Veliki problem za Njemačku. Sve više radnika iz EU-a napušta državu unatoč nedostatku radne snage

Unatoč visokoj stopi imigraciji, Njemačka se suočava s poteškoćama u zadržavanju mnogih migranata iz EU-a dulje od prvih nekoliko godina boravka u zemlji, iako oni imaju ključnu ulogu na tržištu rada. Novo istraživanje analizira zašto mnogi na kraju odluče otići dalje.

Dugo vremena kvalificirana migracija pomagala je održavati njemačko tržište rada, navodi euronews . No nova studija Ministarstva rada sugerira da sve veći broj radnika iz EU-a koji su se doselili zbog boljih poslova i plaća više ne želi ostati dugoročno — što otvara nova pitanja o tome može li Njemačka popuniti kronični nedostatak radne snage.

“Ne možemo si priuštiti da izgubimo trećinu građana EU-a zbog loših uvjeta”, izjavila je u utorak u Berlinu Natalie Pawlik, povjerenica savezne vlade za integraciju.

Pawlik je predstavila studiju Ureda EU-a za jednako postupanje koja analizira zašto građani EU-a napuštaju Njemačku. Unatoč velikom priljevu imigranata od oko 400.000 do 700.000 ljudi godišnje, Njemačka također bilježi visoke stope iseljavanja među državljanima EU-a. Studija je pokazala da značajan dio migranata iz EU-a napušta zemlju unutar prve četiri godine nakon dolaska, što sugerira da radni i životni uvjeti nisu dovoljno privlačni da mnoge — uključujući i one iz susjednih zemalja — potaknu na dugoročan ostanak.

Slab faktor privlačenja

Prema nalazima Njemačkog instituta za gospodarstvo (IW) iz studenoga 2025., njemačko tržište rada više ne nudi dovoljno snažan razlog mnogim migrantima iz EU-a da ostanu, unatoč trajnom nedostatku kvalificiranih radnika — osobito u zdravstvu, građevinarstvu i javnoj upravi.

U deset sektora s najvećim nedostatkom radne snage IW procjenjuje da više od 260.000 radnih mjesta nije moguće popuniti odgovarajuće kvalificiranim radnicima.

Samo u zdravstvu manjak iznosi oko 46.000 radnih mjesta.

“Uska grla u zdravstvenom sektoru dovode do dugih čekanja na termine, dok nedostatak radnika u građevinskoj industriji usporava izgradnju stambenih objekata”, rekla je stručnjakinja IW-a Valeria Quispe.

“Nedostatak kvalificiranih radnika nedavno se ublažio zbog slabe ekonomije — ali to ne znači da je tržište rada izvan opasnosti”, dodala je. Stoga je ciljano privlačenje kvalificiranih radnika i dalje ključno.

To uključuje privlačenje zaposlenika bez formalnih strukovnih kvalifikacija u programe obrazovanja i dodatnog usavršavanja, stvaranje snažnijih poticaja da ljudi dulje ostanu u radnoj snazi te poticanje useljavanja kvalificiranih stručnjaka.

Migranti unutar EU-a

Građani EU-a u Njemačku najčešće dolaze iz ekonomskih razloga, poput boljih izgleda za zaposlenje i zaradu, pravne sigurnosti te mogućnosti za svoje obitelji i djecu.

Mnogi dolaze i zbog određenih radnih mjesta ili programa osposobljavanja. Rumunjska i dalje ostaje najveća zemlja podrijetla među građanima EU-a koji se sele u Njemačku, prema godišnjem izvješću Saveznog ureda za migracije i izbjeglice.

Poljska i Bugarska slijede s određenim zaostatkom, ispred Italije, Mađarske i Španjolske.

Kao i prethodnih godina, gotovo tri četvrtine useljenika iz EU-a dolazi iz zemalja koje uživaju punu slobodu kretanja prema Njemačkoj tek oko 10 do 15 godina.

Rumunjski, poljski i bugarski državljani čine 80 posto te skupine.

U 2024. godini imigracija u Njemačku pala je na najnižu razinu od 2011., iako su se trendovi razlikovali ovisno o nacionalnosti.

Među zemljama iz kojih je zabilježen pad dolazaka nalaze se četiri najvažnija izvora: Rumunjska, Poljska, Bugarska i Hrvatska. Pad je bio najizraženiji kod hrvatskih, poljskih i bugarskih državljana, za 30 posto, 21 posto i 19 posto.

Neto migracija iz drugih zemalja EU-a u 2024. iznosila je samo 38.735 ljudi — pad od 66,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je neto migracija iznosila oko 117.000.

Zašto migranti ponovno žele napustiti Njemačku

Značajan dio migranata razmišlja o povratku u svoju zemlju podrijetla, često navodeći visoke troškove života i osjećaj nepripadanja.

Kvalitativni intervjui koje je analizirao Centar EU-a za jednako postupanje pokazali su da mnogi migranti Njemačku doživljavaju kao “nestabilno mjesto za život”.

Više od trećine ispitanika (38,8 posto) reklo je da se u Njemačkoj ne osjeća ugodno, dok je oko polovice (49,4 posto) navelo da je doživjelo diskriminaciju na poslu.

Kao demotivirajući faktori navode se i nefleksibilni radni uvjeti, nepriznate kvalifikacije te ograničene mogućnosti rada i napredovanja u struci za koju su se školovali, što umanjuje spremnost migranata da ostanu.

Mnogi ispitanici također su ukazali na birokraciju, osobito u vezi s priznavanjem kvalifikacija i snalaženjem u administrativnim postupcima, kao na veliki teret.

Studija navodi da slaba ili nedovoljna podrška u radu, društvenom i svakodnevnom životu može otežati integraciju, povećavajući vjerojatnost daljnje migracije. Tijelo EU-a za jednakost zaključilo je da bi bolja integracija na tržištu rada i stanovanja, zajedno s inkluzivnijom kulturom dobrodošlice, mogla povećati šanse da migranti ostanu.

Nedavni rast zaposlenosti u Njemačkoj potaknuli su isključivo državljani izvan EU-a, prema riječima Andree Nahles, čelnice Savezne agencije za zapošljavanje.

“Zaposlenost među njemačkim državljanima naglo pada, prvenstveno zbog dobi”, rekla je Nahles.

“To je jednostavno zato što baby boom generacija sada doista odlazi u mirovinu.”