Učenja o ekonomskim krizama pomažu nam da izgradimo otpornost na politički populizam
Učeći kako su se društva snalazila u prošlim recesijama, ljudi grade empatiju, kritičko razmišljanje i otpornost na populizam – prema tijelu Vijeća Europe.
U vremenu rastuće nejednakosti i ponovnog porasta populizma, novo izvješće koje se temelji na analizi 17 europskih zemalja, tvrdi da je poučavanje ekonomskih kriza u učionicama lekcija o demokraciji.
Prema Opservatoriju za nastavu povijesti u Europi (OHTE), platformi Vijeća Europe, učenje o prošlim ekonomskim krizama pomaže učenicima da izgrade demokratsku otpornost.
“Krize javnih financija i nacionalnih valuta, kao i rastuća inflacija, uzrokovale su kontinuiranu ili ponavljajuću ekonomsku nestabilnost u brojnim europskim zemljama, što je usko povezano s rastućim društvenim nejednakostima, ksenofobijom i propitivanjem demokratskih vrijednosti“, navodi se u izvješću.
“Poučavanje o ekonomskim krizama može učenicima ponuditi znanje i vještine kako bi se oduprli jednostranom i pojednostavljenom pripisivanju krivnje za ekonomske krize manjinama i stigmatiziranim skupinama“, nastavio je OHTE, prenosi Euronews.
Percepcija nepravedne raspodjele potiče radikalizam
OHTE Vijeća Europe osnovan je 2020. godine kako bi se bavio pitanjima vezanim uz nastavu povijesti na kontinentu, budući da prije nije postojalo centralizirano tijelo za analizu onoga što se predavalo u jednoj zemlji u odnosu na drugu.
To dovodi do situacija u kojima se u određenim zemljama poput Mađarske mogu razviti snažni populistički pokreti.
Autori izvješća tvrde da je poučavanje o ekonomskoj nejednakosti ključni aspekt razumijevanja povijesnih problema neke zemlje i njihovih učinaka na današnju politiku.
Ljudi koji smatraju da je njihovo društvo vrlo nejednako skloniji su podržati populističke stranke, prema nedavnoj analizi objavljenoj u European Journal of Political Research.
Birači koji percipiraju snažne nejednakosti u društvu imaju oko 2,7% veću vjerojatnost da će podržati populističke stranke, u usporedbi s ispitanicima koji društvo percipiraju kao ravnopravnije, navodi se u istraživanju.
Dodaje se da su učinci posebno jaki za istaknute i velike desničarske populističke stranke poput Stranke napretka u Norveškoj, Danske narodne stranke i Slobodarske stranke Austrije.
Ljudi koji prijavljuju financijske poteškoće također znatno češće podržavaju populističke stranke od onih koji su financijski stabilni, prema nalazima Europskog društvenog istraživanja objavljenog 2023. godine.
ESS identificira ovaj obrazac u nekoliko zemalja i godina istraživanja.
Ekonomske krize uče empatiji
Novo OHTE izvješće preporučuje da nastavnici povijesti nastoje povezati prošle događaje s konkretnim vještinama, da koristite lekcije za razvoj empatije, otvorenosti, suradnje i tolerancije.
“Propitivanja ‘zašto se nešto dogodilo’, ‘tko je imao koristi od toga’ može pomoći učenicima da shvate da je ekonomska kriza puno više od izoliranog ekonomskog fenomena i da često utječe na sve aspekte društvenog života“, navodi se u izvješću OHTE-a.
Nastava o ekonomskim krizama uključena je u nacionalne nastavne planove i programe u svih 17 zemalja koje su proučavane, a obvezna je u 16 zemalja osim Španjolske, gdje je uključivanje lekcija o ekonomskim krizama prepušteno nastavnicima.
Samo to pokazuje široko prepoznavanje teme, ali malo otkriva o tome kako se tema koristi i oblikuje te postoji li opći konsenzus diljem Europe o tome kako se poučava.
“Ekonomske krize su eksplicitno povezane s borbom za ili protiv demokracije u nastavnim planovima svih država članica osim Gruzije i Španjolske. Francuska revolucija i kriza socijalističkih gospodarstava 1980-ih su najčešće citirani primjeri, gdje se ekonomske teškoće navode kao pokretač mobilizacije snaga za uspješno zahtijevanje demokracije“, navodi se u izvješću.
Alternativno, ekonomske krize koje vode do uništenja demokracije u raznim europskim zemljama obično se uče u vezi s usponom fašizma i nacizma kao izravnom posljedicom Velike gospodarske krize.
U svojim preporukama, izvješće također sugerira da bi se o ekonomskim krizama moglo poučavati iz perspektive manjinskih ili ranjivih skupina. Kritizira se činjenica da se lekcije o ekonomskim krizama rijetko usredotočuju na specifične izazove s kojima se suočavaju skupine poput LGBTQ+, romske i židovske zajednice.
“Ekonomske krize su povijesno gledano povećavale vjerojatnost stigmatizacije i progona, posebno manjina (na primjer, pogromi nad Židovima). Povijest Roma spominje se samo u francuskom kurikulumu, a samo 10,3% učitelja izjavilo je da uključuje ovu perspektivu u svoju nastavu“, navodi se u izvješću.
Nedostaje ključni dio kada je u pitanju poučavanje o ekonomskim krizama u Europi, zaključio je OHTE.
Iako je tema uvelike zastupljena u nastavnim planovima i programima, način na koji se poučava često ostaje uzak, fokusirajući se na makroekonomske podatke i vremenske okvire, umjesto na istraživanje ljudskih i društvenih utjecaja.
Nastavnici u više zemalja izvještavaju da krize stvaraju most između ekonomije, politike i društva, ali žale zbog nedostatka resursa koji su im dostupni za podučavanje predmeta na taj način.
Između sporog rasta i carinskih šokova, koje dodatno komplicira starenje stanovništva, Europa se suočava s teškim ekonomskim putem. U takvom okruženju, prošle krize mogu pružiti okvir za razumijevanje sadašnjih.
