Ovih pet europskih gospodarstava rast će dvostruko brže od prosjeka eurozone u idućih pet godina
MMF očekuje da će gospodarstvo eurozone rasti nešto više od 1% godišnje do 2031. Ipak, neki od najbržih rasta u Europi predviđaju se u manjim gospodarstvima, a ratom pogođena Ukrajina među zemljama je za koje se očekuje da će nadmašiti eurozonu u omjeru više od dva prema jedan.
Europa se suočava s godinama sporog gospodarskog rasta.
Očekuje se da će visoki javni dug, starenje stanovništva, slaba produktivnost, dugotrajni troškovi energije i trajna geopolitička neizvjesnost zadržati rast znatno ispod povijesnih normi do kraja desetljeća.
Prema najnovijem izvješću Međunarodnog monetarnog fonda o svjetskim ekonomskim izgledima, predviđa se da će eurozona rasti u prosjeku samo 1,2% godišnje između 2027. i 2031., s najjačom godinom, 2028., s gospodarskim rastom of 1,4%, prenosi Euronews.
Šira Europska unija postiže nešto bolje rezultate s 1,4% godišnje, s najboljim rezultatom od 1,6% 2028. godine.
Predviđa se da će globalna proizvodnja rasti oko 3,2% godišnje u istom razdoblju. Zemlje u razvoju u Aziji trebale bi rasti 4,6% godišnje, a Indija 6,5%, dok je čak i subsaharska Afrika na putu rasta od 4,6%.
Ipak, predviđa se da će se skupina mnogo manjih europskih zemalja, koje se protežu od Mediterana do Zapadnog Balkana i Istočne Europe, rasti više nego dvostruko brže od eurozone u sljedećih pet godina.
5. Moldavija: Reforme i integracija u EU temelj su rasta
Predviđa se da će Moldavija rasti u prosjeku 3,5% godišnje između 2027. i 2031., s najjačom godinom od oko 3,7% u 2028. Oporavak slijedi nakon brutalnog niza šokova: rata na granici, energetske krize i suše koja je rast ostavila blizu nule u 2024. godini.
Preokret počiva na novcu i reformama EU. Bruxelles je Moldaviji dodijelio status kandidata 2022. i otvorio pristupne pregovore 2024.
Potrošnja kućanstava, potaknuta rastućim realnim plaćama i doznakama u vrijednosti od oko desetine BDP-a, čini velik dio ostatka rasta, dok IT i ostale usluge prednjače na strani ponude.
MMF je, zaključujući svoj pregled prema članku IV. za 2025. u veljači, izjavio da je oporavak “potpomognut dobrom žetvom, snažnom domaćom potražnjom i značajnim financiranjem EU”.
Fond vjeruje da će održavanje zamaha reformi biti ključno.
Samo upozorenje Fonda je izravno: najveći rizici su rat u Ukrajini i svako zaostajanje u reformama povezanim s EU.
4. Srbija: Investicijski bum održava zamah
Srbija je odmah ispred Moldavije s prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,52%, a neuobičajeno je da se njen zamah gradi kasnije u razdoblju, dosežući vrhunac oko 2030.-31.
Sljedeće godine Beograd će biti domaćin EXPO-a 2027, svjetske izložbe za koju se očekuje da će privući milijune posjetitelja.
Događaj pokreće superciklus izgradnje i infrastrukture – autoceste, željeznice i urbanu obnovu – uz rastuću bazu izvozne proizvodnje i velika kineska ulaganja u rudarstvo bakra. Javna ulaganja, a ne potrošnja, ovdje su primarni pokretač.
MMF kaže da je Srbija izgradila važne makroekonomske rezerve nakon što je uspješno smanjila inflaciju uz održavanje fiskalne discipline.
Rizici su političke napetosti prije izbora 2027. i osiguravanje da se brza javna ulaganja pretvore u trajne dobitke produktivnosti.
3. Ukrajina: Obnova postaje motor rasta
MMF predviđa prosječni godišnji rast od 3,8% za Ukrajinu i izvanrednu godinu 2028., kada se predviđa rast od 4,2%.
Pretpostavlja se, kao što to čini i osnovni scenarij MMF-a, da će se rat smiriti i da će obnova ozbiljno započeti, oslobađajući val fiksnih ulaganja uz procjenu obnove koju Svjetska banka sada procjenjuje na gotovo 600 milijardi dolara.
Ako se izuzme ta pretpostavka, slika postaje znatno drukčija, predviđa se rast od samo 1% u 2027. godini.
“Izgledi ostaju iznimno neizvjesni jer rat i dalje uzima težak danak stanovništvu i gospodarstvu“, rekao je MMF u svojoj najnovijoj procjeni prema članku IV.
2. Kosovo: Domaća potražnja ostaje izuzetno otporna
Predviđa se da će Kosovo ostati jedno od najbrže rastućih gospodarstava u Europi unatoč svojoj relativno maloj veličini.
Očekuje se da će rast konvergirati prema 4%, uz potporu snažne potrošnje kućanstava, javnih ulaganja, priljeva dijaspore i mlade radne snage.
“Pravovremena provedba Novog plana rasta EU-a mogla bi pružiti dodatni poticaj rastu i zapošljavanju“, naveo je Fond u svom najnovijem izvješću o Kosovu prema članku IV.
Pokretači rasta su prepoznatljivi. Novac koji šalje kući dijaspora, uglavnom iz Njemačke i Švicarske, financira i potrošnju i poslovna ulaganja, dok potrošnja na javnu infrastrukturu i produbljivanje bankarskog sektora doprinose toj mješavini.
Slabost je druga strana medalje: rast je vođen potražnjom i opterećen uvozom, a zemlja još nije izgradila konkurentnu izvoznu bazu.
1. Malta: Najbrže rastuće gospodarstvo u Europi
Malta je na vrhu MMF-ove srednjoročne europske ljestvice rasta. MMF očekuje da će gospodarstvo rasti gotovo 4% godišnje tijekom sljedećih pet godina.
Tijekom proteklog desetljeća, gospodarstvo je raslo po stopi od gotovo 7% godišnje zahvaljujući turizmu, online igrama te profesionalnim i financijskim uslugama, privlačeći strane radnike za zapošljavanje u procvatu gospodarstva.
Taj model sada sazrijeva. S nezaposlenošću blizu rekordno niske razine i sve većim nedostatkom radne snage, Malta se više ne može oslanjati isključivo na brzi rast radne snage.
Kao što je MMF primijetio, “Priljev stranih radnika koji je u prošlosti poticao gospodarsku aktivnost također je opteretio infrastrukturu i javne usluge, ističući ograničenja trenutnog modela rasta intenzivnog rada.“
Sljedeća faza gospodarskog uspjeha Malte ovisit će manje o širenju radne snage, a više o povećanju produktivnosti.
Prema MMF-u, jačanje javnih financija uz istovremeno povećanje ulaganja u infrastrukturu, obrazovanje i inovacije bit će ključno za podizanje dugoročnog potencijala rasta gospodarstva.
