Kraj klasičnih anketa? Kako umjetna inteligencija preuzima ulogu glavnog političkog analitičara
Google i istraživač javnog mijenja Scott Rasmussen koristit će umjetnu inteligenciju za ispitivanje političkih stavova Amerikanaca. Okupit će po pet do deset ljudi iz svake kongresne jedinice kako bi odgovorili na pitanja o najvažnijim nacionalnim problemima. Ako projekt uspije, mogao bi preokrenuti napeti svijet političkog anketiranja.
Ranije ove godine Scott Rasmussen, dugogodišnji istraživač javnog mnijenja i politički komentator, otputovao je u Bowling Green u Kentuckyju, grad poznat po tvornici Corvetta i i brendu Fruit of the Loom. Nakon obilaska grada, smještenog oko 105 kilometara sjeverno od Nashvillea, vratio se kući s novom idejom: iskoristiti umjetnu inteligenciju kako bi transformirao anketiranje, disciplinu notornu po nepouzdanosti i netočnosti, koju je proučavao desetljećima. Da bi realizirao projekt, udružio se s neočekivanim partnerom — Googleom.
Rasmussen je posjetio Bowling Green kako bi se upoznao s radom Jigsawa, think tanka unutar Googlea koji se bavi velikim društvenim izazovima poput internetskog ekstremizma. U to vrijeme surađivao je s lokalnom vlasti u tom kentuckijskom gradu i okolnom okrugu na eksperimentu čiji je cilj bio potaknuti građanski angažman. Jigsaw je od stanovnika tražio da odgovore na pitanja o temama do kojih im je najviše stalo — od potencijalnog otvaranja Dave & Buster’s lanca do rasprave o legalizaciji marihuane. Zatim bi se koristio Googleov AI alat Sensemaker, izgrađen na jezičnom modelu Gemini, kako bi analizirao odgovore i razdvojio neslaganja stanovnika od onih točaka na kojima su imali zajedničko mišljenje.
Politička podijela 10-10-80
Rasmussen je za Forbes rekao da je bio zapanjen rezultatima i da je u njima vidio priliku za pokušaj popravljanja fragmentiranog političkog diskursa. Zašto ne bi anketirali cijelu zemlju? Cilj je otkriti zajednički nazivnik, kaže Rasmussen, koji je 1979. s ocem Billom osnovao ESPN. Po njemu, američko političko stanovništvo nije podijeljeno 50-50, već 10-10-80: 10 posto MAGA konzervativaca u sukobu je s 10 posto na krajnjoj ljevici, a on se nada da će projekt istaknuti preostalu većinu. “Onih 80 posto između samo pokušava držati glavu dolje i izbjeći da ih pogodi unakrsna vatra.”
Problem s tradicionalnim anketama, tvrdi on, jest taj što zatvorena pitanja omogućuju anketaru da oblikuje ili nagne raspravu prema odgovorima “da” ili “ne”, čime se gubi nijansa. “Kada počnete ljudima postavljati pitanja na drugačiji način — ili se počnete obraćati njihovim stavovima drukčije — čujete stvari za koje nikada niste pomislili da biste mogli pitati,” rekao je.
Rezultat je ambiciozan projekt: kako se idućeg srpnja Sjedinjene Države približavaju 250. rođendanu, Jigsaw se udružio s Rasmussenovim Napolitan Institutom, neprofitnom organizacijom posvećenom budućnosti anketiranja i analize, u inicijativi da se umjetna inteligencija iskoristi za ispitivanje Amerikanaca o budućnosti zemlje. Projekt, nazvan We The People, kako je Google ekskluzivno rekao za Forbes, okupit će pet do deset ljudi iz svih 435 kongresnih okruga u SAD-u kako bi odgovorili na pitanja o tome što znači biti Amerikanac, koji su najhitniji problemi s kojima se zemlja suočava i kamo bi nacija mogla ići dalje.
AI će ljudima dati glas
“Želimo iskoristiti AI kako bismo ljudima dali glas i izbor u svijetu oko njih,” rekla je za Forbes Yasmin Green, direktorica Jigsawa i 19-godišnja veteranka Googlea. “Ako ljudi ne osjećaju da imaju glas ili da njihov glas nešto znači njihovim političkim predstavnicima, oni se ne osjećaju uključenima niti da imaju ikakvu moć djelovanja.”
Projekt na prvi pogled ima prizvuk ugodne priče o jedinstvu, no njegove implikacije idu puno dalje. Potencijal umjetne inteligencije da transformira političko anketiranje je golem. Danas ankete mogu biti manjkave i netočne — najpoznatiji primjer je kada su predviđale pobjedu Hillary Clinton na izborima 2016. godine. Obično se dijele na predizborne ankete (hoćete li glasati za određenog kandidata) i ankete javnog mnijenja (kako se osjećate u vezi s određenim pitanjem), ali obje vrste imaju sličan format. Anketari zovu ili šalju poruke s upitnicima i nadaju se odgovorima, a zatim rezultate prilagođavaju demografskim kategorijama.
Možda će, kaže Rasmussen, biti teže da AI pomogne predvidjeti za koga će netko glasati, ali bi i dalje mogla transformirati način na koji se organiziraju kampanje. Primjerice, kandidat za političku funkciju mogao bi koristiti AI-generirana pitanja kako bi otkrio koje su teme najvažnije i najosjetljivije za birače, i to na puno dubljoj razini od tradicionalnih “da ili ne” odgovora. Nakon toga političar može oblikovati hiper-specifičnu kampanju temeljenu na tim uvidima. “Mogućnost da ljude potaknete da odgovaraju vlastitim riječima, da reagiraju na to kako su drugi odgovorili na pitanja — to je revolucionarno za ovu industriju”, rekao je Rasmussen. “To je potpuno druga igra.”
U Tajvanu već u punom pogonu
Green vidi širi potencijal — navodeći tržišna i istraživanja javnog mnijenja kao primjenu. “Kada ljudi naprave posao od vaših ideja, to je zaista potvrda vrijednosti. Dakle, rado bih vidjela da se to dogodi,” rekla je Green. “Naš posao je potvrditi da je ovo korisno.” Projekt inspiraciju vuče iz sličnog eksperimenta na Tajvanu. Godine 2016. vlada je odlučila preseliti političke rasprave na internetsku platformu vTaiwan, koja je ljudima omogućila da raspravljaju o zakonodavnim prijedlozima — primjerice o tome kako regulirati internetsku prodaju alkohola — i glasaju za njih. “Umjesto tradicionalne ankete ili istraživanja u kojima su ljudi zatvoreni u vrlo krute okvire, ove su rasprave generativne i deliberativne, u smislu da ljudima omogućuju da dođu do novih ideja, novih osjećaja s kojima se i drugi mogu poistovjetiti”, rekla je za Forbes Audrey Tang, koja je pomogla uvođenju projekta prije nego što je postala prva tajvanska ministrica za digitalna pitanja. Od tada je vTaiwan pomogao u provedbi otprilike 20 zakonodavnih pregleda, a 2023. godine dobio je i donaciju od 100.000 dolara od OpenAI-ja u sklopu programa za “financiranje eksperimenata u uspostavljanju demokratskog procesa kojim bi se odlučilo kojih bi se pravila AI sustavi trebali pridržavati.”
U usporedbi s AI-jem, posao anketiranja relativno je skroman. Prema podacima tvrtke Research and Markets, tržište koje obuhvaća tvrtke poput Ipsosa, Pewa, Nielsena i Quinnipiaca, u 2025. naraslo je na 8,93 milijarde dolara, što je blagi porast u odnosu na 8,7 milijardi godinu prije. Očekuje se da će stabilno rasti do 10,23 milijarde dolara do 2029. Tvrtke poput Pewa i Quinnipiaca, koja djeluje pri Sveučilištu Quinnipiac u Connecticutu, specijalizirane su za ankete javnog mnijenja, dok se Rasmussen Reports, tvrtka koju je Rasmussen osnovao 2003., više fokusira na kandidate.
Njegove veze s Rasmussen Reportsom, koji je napustio 2013., mogle bi stvoriti neželjenu percepciju projekta zbog kontroverzi oko navodne konzervativne pristranosti te tvrtke. Kompaniju se dugo optužuje da favorizira republikanske kandidate, da naginje starijoj populaciji i da proizvodi rezultate koji idu u korist konzervativcima. Tijekom američkih izbora 2024. godine, navodno je dijelila rezultate anketa s dužnosnicima Trumpove kampanje. Upitan o toj navodnoj konzervativnoj pristranosti, Rasmussen se pokušava distancirati od firme koju je osnovao. “Nemam nikakve veze s njom otkako sam otišao. Oni nemaju veze s ovim projektom i to stvarno nije problem”, rekao je.
Produktivnija primjena
Projekt dolazi u trenutku kada AI već ostavlja trag u politici i izbornim procesima diljem svijeta. Tijekom predsjedničke utrke 2024. u SAD-u, deepfake glas predsjednika Joea Bidena govorio je biračima u New Hampshireu da ne izađu na predizbore. U Indoneziji je politička stranka Golkar koristila AI za digitalno oživljavanje Suharta, diktatora koji je umro 2008., kako bi podržao njihove kandidate. Predsjednik Donald Trump više je puta objavljivao AI-generirane memeove i videozapise na svojoj platformi Truth Social. Prošlog je mjeseca podijelio jedan u kojem se prikazuje kako je bivši predsjednik Barack Obama priveden u Ovalnom uredu.
Jigsaw i Napolitan Institute nadaju se da će umjetnu inteligenciju primijeniti na produktivniji način. Projekt će imati tri faze. Tijekom prve runde, sudionici će odgovarati na pitanja o slobodi i jednakosti. Primjerice: “Što za vas znači sloboda?” Nakon toga, Googleov AI model generirat će dodatna pitanja kako bi dublje istražio temu, preuzimajući “sokratsku ulogu,” objasnila je Green. U tom bi slučaju mogao pitati: “Ako se osjećaj slobode temelji na mogućnosti izražavanja bez osude, možete li podijeliti primjer kada ste se osjećali najviše ograničeno?” Ideja je krenuti široko, a zatim se postupno usmjeravati na detalje. U drugoj rundi, Googleov AI alat sažet će odgovore iz prve faze u glavne teme, točke rasprave i vizualizacije podataka. Sudionici će tada moći reagirati i dodati svoja razmišljanja. U trećoj rundi, Googleov AI kreirat će izjave temeljene na analizi svih prijašnjih odgovora. Na kraju će sudionici glasati slažu li se ili ne s tim izjavama, kako bi mogli vidjeti gdje pronalaze zajednički jezik s drugima.
Organizatori su svjesni da AI može pokazati pristranost u svojim pitanjima ili analizi odgovora, ili da može previše pojednostaviti osjetljive i osobne teme dok pokušava destilirati tisuće odgovora u šire kategorije. Kako bi to spriječili, Green kaže da će kompanija redovito evaluirati AI i obvezati se na transparentnost, objavljujući sve odgovore sudionika u cijelosti. Nakon završetka projekta, Google će objaviti sažetak nalaza i otvoreno podijeliti sve odgovore, pitanja i upute koje su korištene. Tvrtka također planira izvijestiti kreatore politika, think tankove i akademike o rezultatima.
Anketa poput razgovora
Za sada je inicijativa u pilot fazi, s nekoliko stotina sudionika umjesto tisuća, a projekt će službeno krenuti u rujnu. Nekoliko detalja još uvijek se razrađuje ili nisu objavljeni, poput konkretnih tema o kojima će ispitanici raspravljati. Sudionike će regrutirati RepData, vanjski dobavljač kojeg koristi Napolitan Institute. Google je poručio da će podijeliti više detalja o konačnom pristupu regrutaciji bliže pokretanju, ali je naglasio da će RepData “slijediti rigorozan protokol usklađen s industrijskim standardima.”
Uobičajeno, anketari koriste metodu koja se zove “slučajni uzorak”, koja svima unutar određene populacije daje jednaku šansu da budu uključeni. Potom se odgovori sudionika ponekad “vagaju” kako bi se nadoknadilo za populacije koje su manje sklone sudjelovanju u anketama (primjerice, ljudi bez fakultetske diplome). Za projekt We The People, cilj je prikupiti “reprezentativan” uzorak ljudi za svaki kongresni distrikt. Tako bi, ako je neki distrikt 90 posto bijel i 80 posto republikanski, reprezentativni uzorak mogao odražavati upravo to, objasnio je Rasmussen.
Green je optimistična oko rezultata koji dolaze. “Sigurna sam da će to funkcionirati poput razgovora kakav biste željeli, kada biste cijelu Ameriku okupili na jedno mjesto”, rekla je.
Richard Nieva, novinar Forbesa
