Tamara Perko (HUB) – Buđenje kapitala, Hrvatska ulazi u eru privatnih investicija

Za nama je peta uzastopna godina u kojoj hrvatsko gospodarstvo bilježi visoku stopu rasta BDP-a i zaposlenosti. Iako se procjenjuje da će rast BDP-a u 2025. iznositi oko 3% – nešto niže nego prethodnih godina – nekoliko važnih trendova upućuje na to da se pojavljuju novi izvori ekonomske dinamike.

Prvo, rast više ne pogone gotovo isključivo javne investicije, mahom financirane iz EU fondova. Vidljivo je snažno buđenje privatnih ulaganja. Iako statistike kasne, banke to jasno osjećaju kroz rast potražnje za kreditima poduzeća, koji stabilno prelazi 10% godišnje. Posebno je važno da se segment investicijskih kredita kreće još brže – posljednja dostupna stopa, iz rujna, iznosi gotovo 13%.

Drugo, u 2025. zabilježena su čak tri inicijalna uvrštenja dionica na Zagrebačku burzu. S više od 200 milijuna eura prikupljenih za rast i razvoj izdavatelja, domaće tržište kapitala ušlo je među 30 najdinamičnijih svjetskih tržišta u 2025. godini – što je još donedavno bilo teško zamislivo.

Ovi prvi signali oživljavanja privatnih investicija iznimno su važni. U srednjem roku upravo privatni sektor mora preuzeti ulogu glavnog nositelja rasta. Država više nema prostor za ubrzavanje ulaganja kakvo je obilježilo prethodne tri godine. Istina, 2026. će još biti snažna zahvaljujući najvećem priljevu sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost, no od 2027. nadalje stojimo pred jasnom raskrsnicom: ili će privatne investicije snažno uzletjeti, ili će gospodarski rast znatno usporiti.

Banke su spremne podržati tu tranziciju modela rasta u 2026. i 2027. Razvoj događaja 2024.–2025. pokazao je da su banke već imale važnu ulogu u jačanju investicijske energije privatnog sektora.

Najvidljiviji doprinos očituje se u kamatnim stopama koje su među najnižima u europodručju. Posljedica su visoke stope rasta kredita u svim tržišnim segmentima, osobito u investicijskom kreditiranju poduzeća. Važno je i da se kreditiranje ravnomjerno odvija u cijelom korporativnom spektru – od mikro poduzeća do najvećih kompanija.

Drugo, banke su ključne i kao savjetnici i kao aktivni sudionici u ponovnom jačanju uloge tržišta kapitala. Kada prepoznamo poduzeće koje tehnološki i organizacijski raste, ali mu daljnji razvoj ograničava kapitalna snaga, logično je pitanje: zašto mu jednostavno ne damo više kredita? Profesionalni odgovor glasi: jer riskiramo sredstva klijenata koja prije svega moraju ostati sigurna. No rizik se može smanjiti dokapitalizacijom. Zato poduzećima pomažemo savjetovanjem i aktivnim uključivanjem u restrukturiranje kapitalne strukture i izlaskom na tržište kapitala. To je drugačiji, ali i dalje izravni doprinos rastu. A takvih prilika želimo vidjeti još više.

Posebno treba istaknuti i visoku kvalitetu kreditnih plasmana te odlično praćenje potreba građana. Omjeri neprihodujućih kredita na povijesnim su minimumima – što je također jedan od razloga zašto su kamatne stope tako niske. Po prvi put cijena novca i trošak kapitala postaju hrvatska konkurentska prednost. Više se ne uspoređujemo s državama srednje i istočne Europe izvan europodručja; referentne su nam točke sada najrazvijenije članice EU, poput Austrije, Njemačke ili Francuske.

Nema dvojbe da nas čeka još jedna godina rasta. I dalje ubiremo dividendu europskih integracija, koje su i banke snažno zagovarale. Očekujemo blago usporavanje rasta BDP-a i posebno zaposlenosti, ponajprije zbog izrazito stisnutog tržišta rada. Ipak, priljev EU sredstava podupirat će rast i tijekom 2026.

Možemo očekivati i razdoblje relativne stabilnosti kamatnih stopa, jer se inflacija smiruje – u prosjeku europodručja približit će se ciljanoj razini od 2%. Hrvatska inflacija ostat će malo viša, ali niža nego u 2025. U takvim uvjetima moguće je blago usporavanje rasta kreditne aktivnosti u jednoznamenkastu zonu, ali ne značajno ispod 10%.

Rizici dolaze prije svega iz rasta naših najvažnijih trgovinskih partnera, osobito Austrije i Njemačke, koje su od kraja 2022. u stagnaciji ili blagoj recesiji. Ako ulogu glavnih pokretača rasta moraju preuzeti privatne investicije i izvoz, jasno je da nam je njihov oporavak iznimno važan. Očekivani rast gospodarstva EU stopom od 1–1,5% te nastavak uzlaznog trenda u 2027.–2028. daje razloga za umjereni optimizam – jer bi se to trebalo preliti i na veću potražnju za hrvatskim izvoznim proizvodima i uslugama.

No najvažnije je da pogled usmjerimo prema razdoblju nakon 2026. Privatne investicije i izvoz trebali bi postati novi stupovi hrvatskog rasta. Zato je ključno iskoristiti predstojeći ulazak u OECD za strukturne reforme: jačanje učinkovitosti administracije, poticanje investicija, privlačenje stranih ulaganja, korištenje novih prilika na jedinstvenom tržištu i pozicioniranje Hrvatske kao poželjne investicijske destinacije. To su ključni preduvjeti razvoja u godinama koje dolaze.

I banke i tržište kapitala imat će važnu ulogu u tom procesu. Zato pozdravljamo Vladinu Strategiju i Akcijski plan razvoja tržišta kapitala do 2030. Uz bitno poboljšanje investicijske i poslovne klime, oni mogu postati ključ očuvanja visokih stopa rasta i poticanja povratka iseljenika. To je velika prilika i važan razvojni trenutak. Jer bez većih i snažnijih privatnih ulaganja neće biti rasta produktivnosti, životnog standarda ni daljnjeg približavanja prosječnom realnom dohotku EU – pragu od 80% koji uskoro dostižemo.