Trump je izgleda bio u pravu. Carine su podigle američko gospodarstvo, a gdje je Europa? Lagano tone
Europske kompanije zaostaju za američkima u rezultatima za drugo tromjesečje, što izaziva razočaranje među ulagačima koji su očekivali oporavak europskih burzi, unatoč negativnim učincima trgovinskog rata koji vodi predsjednik Donald Trump.
Nakon mnogo pompe i nekoliko odgoda, američke carine službeno su stupile na snagu u četvrtak, 7. kolovoza, jednu minutu nakon ponoći po vremenu u Washingtonu. „PONOĆ JE!!! MILIJARDI DOLARA CARINA SADA TEČU U SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE!“ objavio je predsjednik Donald Trump nekoliko minuta nakon isteka roka na svojoj mreži Truth Social.
Pun opseg posljedica nove globalne trgovinske politike još je teško procijeniti. No jedno je jasno: Sjedinjene Američke Države službeno su prekinule s desetljećima politike slobodne trgovine. Prema podacima koje je prikupio Budget Lab sa Sveučilišta Yale, prosječna carina na uvezenu robu porasla je s oko dva posto u siječnju na 17,3 posto – što je najviša razina još od ranih 1930-ih, kada je američki protekcionizam bio na vrhuncu, ističe Le Monde.
Povratak protekcionizmu
Iza tog prosjeka krije se velika neujednačenost i značajna neizvjesnost. Većina od 69 zemalja obuhvaćenih Trumpovom najavom od 31. srpnja, uključujući i članice Europske unije, suočava se s carinom od 15 posto. No neke su pogođene znatno oštrije. Najveći dio zemalja jugoistočne Azije sada podliježe carinama od 19 do 20 posto, dok su Alžir, Bosna i Hercegovina, Libija, Južna Afrika (30%), Irak i Srbija među najteže pogođenima. Laos i Mjanmar, dvije zemlje s naglašenom proizvodnom orijentacijom, pogođene su stopom od 40 posto, a Sirija s čak 41 posto. S 39 posto, Švicarska se nalazi među zemljama s najvišim stopama i prijeti joj ozbiljni udar na gospodarstvo.
Ova nova faza američke trgovinske politike najavljuje povratak jednostranog protekcionizma, s mogućim dugoročnim posljedicama za globalne lance opskrbe, geopolitičke odnose i poziciju dolara u svjetskoj trgovini.
Kako su najave i američke carine dosad utjecale na američko i europsko gospodarstvo te što se može očekivati u drugom dijelu godine, analizirali su brojna značajne financijske institucije. Prema podacima Bank of America, više od polovice kompanija iz burzovnog indeksa Stoxx Europe 600 već je objavilo financijske izvještaje, a ukupan rast dobiti u odnosu na prethodnu godinu praktički je izostao, što narušava optimizam u vezi s oporavkom tržišta kapitala u regiji. U usporedbi s tim, očekuje se da će kompanije iz američkog indeksa S&P 500 ostvariti prosječan rast dobiti od devet posto na godišnjoj razini, ponajviše zahvaljujući snažnim rezultatima tehnoloških divova iz Silicijske doline i vodećih banaka s Wall Streeta, piše Financial Times.
Američke tvrtke iznad svih prognoza
Grant Bowers iz investicijske kuće Franklin Templeton izjavio je kako se početkom godine činilo da će SAD izgubiti svoju poziciju iznimnog tržišta, a ostatak svijeta nadoknaditi zaostatak. No, kako kaže, takva se predviđanja ne ostvaruju bez rasta dobiti, profita i gospodarstva, a europskim kompanijama i dalje nedostaje vodećih globalnih poslovnih imena koja bi to omogućila.
U Europi je tek nešto više od polovice kompanija nadmašilo očekivanja analitičara, dok je S&P 500 na putu da zabilježi jednu od najvećih razina pozitivnih iznenađenja u posljednjih 25 godina, prema podacima Goldman Sachsa – veći broj iznenađenja zabilježen je samo u razdoblju pandemije.
Europske su dionice početkom godine nakratko nadmašile američke nakon godina slabijih rezultata, jer je Trumpova nepredvidiva politika poljuljala povjerenje ulagača u SAD. Mnogi su se nadali da će njemački paket fiskalnih poticaja i povećanje europskih izdataka za obranu potaknuti dugoročan rast. Istraživanje Bank of America pokazuje da su alokacije fondova u dionice iz eurozone početkom godine bile na najvišoj razini od 2021.
U Europi samo financijaši rasli
Međutim, taj je zamah brzo splasnuo. Snažni rezultati američkih tehnoloških divova ponovno su pogurali Wall Street, unatoč Trumpovim tarifama i slabijim makroekonomskim pokazateljima. Slabi europski rezultati za drugo tromjesečje ojačali su uvjerenje da je burzovni rast u Europi izgubio na zamahu.
Andreas Bruckner iz Bank of America izjavio je kako se u Europi nisu nadali dobroj sezoni – očekivanja su bila niska, a opet su, osim financijskog sektora, rezultati ostali ispod te niske ljestvice.
Zbog trgovinskog rata i revidiranih očekivanja, kompanije s obje strane Atlantika koje su nadmašile prognoze bilježile su manji rast cijena dionica nego inače, dok su one koje su podbacile bile strože kažnjene, prema podacima Goldman Sachsa.
Bruckner zaključuje kako ova sezona u Europi izgleda kao povratak starom obrascu – skromnom rastu zarade i slabijim rezultatima u usporedbi sa SAD-om. Dok je S&P 500 od Trumpove “Dana oslobođenja“ 2. travnja zabilježio niz novih rekorda, europske dionice stagniraju. Indeks Stoxx Europe 600 još se uvijek nije vratio na razinu iz ožujka, iako su pojedini sektori, poput zrakoplovnih kompanija, nadmašili američke.
Najveća razočaranja u Europi došla su iz sektora izvoza, posebno među proizvođačima automobila, koji su najviše revidirali svoje prognoze zarade za 2025. Volkswagen, Stellantis i Mercedes-Benz svi su upozorili na negativne posljedice Trumpovih tarifa.
Tehnološki sektor gura Ameriku
S druge strane, europske financijske institucije i dalje snažno nadmašuju očekivanja. Deutsche Bank, UBS i BNP Paribas ostvarili su bolje rezultate od predviđenih, zahvaljujući uspjehu trgovačkih odjela.
Sharon Bell iz Goldman Sachsa naglašava kako je rast dobiti u S&P 500 gotovo u potpunosti pokretan tehnološkim sektorom, dok Europa gotovo uopće ne sudjeluje u tom trendu, piše Financial Times.
Kretanje valuta dodatno je opteretilo europske izvoznike — euro je ove godine porastao za oko 12 posto u odnosu na dolar jer su ulagači izbjegavali američku imovinu. Iako su od toga korist imali strani ulagači izvan eurozone, analiza Barclaysa pokazuje da je više od 80 posto kompanija iz indeksa Stoxx 600 navelo kretanje valuta kao negativan faktor za zaradu.
Pravi udar tek slijedi
Prema Bell, jačanje eura stvara velik pritisak na europske kompanije jer mnoge ostvaruju prihode u dolarima, a očekuje se da bi taj izazov mogao i dalje trajati, jer dolar i dalje djeluje precijenjeno.
Slabljenje dolara, s druge strane, poboljšava rezultate američkih izvoznika kada se prihodi iz inozemstva preračunavaju natrag u dolare.
Na kraju, neizvjesnost izazvana novim Trumpovim carinama dodatno je otežala poslovanje europskih izvoznika, iako analiza Barclaysa pokazuje da su promjene valutnih tečajeva imale još veći utjecaj. Sharon Bell zaključuje da je trenutačni izravan učinak carina za europske kompanije vrlo malen, jer mnoge još uvijek troše zalihe stvorene prije nego što su carine stupile na snagu. Pravi utjecaj, smatra, bit će vidljiv tek u drugoj polovici godine.
