Veljko Ostojić: “Nužno je mijenjati postojeću smještajnu strukturu, apartmanizacija i rentna politika moraju biti hitno zaustavljene”

Što očekuje od ovogodišnje turističke sezone, koji su najveći izazovi i raste li broj rezervacija u smještajnim kapacitetima otkrio je za Forbes Hrvatska predsjednik Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Turistička sezona u Hrvatskoj u punom je jeku, a to je vrijeme kada raste broj turističkih dolazaka i noćenja.

Očekuje se ponavljanje prošlogodišnjih brojki, a gledano u prihodima očekuje se bolji rezultat nego lani, istaknuo je Ostojić.

“Ova turistička godina odvija se u izuzetno složenim okolnostima: od rata u Ukrajini i složene globalne geopolitičke situacije, preko gospodarsko izazovne situacije pa i kriza u nama turistički važnim emitivnim EU zemljama pa do nedostatka radne snage koji nije samo specifičnost turističkog sektora Hrvatske već i ukupnog EU gospodarstva. U takvim okolnostima, vezano uz noćenja i dolaske, očekujemo 3-5 posto bolji rezultat nego lani”, kaže Ostojić.

“No, i dalje postoje snažni troškovni pritisci tako da se u hotelijerstvu profitabilnost mjerena EBITD-a smanjuje već nekoliko godina za redom. Izgleda da ni ova godina po tom pitanju neće biti drugačija”, dodao je.

Pada broj rezervacija iz Njemačke i Austrije

Broj rezervacija raste, pogotovo sa stranih tržišta. Ipak, pada broj rezervacija iz Njemačke i Austrije pa se postavlja pitanje zašto Austrijanci i Nijemci zaobilaze Hrvatsku.

“Ne bih rekao da zaobilaze Hrvatsku nego da se situacija polako vraća na ono što je bilo prije korone. Hrvatska je lani ostvarila oko 8% manje noćenja iz Njemačke, no to je i dalje 6% više nego 2019. godine prije korone. Otvaraju se nova tržišta, vraćaju se daleke destinacije, aviopromet se u cijelosti oporavio. Sve to utječe na potražnju i posljedično stanje rezervacija. Što se rezultata tiče, prvo objektivno “prolazno vrijeme” izmjerit ćemo kada vidimo kumulativne brojke za 6 mjeseci jer se tada izravnavaju uobičajne godišnje oscilacije uzrokovane rasporedom vjerskih praznika u predsezoni.”

Porast cijena u hotelima

Ostojić je istaknuo kako su cijene u hotelima u 2024. u odnosu na godinu ranije prosječno rasle 1,9 posto.

“To je izuzetno umjeren i rekao bih razuman porast, pogotovo uzimajući u obzir visinu stope inflacije u Hrvatskoj i Europi. Prošle godine na dan 15.8. hoteli sa 5*bili su popunjeni oko 96,5% dok su kampovi sa 5* bili popunjeni 100%. To pokazuje da gostiju za najviše kategorije u samoj špici, kada su i cijene najviše, očito ima.”

Cijena hotelskog smještaja nije razlog naše sadašnje smještajne strukture. Mi nužno moramo mijenjati postojeću smještajnu strukturu u korist smještaja više dodane vrijednosti imajući prije svega u vidu potrebu za održivim razvojem koji će trošiti manje resursa, ali isto tako imajući u vidu ekonomske efekte koji razvoj hotelijerstva nosi.

HUT je nedavno izradio studiju o učincima obnove odnosno gradnje hotela iz koje ću spomenuti dva najznačajnija nalaza: nova hotelska investicija za 12 godina izjednači visinu davanja sa samom investicijom, kroz razne poreze i druga davanja na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. I drugo – ukupna novostvorena vrijednost u vidu povećanih bruto prihoda i bruto plaća se za 8 godina izjednači sa visinom same investicije u hotel”, kaže Ostojić.

Dodao je da su u objektima nižih kategorija snažni troškovni pritisci.

“Pogotovo oni vezani uz radnu snagu, a cijene koje je moguće postići na tržištu za takve objekte nisu dovoljne za ostvarenje poslovnog rezultata koji očekuju vlasnici objekata. Jedini izlaz su investicije.”

Apartmanizaciju zaustaviti na nacionalnoj razini

I ove se ljetne sezone priča o prekomjernoj gradnji i apartmanizaciji hrvatske obale.

“Apartmanizacija i rentna politika moraju biti zaustavljene hitno i to mjerama na nacionalnoj razini, pored Zakona o turizmu, iz urbanističko-graditeljske, porezne i turističke domene.

Definitivno je sadašnja struktura ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske najveći izazov našeg turizma. Hrvatska sa 9,5 posto hotelskog smještaja u ukupnom smještajnom kapacitetu ima najlošiju smještajnu strukturu na Mediteranu i to je glavni krivac za overturizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj naših destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju”, kaže Ostojić.

Problem nedostatka radne snage

Kada je riječ o radnoj snazi u turizmu, zapošljavaju se stranci, dok je u Hrvatskoj mnogo neaktivnog stanovništva.

“HUT uporno ističe da je nužno što prije aktivirati sav domaći radni potencijal. Mi ne možemo turizam temeljiti na strancima, već na domaćim ljudima. Prema podacima HNB-a u 2023. je u našoj zemlji bilo radno neaktivno 452.000 ljudi. Aktivirajmo od te brojke njih stotinjak tisuća pa makar i povremeno, potaknimo ih sukladno poslovnim potrebama i već bi imali sasvim drugačije stanje na tržištu rada. Sigurno je da će nam stranci trebati i dalje, no pitanje je koliko nam ih zaista treba i za koje poslove.”

Procvat luksuznih hotela u Hrvatskoj

Hrvatski turizam doživljava građevinski bum. Nekoliko je projekata duž jadranske obale.

“U tijeku gradnje je niz investicija od kojih ću spomenuti samo dvije najveće: hotel Pical u Poreču sa oko 520 ključeva gdje je investitor grupacija Valamar i hotel Marjan u Splitu sa oko 280 ključeva gdje je investitor rovinjska Maistra. Ta dva hotela s 5* koja bi se trebala otvoriti naredne godine značajno će doprinijeti mijenjanju slike hrvatskog hotelijerstva. Ukupno bi se u ta dva hotela trebalo uložiti oko 310 milijuna eura što je zaista značajan novac.”

Kakva će biti budućnost turizma u Hrvatskoj ovisi o daljnjim potezima, istaknuo je Ostojić.

“Mislim da su stvari u turizmu prilično jasne i na nama je želimo li ih povući, odnosno imamo li hrabrosti za to. Samo ću naglasiti da je turizam i dalje jedan od rijetkih domaćih gospodarskih sektora koji ima potencijal značajnog rast investicija, zaposlenosti i životnog standarda u turističkim destinacijama, ali i u cijeloj Hrvatskoj.”