U ovoj europskoj zemlji brak se kažnjava višim porezom, žele to promijeniti, ali jedna stvar sve koči
Povijesna inicijativa u Švicarskoj za ukidanje poreznih pravila koja kažnjavaju bračne parove kada oba partnera rade suočava se s otporom konzervativnih i obiteljskih skupina u alpskoj zemlji. Novi zakon će vjerojatno opet završiti na referendemu, kao i 2016. kada su slična nastojanja odbačena.
Švicarski parlament nedavno je tijesnom većinom izglasao zakon kojim bi se ukinulo sadašnje savezno pravilo zajedničkog oporezivanja, koje je često dovodilo do toga da bračni parovi s dvostrukim prihodima plaćaju veći porez od nevjenčanih, osobito kada oba partnera zarađuju više.
Zagovornici promjena tvrde da takozvana kazna za brak kažnjava drugog hranitelja – obično žene – i učvršćuje tradicionalni model u kojem suprug radi, a supruga ostaje kod kuće. Nadaju se da će predložena reforma potaknuti više žena da se uključe na tržište rada i uskladiti švicarski porezni sustav s većinom zemalja OECD-a – uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Australiju i mnoge europske države, piše Financial Times.
Međutim, konzervativna alijansa desničarske SVP stranke, Stranke centra i evangeličkih skupina pokušava referendumom blokirati zakon, tvrdeći da on kažnjava obitelji s jednim prihodom, šteti roditeljima koji ostaju kod kuće i preopterećuje porezne vlasti s procijenjenih 1,7 milijuna novih prijava.
“Na prvi pogled čini se da je riječ o tehničkoj raspravi o porezu. No argumenti za ili protiv individualnog oporezivanja u Švicarskoj odražavaju velike razlike u mišljenjima i snažna emocionalna uvjerenja o tome kako obitelj mora biti organizirana i treba li država postavljati poticaje u jednom ili drugom smjeru”, rekao je Thomas Hug, porezni partner u Deloitteu.
Prijedlog Saveznog vijeća predviđa da se svaki odrasli porezuje odvojeno, bez obzira na bračni status. Trenutačno se prihod drugog hranitelja, kada se zbraja sa supružnikom u zajedničkom oporezivanju, često oporezuje po višoj stopi, što smanjuje poticaje za prihvaćanje ili povećanje plaćenog posla.
Najnoviji pokušaj reforme slijedi nakon godina neuspješnih nastojanja, uključujući i referendum iz 2016. kada su slične promjene bile odbačene.
Dobitak ili gubitak?
Vladine procjene sugeriraju da bi reforma mogla dovesti dodatnih 60.000 ljudi na tržište rada i povećati BDP za oko 1 posto, premda bi smanjila porezne prihode. Konferencija kantonalnih financijskih direktora, poslovna lobistička skupina koja se protivi planu, upozorava da bi se na saveznoj i kantonalnoj razini izgubila milijarda franaka godišnjih prihoda.
Švicarska je ženama dala pravo glasa tek 1971. Iako je ukupna stopa zaposlenosti žena od 80,4 posto znatno iznad prosjeka OECD-a, zemlja i dalje ima jednu od najnižih stopa zaposlenosti žena s punim radnim vremenom u razvijenom svijetu. Samo 60 posto Švicarki radi puno radno vrijeme, u usporedbi sa 78 posto u OECD-u. Kod muškaraca stopa prelazi 90 posto.
Pozivi na poreznu reformu postali su glasniji kako je više žena ulazilo na tržište rada tijekom posljednja dva desetljeća. Švicarski je Vrhovni sud još 1984. presudio da je nejednako porezno tretiranje između bračnih i nevjenčanih parova neustavno.
“Riječ je o pravednosti. Ne mislim da bi vlada trebala favorizirati ili kažnjavati bilo koji oblik obiteljskog modela”, rekao je Jamie Vrijhof-Droese, partner u upravljanju imovinom WHVP-a i lokalni politički aktivist. “Trebao bi postojati sustav koji ljudima olakšava rad, a ne onaj koji ih destimulira.”
Trenutačni sustav stvorio je i porast “lažnih brakova”, gdje parovi organiziraju ceremoniju, ali se pravno ne vjenčaju, pa čak i “poreznih razvoda”, gdje se bogati parovi razvedu prije mirovine kako bi imali koristi od nižih poreznih stopa.
“To svakako utječe na mentalitet Švicaraca kad je riječ o braku”, rekla je Lisa Cornwell Webb iz PwC-a. “Najviše pogađa parove u kojima oba partnera visoko zarađuju. U takvim slučajevima često jedan supružnik prestaje raditi.”
Novi zakon gotovo sigurno ide na referendum. Čak i ako konzervativna alijansa ne prikupi 50.000 potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma, financijski odbori u kantonima Solothurn i Aargau pripremaju se iskoristiti rijetko korištenu ustavnu odredbu koja omogućuje da osam kantona prisili na nacionalno glasanje.
Strah od birokracije
Stanovnici Švicarske plaćaju porez na saveznoj, kantonalnoj i općinskoj razini. Aktualni prijedlog odnosi se samo na savezni porez. Kritičari tvrde da su mnogi kantoni već pokušali ublažiti kaznu za brak nudeći olakšice za drugog hranitelja, prilagođavajući porezne razrede ili koristeći djelomično dijeljenje prihoda.
Bettina Balmer, članica Nacionalnog vijeća i dječja neurokirurginja, jedna je od najistaknutijih političkih zagovornica zakona. Smatra da se velik dio otpora temelji na strahu od birokracije.
“Prema toj logici, ženama nije trebalo dati pravo glasa”, rekla je Balmer.
Navela je vladine podatke koji pokazuju da bi 50 posto Švicaraca imalo koristi od reforme, 36 posto ne bi osjetilo nikakvu promjenu, a samo 14 posto bi bilo u lošijem položaju.
“Prelazak na individualno oporezivanje bolji je za Švicarsku u cjelini”, rekla je. “Bojim se da će, ako dođe do nacionalnog glasanja, opet propasti.”
