovira novu Viziju za poljoprivredu i hranu i Put prema sljedećem višegodišnjem financijskom okviru.
Ima puno kontroverza oko toga kako će izgledati novi financijski okvir za poljoprivredu, puno je straha da će se smanjiti financijska omotnica za poljoprivredu te da će poljoprivrednici izgubiti jedan od poljoprivrednih fondova i to vjerojatno jako važan Fond za ruralni razvoj koje je glavni temelj za financiranje ulaganja u poljoprivredu, modernizaciju, nove tehnologije, usvajanje novih znanja, uglavnom mjere kojima se potiče rast konkurentnosti.
Stvaranje Jedinstvenog fonda
Planira se spajanje Zajedničke poljoprivredne politike s kohezijskim i drugim fondovima u Jedinstveni fond, a traži se i veća decentralizacija odlučivanja o poljoprivredi na nacionalnoj razinu. Za sada odluke nisu donijete i mnogo će ovisiti o spremnosti ulaganja zemalja članica za poljoprivredu, te kolike će biti potrebe obrane. Svi su svjesni da je poljoprivreda također dio obrambene strategije. Sadašnja geopolitička slika stvara snažan pritisak na poljoprivredno-prehrambene robe.
SAD sa najavom i uvođenjem carina, Kina koja stalno istražuje i vrši pritisak na EU politike potpore, te je spremna nametnuti carine, izazivaju snažnu nesigurnost za prehrambeni sektor. Uz tu međunarodnu komponentu te sigurnosnu komponentu, jača utjecaj klimatskih promjena na proizvođače i izazov depopulacije ruralnih prostora.
Stabilna opskrba hranom
Vizija za poljoprivredu i hranu kaže da su pravedan dohodak poljoprivrednika i prehrambeni suverenitet – ključni prioriteti Unije. Izradi Vizije je prethodilo sveobuhvatno istraživanje Eurobarometra u svih 27 zemalja članica koje je provedeno prošle godine. Ono je pokazalo snažnu potpora zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (ZPP). Više od 70 posto ispitanika slaže se da EU u okviru ZPP-a ispunjava svoju ulogu u osiguravanju sigurne, zdrave i održive hrane visoke kvalitete. To pokazuje jasno razumijevanje i akutnu svijest o ključnoj ulozi poljoprivrednih politika EU-a.
Kad je riječ o prioritetima i očekivanjima, velika većina ispitanika odgovorila je da je važno osigurati stabilnu opskrbu hranom u EU-u u svakom trenutku, osigurati razumne cijene hrane za potrošače, osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i ojačati ulogu poljoprivrednika u prehrambenom lancu. Hrvatski građani u navedenom istraživanja pokazali su čak i snažniju potporu ZPP od prosjeka EU.
Na temelju tako velikog povjerenja EU građana, Europska komisija je utvrdila i objavila Viziju u kojoj je istaknula da su Poljoprivreda i hrana, uključujući ribarstvo, strateški sektori Unije i pružaju sigurnu i kvalitetnu hranu za 450 milijuna Europljana te imaju ključnu ulogu u globalnoj sigurnosti opskrbe hranom.
No jasno se iščitavaju izazovi konkurentnosti na globalnom nivou, dohodak poljoprivrednika još zaostaje za drugim profesijama, generacijska obnova je otežana, tako da je nužno da EU prepozna ključnu ulogu poljoprivrednika u našim životima i egzistenciji osnaži konkurentnost i poveća privlačnost tog zanimanja kako bi mogla napredovati, uvoditi inovacije i pružati brojne koristi cijelom društvu u ovom ali i slijedećem desetljeću.
Hitno pokrenuti široku raspravu
Najavljuje se da će buduća zajednička poljoprivredna politika (ZPP), kao dio predstojećeg prijedloga višegodišnjeg financijskog okvira (VFO), biti jednostavnija, a potpore će biti usmjerenije na poljoprivrednike koji se aktivno bave proizvodnjom hrane, s posebnim naglaskom na mlade poljoprivrednike i one koji se bave poljoprivredom u područjima s prirodnim ograničenjima.
Pristup pojednostavljenja, bolje provedbe i strože kontrole odnosi se na sve politike EU, ali s posebnim naglaskom na one koje izravno utječu na gospodarstvo, građane i funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Pojednostavljenje obuhvaća sve sektore gdje postoji veliki regulatorni teret kao što je poljoprivreda.
Kada razmišljamo o hrvatskoj poljoprivredi u kontekstu nove Vizije za hranu i poljoprivredu, buduće ZPP i dosadašnjih najava za VFO, mišljenja sam da bi trebalo hitno pokrenuti široku raspravu o nekim pitanjima koje do sada nismo riješili. Jer mi nismo riješili neke fundamentalne pretpostavke za uspješnu poljoprivredu. Sitne rascjepkane parcele, nisku razinu udruživanja, slabu pregovaračku moć poljoprivrednika u lancu vrijednosti, regionalizaciju u proizvodnji, izrazito nepovoljnu strukturu proizvodnje u kojoj dominiraju isključivo proizvodi najniže vrijednosti.
Što brža komasacija
Razvoj kooperantskih odnosa između poljoprivrede i prerađivačke industrije. Hitno je potrebno promijeniti Zakon o poljoprivrednom zemljištu, kojim se regulira raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u državnom ali i privatnom vlasništvu i to ne samo u dijelu nadležnih tijela lokalne, regionalne samouprave ili utjecaja Ministarstva poljoprivrede na raspolaganje zemljištem, nego je nužno utvrditi ciljeve jačanja, osnaživanja poljoprivrednih proizvođača koji svoju robu plasiraju na tržište. Oni moraju imati veće, objedinjene parcele koje će omogućiti konkurentniju proizvodnju. Potrebna je što brža komasacija. Mladi poljoprivrednici, za njih je potrebno naći novo poljoprivredno zemljište, ali i financijske instrumente jer ovo što danas imamo nije prilagođeno njihovim potrebama.
Trebamo se konačno odrediti o statusu aktivnog poljoprivrednika jer je to temelj tko će dobivati potpore i kakve će potpore biti. Moramo se usuditi reći da od 100.000 poljoprivrednih gospodarstva koji primaju potporu samo njih 20.000 stvarno proizvodi hranu za tržišta, a možda i manje. Uz to, ispod 10.000 poljoprivrednika proizvodi preko 60 posto vrijednosti prodanih poljoprivrednih proizvoda. Pitanje je i jesu li naši „veliki“ poljoprivredni proizvođači dovoljno jaki, dovoljno konkurentni i kakav je njima potrebno osigurati status u okviru kreiranja potpora u novom VFO.
Konkuretnost je smanjena
Sada je valjda već svima jasno da na dosadašnji načinom reguliranja poljoprivrede ne dolazimo do rezultata. Treba nam ozbiljan zaokret u poljoprivrednim politikama. Današnje vrlo nesigurno okruženje upućuje nas na nužnost stvaranja otpornijeg budućeg prehrambenog sustava.
Vidimo iz najave za buduću Zajedničku poljoprivrednu politiku da se vide veće promjene. Ne bi bilo dobro da se razmišljanjima o novoj poljoprivrednoj politici bave samo birokrati u ministarstvu poljoprivrede. Svim dosadašnjim propisima nisu utjecali da povećamo ukupne faktore produktivnosti sve od ulaska u EU. Dapače, konkurentnost nam je smanjena što se najbolje vidi iz vanjskotrgovinske bilance. Već sada smo svjedoci da je kod velikog broja poljoprivrednika došlo do smanjenja potpora. Sve češće se čuje i kod ono malo dobrih poljoprivrednih proizvođača da razmišljaju o odustanku od poljoprivredne proizvodnje. Sada kada dolazi vrijeme da se na nivou EU proračun za poljoprivredu smanjuje, to je još jedan jako važan razlog da moramo poboljšati učinkovitost poljoprivredne politike.
Autorica Zvjezdana Blažić je konzultantica za poljoprivredu i prehrambenu industriju
