Vujnovac: “Ne prodajemo Fortenova grupu”
Osnivač Energije Naturalis (ENNA), PPD-a te većinski vlasnik i predsjednik Upravnog odbora Fortenove Pavao Vujnovac otkrio je neke od svojih budućih poslovnih poteza.
U proteklih godinu i pol dana otkako je najavio pa onda i realizirao preuzimanje Fortenove Pavao Vujnovac rijetko daje intervjue, no u razgovoru za Pogled odlučio je otkriti neke od svojih budućih poslovnih poteza, ali i demantirati neke od glasina.
Najavljuje veliki investicijski zamah Fortenove, ali i njezino širenje u regiji preuzimanjem lokalnih kompanija.
Demantirao je brojne glasine da je Fortenova na prodaju, kao i napise slovenskih medija da kupuju Mercator.
“Fortenova grupa nije prodana i nije na prodaju. Kratko i jasno. I do mene su došle takve glasine, ne znam gdje je izvor toga, ali ponavljam – Fortenova grupa ide dalje, s visokim ambicijama i istim vlasnicima.”
“Ne mogu ulaziti u medijske natpise, ali ponavljam – ne prodajemo Fortenova grupu pa tako ni Mercator. Naprotiv, intenzivno radimo na optimizaciji poslovnih procesa i povećanju profitabilnosti, pogotovo u maloprodaji. Sustav nikad dosad nije uspio do kraja iskoristiti ekonomiju volumena, odnosno potencijalnu snagu koju ima. Određene funkcije će se centralizirati, objedinjeno nastupiti prema dobavljačima kako bismo – u konačnici – našim zaposlenicima i kupcima mogli ponuditi bolje uvjete, odnosno jeftiniju cijenu u trgovinama”, kaže Vujnovac.
“Fortenova će uskoro biti spremna za nove akvizicije”
Fortenova ne prodaje maloprodajne kompanije, ali prodane su tvrtke iz Fortenovinog agrobiznisa. Najprije je dio prodan Podravki, a sad je i porečka Agrolaguna prodana Badelu. Vujnovac je otkrio prodaje li još nešto.
“Više puta sam ponavljao da smo preuzeli Fortenova grupu, ali istovremeno i njezin dug. I značajnu kamatu koju zaračunava kreditor. Vlasnici moraju biti odgovorni prema svojoj imovini, ali i zaposlenicima i dobavljačima. Ne smijemo i nećemo doći u situaciju u koju je upao vlasnik ondašnjeg Agrokora kad nije plaćao svoje obveze, a dug prebacivao na dobavljače koji su ga de facto kreditirali. Danas Fortenova grupa uredno izvršava svoje obveze prema svima i vraća svoj dug. U tom kontekstu smo se odlučili odreći cjelokupnog agrobiznisa, u što spada i Agrolaguna. Moram istaknuti da je cjelokupni poljoprivredni biznis ostao u domaćim rukama, odnosno prodan je snažnim hrvatskim kompanijama koje će im ojačati tržišnu vrijednost i poziciju te očuvati zaposlenost.
Badel u Agrolaguni je logičan korak, ima iskustva u istoj industriji i sigurno će povećati proizvodnju. Ista situacija je i s Podravkom i kupovinom Belja, Vupika i PIK-a Vinkovci. Pritom moram istaknuti kako je Podravka završila transakciju u suradnji s EBRD-om. Zašto? Jer su neki politički akteri uporno ponavljali da će mirovinski fondovi financirati njezino preuzimanje poljoprivrednog biznisa. Ne samo da se to nije dogodilo, već će hrvatski mirovinski fondovi, kao vlasnici Podravke, povećati vrijednost svog portfelja, odnosno buduće mirovine koje će isplaćivati bit će veće.
Mi nastavljamo dalje, s fokusom na maloprodaju, preradu hrane te proizvodnju mineralne vode te izraženijim regionalnim ambicijama. Važna poruka koju želim poslati i da smo prodali ono što je u našoj viziji nestrateški asset. Zašto? Zašto trenutni rad na optimizaciji i većoj profitabilnosti? Zato da bismo se mogli fokusirati na onaj dio Grupe koji smatramo strateškim. Tako ćemo moći ostvariti daljnji rast upravo tog dijela biznisa, investirati pa krenuti i s korakom dalje. Naime, vjerujem kako će Fortenova grupa uskoro biti spremna za nove akvizicije u maloprodaji u Adria regiji. Zanimljivi su nam i proizvođači vode u široj regiji, tu ima ogromnog potencijala za Jamnicu.”
Osvrnuo se i na bojkot kada su se trgovci i dobavljači međusobno optuživali za rast cijena. Objasnio je koliko u maloprodajnoj cijeni proizvoda sudjeluju dobavljači, a koliko trgovačke marže.
“Trgovci su zadnji u lancu poskupljenja i na njega imaju najmanji utjecaj. Rekao sam da su jasno prezentirali svoje marže. Kod potrošačkih cijena imamo proizvođača, distributera i trgovca koji imaju svoju određenu kalkulaciju, ali samo se trgovac označava kao »pohlepan«. U graditeljstvu nema takvog lanca, a cijena stanovanja otišla je nekoliko puta gore. Isto je i s uslugom, a o turizmu ne moramo ni govoriti. Sve to ulazi u postotak inflacije o kojem čitamo.
Volio bih, primjerice, da u Hrvatskoj narodnoj banci jasnije u javnosti komuniciraju i brane ono što govore na zatvorenim sastancima. Upravo njihove analize pokazuju da inflacija u Hrvatskoj ima drugačije korijene u odnosu na onu u drugim EU zemljama. Kod nas je inflacija, kako ističe HNB, ponajviše potaknuta velikim rastom potrošnje, uslijed rasta plaća, ponajviše u javnom sektoru.”
Rijeka Gateway
Osim u trgovinu i energetiku, tvrtka Enna ulaže i u promet i logistiku, a jedno od najvećih ulaganja su u projekt Rijeka Gateway zajedno s kompanijom APM Terminals, vrijedna 380 milijuna eura. Riječ je o jednom od najvećih ulaganja u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj.
“Rijeka Gateway ulazi u svoju završnu fazu i sad već i građani Rijeke mogu vidjeti koliko će biti impresivan. Postavljene su sve ship-to-shore dizalice koje već sad ukrašavaju vizuru grada. Ugrađuje se i ostala oprema, poput velikih regala za reefer kontejnere, terminal u potpunosti za svoje potrebe koristi energiju iz obnovljivih izvora i imat će najviše sigurnosne i ekološke standarde. Vjerujem da će sve biti spremno za početak rada do kraja listopada.
Riječ je o projektu koji je od nacionalnog i strateškog interesa, ne samo za Hrvatsku, već i Europu, ukupno ulaganje bit će vjerojatno i veće od iznosa koji spominjete. Rijeka Gateway imat će pozitivan učinak na rast BDP-a i carinskih prihoda, a već sad pozicionira Hrvatsku na svjetskoj logističkoj karti. Rijeka će postati jedna od rijetkih europskih luka unutar Maerskove mreže, ključna za prijevoz roba prema srednjoj i istočnoj Europi.
Potencijal Rijeke, o kojem se govori već desetljećima, napokon će se ostvariti – ali to će biti moguće samo ako značajno ubrzamo izgradnju i modernizaciju nacionalne željezničke infrastrukture. Terminal je praktički gotov, ali od završetka modernizacije pruge još smo daleko. Kada roba stigne u luku, ključno je koliko je brzo možete otpremiti do finalnog odredišta jer to osim vremena utječe i na troškove.
Dakle, to je pitanje konkurentnosti. U ovom trenutku, bez nizinske pruge, sporiji smo od, primjerice, Kopra i od Trsta. Terminal će moći ispuniti svoj puni potencijal i ostvariti maksimalne prednosti tek izgradnjom nizinske pruge.”
“Pozicije u carinskom ratu nisu jednosmjerne”
Komentirajući situaciju na plinskom tržištu i što možemo očekivati, nakon što je američka administracija uvela carine na niz proizvoda, Vujnovac je rekao da za naftu i plin postoji iznimka i zbog toga u početku burze uopće nisu reagirale.
“Zadnjih nekoliko dana svjedočimo da plin prati cijene nafte koje su drastično pale. Pretpostavljam da cijene padaju jer se projicira pad ekonomske aktivnosti i recesija, što uzrokuje i manju potrošnju energenata. Nafta je s jedne strane konkurentni energent plinu, a s druge strane cijena za dio plinskih ugovora određuje se prema cijeni nafte. Tako da sam pad cijena nafte značajno utječe i na plinsko tržište.
Teško je procijeniti što će se dogoditi u ovom trenutku, tržišta su u kaosu. Primjerice, prošli tjedan je LNG uvoz u Europu pao 25 posto. Zato je nezahvalno bilo što prognozirati, ali postoje različite procjene. U teoriji, carinski rat između SAD-a i Kine mogao bi dugoročno pozitivno utjecati na Europu, barem u kontekstu plina. Kinezi imaju alternative u opskrbi LNG-om na istoku, samim time više LNG-a iz SAD-a postaje dostupno europskom tržištu i po potencijalno povoljnijoj cijeni. Europa ovisi o LNG-u, ali su i američki terminali pozicionirani tako da najkonkurentnije mogu isporučivati upravo nama. Pozicije nisu jednosmjerne, kako se često prikazuje ili pokušava složiti u političkim narativima s obiju strana Atlantika.”
