Sud: Von der Leyen mora otkriti poruke koje je slala prije sklapanja posla većeg od 20 milijardi eura
Poruke koje je Ursula von der Leyen razmjenjivala sa šefom Pfizera prije nabave cjepiva vrijednog više od 20 milijardi eura moraju se objaviti. Zaključio je to sada Opći sud EU u slučaju koji je još 2022. godine pokrenuo New York Times. Spomenuta nabava cjepiva po nekim mišljenjima je bila preskupa, jer su neki manji naručitelji po jedinici cjepiva platili manje nego Europska unija koja je bila najveći kupac.
Opći sud Europske unije presudio je u srijedu da Europska komisija nije dala nije dala uvjerljivo objašnjenje kojim je pravdala neposjedovanje tekstualnih poruka između predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i glavnog izvršnog direktora američke farmaceutske tvrtke Pfizer Alberta Bourle o nabavi cjepiva protiv covida.
Opći sud je presudio u slučaju koji je pokrenuo New York Times i tadašnja bruxelleska dopisnica toga lista Matina Stevi. Ona je, pozivajući se na uredbu o pristupu dokumentima, zatražila od Komisije da joj dopusti uvid u razmjenu poruka između von der Leyen i Bourlea u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 11. svibnja 2022.
Komisija je taj zahtjev odbila uz obrazloženje da ne posjeduje dokumente na koje se taj zahtjev odnosi nakon čega su Matina Stevi i The New York Times zatražili od Općeg suda Europske unije da poništi Komisijinu odluku.
Svi dokumenti bi trebali biti dostupni javnosti
Opći sud u svojoj presudi prihvatio tužbu i poništio Komisijinu odluku. Komisija može u roku od dva mjeseca i deset dana podnijeti žalbu Sudu koja treba biti ograničena na pravna pitanja.
U priopćenju Suda kaže se da je svrha uredbe o pristupu dokumentima dati najveći mogući značaj pravu javnog pristupa dokumentima u posjedu institucija. Stoga bi, u načelu, svi dokumenti institucija trebali biti dostupni javnosti.
Međutim, kad institucija u odgovoru na zahtjev za pristup tvrdi da dokument ne postoji, pretpostavlja se da taj dokument ne postoji, u skladu s pretpostavkom istinitosti koja vrijedi za tu izjavu. Ta se pretpostavka, međutim, može oboriti na temelju relevantnih i usklađenih indicija koje podnese podnositelj zahtjeva za pristup.
Dokazano da se komuniciralo porukama
“U ovom slučaju Opći sud napominje da su se Komisijini odgovori u pogledu zatraženih tekstualnih poruka tijekom cijelog postupka temeljili ili na pretpostavkama ili na promjenjivim odnosno nepreciznim informacijama. S druge strane, Matina Stevi i The New York Times podnijeli su relevantne i dosljedne elemente koji prikazuju da se u okviru Komisijine kupnje cjepiva od društva Pfizer tijekom pandemije bolesti covid-19 između predsjednice Komisije i glavnog izvršnog direktora tog društva odvijala komunikacija, osobito putem tekstualnih poruka. Oni su tako uspjeli oboriti pretpostavku nepostojanja i neposjedovanja zatraženih dokumenata”, kaže se u priopćenju Suda.
U takvoj pak situaciji Komisija ne može samo tvrditi da ne posjeduje zatražene dokumente, nego mora pružiti uvjerljiva objašnjenja koja javnosti i Općem sudu omogućuju da razumiju zašto te dokumente nije moguće pronaći, dodaje se u priopćenju.
Komisija bez uvjerljivih objašnjenja
Komisija nije precizirala vrste pretraga koje je provela kako bi pronašla te dokumente ni što je pretražila. Stoga nije pružila uvjerljivo objašnjenje kako bi opravdala neposjedovanje zatraženih dokumenata. Osim toga, Komisija nije dovoljno pojasnila jesu li zatražene poruke bile izbrisane i, ako jesu, jesu li bile izbrisane dobrovoljno ili automatski te je li u međuvremenu predsjedničin mobilni telefon bio zamijenjen.
Naposljetku, Komisija nije uvjerljivo objasnila ni zašto je smatrala da tekstualne poruke razmijenjene u vezi s kupnjom cjepiva protiv bolesti covid-19 ne sadržavaju važne informacije, odnosno informacije koje zahtijevaju daljnje postupanje čije se čuvanje mora osigurati, kaže se u priopćenju.
Preskupa cjepiva
Dnevnik.hr je u travnju objavio kako su istražitelji iz Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) prethodnih mjeseci istraživali von der Leyen zbog uništavanja SMS-ova, korupcije i sukoba interesa. To je nastavak istrage koju su početkom 2023. godine otvorile belgijske pravosudne vlasti. Kaznenu prijavu protiv nje podnio je lokalni lobist Frédéric Baldan, a pridružile su mu se mađarska i poljska vlada. Doduše, nakon promjene vlasti u toj državi poljska je u procesu povlačenja žalbe.
The Guardian navodi kako bi poruke između von der Leyen i Bourle trebale dati odgovor na pitanje zašto je Europska unija kao najveći klijent Pfizera trebala platiti veći iznos po cjepivu nego neki s manjim narudžbama. Konkretno, Europska unija je u svibnju 2021. godine donijela odluku da kupi do 1,8 milijardi doza cjepiva koje su zajedno razvili američki Pfizer i njemački BioNTech. Politico pojašnjava kako je to uključivalo 900 milijuna doza za kupnju odmah, uz opciju kupnje još toliko u 2022. i 2023. godini.
To je Unijin uvjerljivo najveći sporazum. Financial Times u 2023. godini objavio je kako je za 1,1 milijardi doza Europska unija platila 21,5 milijardi eura. Kako je rok trajanja cjepiva relativno kratak, mnogo neiskorištenih se moralo baciti.
Von der Leyen već brisala dokaze
Na sudu nije razjašnjeno što se dogodilo sa spornim porukama. DW.com je još na početku sudskog procesa podsjetio kako je von der Leyen već bila kritizirana zbog brisanja podataka sa službenih telefona. Prije nego je došla na čelo EU i u vrijeme dok je bila njemačka ministrica obrane, tadašnja oporba optužila ju je da je brisanjem poruka s telefona uništila dokaze u takozvanoj „konzultantskoj aferi”.
Ministarstvo obrane je godinama zaključivalo financijski unosne ugovore s konzultantskim kućama, što je kritizirao i državni revizor. Tada su isplivale tijesne veze Ministarstva i savjetničke kuće McKinsey u kojoj su radila i djeca Ursule von der Leyen.
Tim slučajem se bavio i jedan istražni odbor Bundestaga. Ministarstvo obrane Njemačke opravdalo je brisanje mobilnog telefona tvrdnjom da se radilo o „sigurnosnom incidentu”.
