Više od pola milijuna Hrvata živi u drugim EU državama. Veći postotak iseljenika ima samo Rumunjska
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju povećao je broj njezinih građana koji su se preselili u druge države Unije. Nakon Rumunjske, Hrvatska je država s najvećim postotkom iseljenih građana.
Točno 575.366 hrvatskih građana živi u državama Europske unije, ne uključujući Hrvatsku. To je tek jedan od podataka detaljnog demografskog izvještaja koji je u utorak objavila EU.
Po broju ljudi koji žive u EU izvan svoje države Hrvatska je na devetom mjestu, no sve države koje su plasirane ispred nje imaju puno više stanovnika. Uvjerljivo prvo mjesto drži Rumunjska, država koja ima 19,06 milijuna stanovnika i još 3,10 milijuna u drugim dijelovima Unije. Zanemare li se neke mnogoljudnije države poput Italije, Poljske, Njemačke i Francuske, vrijedi istaknuti još Portugal i Bugarsku. Portugal ima 10,58 milijuna stanovnika i 975.698 državljana diljem EU, a Bugarska 6,45 milijuna i 752.637 državljana diljem EU.
No, dok je po apsolutnim brojevima Hrvatska na devetom mjestu, po relativnim je na drugom odmah nakon Rumunjske. Hrvatska ima 3,86 milijuna stanovnika i dodatnih 14,91 posto populacije u drugim državama EU. Rumunjska ih ima 16,29 posto.
Sve starije stanovništvo
Zabrinjavajuće je i sve starije stanovništvo u Uniji. Prosječni medijan dobi za Europsku uniju 2024. godine iznosio je 44,7 godina. Medijan za Hrvatsku je 45,4 godine i sedmi je u Uniji. Taj podatak otkriva da je polovica stanovništva mlađa, a polovica starija od te dobi. Graf otkriva kako medijani s vremenom rastu za sve države Unije.
Žene u Europskoj uniji imale su 2023. godine u prosjeku 1,38 djece, dok je 2003. godine taj broj iznosio 1,44. Kako bi se populacija smatrala stabilno, taj broj bi trebao biti 2,1. No, niti jedna država ne dostiže taj podatak. Bugarska vodi s 1,81, dok je u dnu Litva s 1,18. Za Hrvatsku, prosjek broja djece po ženi iznosi 1,47.
Prosjek dobi u kojoj majke rađaju prvo dijete popeo se na 29,8 godina. U Hrvatskoj je on 29,3.
