U ovoj europskoj zemlji masovno unajmljuju detektive da prate radnike na bolovanju. Državu godišnje koštaju 10 milijardi eura
Francuski Nacionalni zdravstveni osiguravatelj objavio je da je prošle godine spriječio prijevare s bolovanjem vrijedne 42 milijuna eura, što je više nego dvostruko u odnosu na 2023. godinu.
Fabrice Lehmann ugledao je svoju metu dok je ovaj izlazio iz kuće u predgrađu Pariza, odjeven za posao. Počeo ga je pratiti, pokušavajući se uklopiti među putnike koji su išli u grad.
Privatni detektiv od 1994., Lehmann se sve češće nalazi u potjeri za uredskim zaposlenicima poput radnika u financijskim uslugama, koji čine sve veći dio Francuza osumnjičenih za zloupotrebu bolovanja. Teško je procijeniti koliko je rašireno lažno bolovanje u Francuskoj, no stručnjaci kažu da raste usporedno s povećanjem bolovanja od 60 posto od 2012. godine, što sada državu godišnje stoji više od 10 milijardi eura – novca kojeg si zemlja teško može priuštiti dok se bori s kroničnom proračunskom krizom, piše Reuters.
Bivši premijer François Bayrou, koji je ovaj mjesec izgubio posao zbog prijedloga da se smanji najveći proračunski deficit u eurozoni, usmjerio se upravo na rastuće troškove bolovanja u sklopu plana za rezanje pet milijardi eura zdravstvenih troškova iz proračuna za 2026. godinu. Obećao je i obračun s prijevarama.
“Ili novac ili izdaja”, kaže detektiv
Francuski Nacionalni zdravstveni osiguravatelj objavio je da je prošle godine spriječio prijevare s bolovanjem vrijedne 42 milijuna eura, što je više nego dvostruko u odnosu na 2023. godinu. Taj broj vjerojatno ne odražava pravi razmjer problema jer je osiguravatelj tek 2022. počeo pooštravati kontrole protiv prijevara, a mnoge istrage provode privatni detektivi koje unajmljuju tvrtke sumnjičave prema ponašanju svojih zaposlenika. Reuters je razgovarao s pet privatnih istražitelja, a svi su rekli da im posao s lažnim bolovanjima cvjeta – toliko da su neke agencije odustale od tradicionalnih angažmana poput istraga bračnih nevjera kako bi se usredotočile isključivo na zaposlenike osumnjičene za izbjegavanje posla.
Privatni detektiv Baptiste Pannaud rekao je da su mu ugovori vezani uz bolovanja više nego udvostručeni u posljednje četiri godine.
Lehmann je rekao da su neki od njegovih “ciljeva” osumnjičeni da rade za konkurenciju, dok su drugi koristili plaćeno bolovanje za pokretanje vlastitih tvrtki. Njegov suradnik Patrice Le Bec, angažiran za provođenje istrage u Parizu, rekao je da je vidio ljude koji bi otvorili bolovanje i odmah potom otišli ravno na aerodrom – na odmor.
“Bilo da se radi o tvrtki ili o bračnom paru, uvijek se sve svodi na dvije stvari”, rekao je Lehmann. “Na novac ili na izdaju.”
Tri godine naknada
Francuski sustav socijalnog osiguranja isplaćuje zaposlenicima na bolovanju do 41,47 eura dnevno, u najdužem trajanju od tri godine. Međutim, poslodavci nadoknađuju i ostatak plaće zaposlenicima određeno vrijeme.
Izvješće Glavne inspekcije financija iz 2024. pokazalo je da su francuski javni službenici 2022. uzeli prosječno 14,5 dana bolovanja, dok su radnici u privatnom sektoru uzeli 11,7 dana.
U Njemačkoj, gdje su naknade također izdašne, radnici su 2024. prosječno koristili 14,8 dana bolovanja, prema službenim statistikama. Podaci po sektorima nisu bili navedeni.
Bayrou je u govoru u srpnju rekao da su inspekcije pokazale kako je polovica bolovanja duljih od 18 mjeseci bila neopravdana, ne iznoseći detalje. “To nije prihvatljivo u zemlji poput naše i u razdoblju u kojem živimo”, rekao je.
Privatni detektiv Bruno Boivin izjavio je da su vladina obećanja o suzbijanju prijevara – poput kažnjavanja liječnika koji izdaju lažna bolovanja – “besmislica” jer se nepoštivanje pravila rijetko sankcionira. Rekao je da ga je angažirala velika javna prijevozna tvrtka u kojoj je 30 posto zaposlenih u jednom odjelu bilo na bolovanju.
“Pripremili smo slučajeve, uhvatili ljude kako rade drugdje. Nitko nije kažnjen”, rekao je. “Klijent nas je prestao angažirati, govoreći: “Nema smisla, ne možemo ih otpustiti.”
Unatoč reformama ranije u predsjedništvu Emmanuela Macrona koje su olakšale zapošljavanje i otpuštanje radnika, privatni detektiv David Liobard vjeruje da francuski radnici i dalje uživaju preveliku zaštitu, što oduzima dinamiku tržištu rada.
Istražitelji su bili šokirani nekim slučajevima. Boivin je rekao da njegova agencija teško pronalazi jednog osumnjičenog koji je bio na bolovanju cijelo desetljeće, ali se svakih nekoliko godina javljao poslodavcu – samo da obnovi pravo na službeni automobil.
Raširene prijevare su “fantazija”
Izostanci su se ubrzali nakon Covida, pokazuju službeni podaci. Francuska kultura menadžmenta također ne pomaže, kažu stručnjaci.
“Imamo rastući pritisak na poslu i vrlo vertikalni, autoritarni stil upravljanja u Francuskoj, koji više ne odgovara potrebama zaposlenika za empatijom i suradničkim promjenama”, rekao je ekonomist Jean-Claude Delgenes. “Sustav je represivan.”
Sabrina Ali Benali, liječnica hitne pomoći i koautorica prijedloga zdravstvene politike krajnje lijeve stranke Nepokorena Francuska, odbacila je tvrdnje korporacija o razmaženim radnicima. Iako joj neki ljudi dolaze tražeći sumnjive liječničke potvrde za bolovanje, rekla je da je priča o raširenim prijevarama “čista fantazija”.
Na rubu Pariza Lehmann je pratio svoju metu u vlak za putnike. Muškarac, za kojeg mu je rečeno da je na bolovanju od lipnja, proveo je putovanje pogrbljen nad laptopom, osim povremenih pogleda u Lehmannovu smjeru.
Meta je postala teža za praćenje nakon što je prešao na pariški metro, pa se Lehmann morao približiti kako ga ne bi izgubio u gužvi putnika. Kada je stigao sljedeći vlak, muškarac je ušao – ali je odmah izašao dok su se vrata zatvarala. Uspio je umaknuti Lehmannu.
