Trumpove nove carine za više od 60 zemalja: Tko je pogođen i što se mijenja
Carine od 10 do 12,5 posto stupaju na snagu u petak i predstavljaju najnoviji pokušaj američkog predsjednika da zaobiđe Kongres u provođenju svoje trgovinske politike.
Neposredno prije isteka privremene carine na globalni uvoz, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa kasno u četvrtak uvela je novi val carina za više od 60 zemalja, u rasponu od 10 do 12,5 posto. Nove carine stupaju na snagu u petak ujutro, a obuhvaćaju 99,4 posto američkog uvoza,
Riječ je o Trumpovu najnovijem pokušaju da nastavi uvoditi globalne carine bez odobrenja Kongresa, unatoč odluci Vrhovnog suda iz veljače prema kojoj je nezakonito koristio izvršne ovlasti za provedbu svoje trgovinske politike. Trump već dugo tvrdi da Sjedinjene Države plaćaju nerazmjerno visok teret carina te da su veće uvozne pristojbe nužne za jačanje domaće proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta, piše The Guardian.
Koje su zemlje obuhvaćene?
Među više od 60 država na koje se odnose nove carine nalaze se najveći američki trgovinski partneri, uključujući Kanadu, Meksiko i Kinu. Obuhvaćeni su i Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Indija te svih 27 članica Europske unije.
Prema Uredu američkog trgovinskog predstavnika (USTR), sve su te zemlje bile predmet istrage o radnim praksama. Cilj je bio utvrditi sprječavaju li dovoljno učinkovito uvoz robe proizvedene prisilnim radom na američko tržište.
Kolike će carine plaćati?
Pogođene zemlje plaćat će carinu od 10 ili 12,5 posto.
Stopa od 10 posto primjenjuje se na zemlje koje su, prema ocjeni USTR-a, preuzele obvezu zabrane uvoza proizvoda izrađenih prisilnim radom i tu zabranu učinkovito provode. U toj su skupini Kanada, Europska unija, Indija, Meksiko i Ujedinjeno Kraljevstvo.
Carina od 12,5 posto odnosi se na zemlje koje, prema američkim vlastima, nisu uvele takvu zabranu. Među njima su Australija, Brazil, Kina i Japan.
Što je odlučio Vrhovni sud?
Vrhovni sud SAD-a u veljači je, omjerom glasova 6:3, presudio da zakon iz 1977. godine, na koji se Trump pozvao pri uvođenju prošlogodišnjih carina na tzv. Dan oslobođenja, nije dovoljno čvrsta pravna osnova za takvu odluku.
Taj zakon predsjedniku daje šire ovlasti za reguliranje međunarodne trgovine tijekom izvanrednog stanja, no sud je zaključio da ovlast za uvođenje carina u mirnodopskim okolnostima pripada isključivo Kongresu.
“Ustavotvorci nisu izvršnoj vlasti dali nikakav dio ovlasti za oporezivanje”, stoji u obrazloženju većine sudaca.
Jesu li nove carine zakonite?
Nakon što je Vrhovni sud velik dio Trumpovih carina proglasio nezakonitima, administracija je dala do znanja da će pokušati pronaći drugi pravni temelj kako bi ih zadržala.
Trump je odmah nakon presude uveo privremenu globalnu carinu od 10 posto na razdoblje od 150 dana, pozivajući se na članak 122. Zakona o trgovini iz 1974. Ta je mjera trebala isteći 24. srpnja u 00:01.
Novi paket carina temelji se na članku 301. istog zakona, koji je prije Trumpova mandata korišten vrlo rijetko. On predsjedniku omogućuje uvođenje carina ako američki trgovinski predstavnik nakon provedene istrage utvrdi postojanje nepoštenih radnih praksi koje štete američkoj trgovini.
Pravni stručnjaci očekuju da će i ove mjere završiti na sudu.
Kako su carine utjecale na Amerikance?
Prema procjeni njujorške podružnice američke središnje banke (Federal Reserve), oko 90 posto troška koji proizlazi iz carina na kraju su snosili američki potrošači i poduzeća, iako Trumpova administracija tvrdi da su carine koristile domaćem gospodarstvu.
Carinska politika nije osobito popularna ni među američkim biračima. Istraživanje Harris Polla pokazalo je da 72 posto ispitanika smatra kako su carine negativno utjecale na potrošače, uključujući 64 posto republikanskih birača.
Za dio malih američkih poduzeća carine su, međutim, postale manje važna tema od drugih gospodarskih izazova, poput rasta troškova poslovanja i razvoja umjetne inteligencije. Nakon presude Vrhovnog suda savezna je vlada tvrtkama vratila desetke milijardi dolara prethodno naplaćenih carina.
