Trumpovo posezanje za udjelima u obrambenim tvrtkama moglo bi biti noćna mora za Muskov SpaceX
Milijarder na to nikada ne bi pristao, a mogao bi imati dovoljno utjecaja da izbjegne sličan dogovor poput onoga s Intelom, čak i ako bi ga Trump pokušao nametnuti.
Američka vlada godišnje troši stotine milijardi dolara kod obrambenih kompanija. No čini se da Trumpova administracija misli da zauzvrat zaslužuje više od samih dobara i usluga – vlasničke udjele. Ministar trgovine Howard Lutnick izjavio je u utorak za CNBC da Pentagon razmatra mogućnost preuzimanja udjela u obrambenim tvrtkama.
Financiranje nabave streljiva treba nanovo osmisliti, rekao je Lutnick, dodajući da su se ministar obrane Pete Hegseth i zamjenik Stephen Feinberg već ozbiljno time pozabavili. “Način na koji se to dosad radilo bio je poklanjanje”, naglasio je.
Njegovi komentari, izrečeni tijekom rasprave o udjelu koji je američka vlada preuzela u Intelu, iznenadili su mnoge analitičare obrambenog sektora. No velike obrambene kompanije možda će biti u boljoj poziciji oduprijeti se eventualnim zahtjevima vlade. Za brzorastući SpaceX takva ideja bila bi posebno odbojna, jer bi značila da država dobije mjesto za stolom vlasnika i uvid u način poslovanja – što bi za osnivača milijardera Elona Muska bilo neprihvatljivo. Štoviše, upravo bi on mogao imati najjače adute da to odbije.
Upitna zakonitost
Za razliku od posrnulog proizvođača čipova ili tvrtke za eksploataciju rijetkih metala MP Materials, koje su vladi dale vlasničke udjele u zamjenu za prijeko potrebna sredstva, SpaceX i ostale velike obrambene tvrtke imaju zdrave bilance. To uključuje i Boeing, koji je prošle godine prikupio 24 milijarde dolara kapitala te postigao znatan napredak u proizvodnji komercijalnih zrakoplova i stabiliziranju problematičnih obrambenih programa.
Ako bi Trump “bacio oko” na kompanije poput SpaceX-a ili Lockheed Martina, nije jasno ima li administracija uopće pravnu osnovu za preuzimanje udjela u “potpuno zdravim obrambenim tvrtkama”, napominje analitičar obrane Todd Harrison iz American Enterprise Institutea.
U lipnju, kada je odnos predsjednika i milijardera Muska spektakularno puknuo, bivši Trumpov savjetnik Steve Bannon pozvao je da se iskoristi Zakon o obrambenoj proizvodnji za preuzimanje SpaceX-a. Da je riječ o 1951., to bi možda bilo izvedivo. No već 1952. Vrhovni je sud proglasio neustavnim pokušaj predsjednika Harryja Trumana da tim zakonom nacionalizira čeličane, a ovlasti za takva preuzimanja Kongres je službeno ukinuo 2009. godine.
Musk ima jake adute
S obzirom na to da je SpaceX vodeći svjetski pružatelj usluga lansiranja i proizvođač satelita u niskoj Zemljinoj orbiti, koji trenutačno drži otprilike 13 milijarde dolara vrijedne ugovore, američka vlada ima vrlo malo alternativa, a samim time i malo pregovaračke moći.
Musk, koji čvrsto kontrolira većinu glasačkih prava u SpaceX-u, vrlo vjerojatno neće vladi ponuditi vlasnički udio, rekla je Kimberly Siversen Burke, direktorica za odnose s vladom u konzultantskoj tvrtki Quilty Space. Razlog je isti onaj zbog kojeg Musk nije izveo kompaniju na burzu – ne treba mu novac i ne želi vanjski nadzor. “Onog trenutka kad vanjski dioničari — a kamoli američka vlada — zavire pod haubu SpaceX-a, cijela se igra mijenja”, rekla je. “Transparentnost, mjesta u upravnom odboru, revizije GAO-a… Elonova najgora noćna mora.“ Ministarstvo obrane odbilo je komentirati. Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai napisao je da će “administracija nastaviti istraživati druge dogovore koji će osigurati da porezni obveznici imaju koristi od ulaganja koja se financiraju njihovim novcem”.
Problem sukoba interesa
Američka je vlada i ranije preuzimala vlasničke udjele i opcije u posrnulim kompanijama tijekom teških ekonomskih kriza, spašavajući banke i General Motors u vrijeme Velike recesije te aviokompanije tijekom pandemije. No Trump sada poseže za neviđenim udjelom u plodovima korporativne Amerike. Administracija je izvukla tzv. “zlatnu dionicu” u U.S. Steelu kao uvjet za odobrenje spajanja s Nippon Steelom, a dogovorila je i 15 posto udjela u prodaji Nvidia čipova Kini. U petak je vlada osigurala 10 posto vlasničkog udjela u Intelu u zamjenu za isplatu 5,7 milijardi dolara u okviru već odobrenih potpora iz CHIPS Acta te dodatnih 3,2 milijarde dolara iz jednog programa pokrenutog za vrijeme Bidena.
Ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Hassett opisao je to kao “predujam” za suvereni fond koji Trump planira osnovati.
Ako bi sveliki obrambeni izvođači podlegli političkom pritisku, takva bi ulaganja mogla stvoriti katastrofalne sukobe interesa, napisala je analitičarka Sheila Kahyaoglu iz Jefferiesa. “Možemo samo zamisliti prvu žalbu na dodjelu posla koja ide kompaniji u kojoj vlada ima udio, a ne konkurentu koji ga nema.” To bi također moglo ohladiti spremnost kompanija da posluju s američkom vladom, kao i spremnost investitora da ulažu u takve tvrtke, rekao je Harrison – što bi radilo protiv nedavnih nastojanja Pentagona da poveća broj firmi koje se natječu za državne ugovore. “VC i PE ulaganja u obrambene startupe mogla bi presušiti ako se stekne dojam da vlada previše zadire u tržište i stvara nepoštene uvjete”, zaključio je.
Jeremy Bogajsky, novinar Forbesa
