Zašto Mark Zuckerberg regrutira bivše dužnosnike Pentagona?
Meta tvrtka Marka Zuckerberga želi zaposliti stručnjake za nacionalnu sigurnost i bivše dužnosnike Pentagona kako bi prodala svoje usluge virtualne stvarnosti i umjetne inteligencije saveznoj vladi. Nekoliko bivših vladinih dužnosnika potvrdilo je da su svjesni ovih novačenja.
Meta, koja je nedavno otvorila svoj model umjetne inteligencije Llama za vojnu upotrebu, dugo ima lobiste u Washingtonu. Trenutno otvorena radna mjesta pokazuju da tvrtka pojačava svoje napore kako bi osigurala unosne državne ugovore. Tvrtka traži dva menadžera za javnu politiku, uključujući jednog koji će se usredotočiti na Bijelu kuću. Po mogućnosti sa sigurnosnom provjerom i prethodnim iskustvom u Pentagonu. Ta bi osoba vodila njihovu komunikaciju s agencijama za nacionalnu sigurnost i tijelima za vanjsku politiku unutar izvršne vlasti SAD-a, kako o političkim pitanjima tako i o usvajanju tehnologija.
U siječnju je Meta angažirala Francisa Brennana, bivšeg Trumpovog savjetnika da vodi strateške komunikacije iz Washingtona. Još jedno nedavno zapošljavanje uključuje osobu koja je, prema svom LinkedIn profilu, radila za neimenovanu saveznu agenciju više od desetljeća. Objavio je da se pridružio Meti kako bi se usredotočio na dijeljenje obavještajnih podataka s vladom. “Bilo da se radi o zaštiti nacionalne sigurnosti ili jačanju platformi na koje se oslanjaju milijarde ljudi, zahvalan sam na prilici da doprinesem”, napisao je u prosincu zaposlenik LinkedIna.
Ustupci Trumpu
Ovaj potez dolazi usred kontinuiranih napora izvršnog direktora Marka Zuckerberga da pridobije administraciju Donalda Trumpa, dok se Meta suočava s federalnom antimonopolskom tužbom koju želi odbaciti. Nakon što je donirao milijun dolara Trumpovom inauguracijskom odboru, Zuckerberg je objavio da Facebook ukida svoj program provjere činjenica putem treće strane. Dugo je bio meta kritika konzervativaca koji su tvrdili da je njihov sadržaj nepravedno sankcioniran. U Metin upravni odbor imenovao je šefa UFC-a i Trumpovog saveznika Dana Whitea. I unaprijedio je dugogodišnjeg republikanskog lobista Joela Kaplana na mjesto šefa globalnih poslova.
Američki predsjednik jednom je izjavio da bi Zuckerberg trebao biti doživotno zatvoren. No čini se da je u međuvremenu promijenio mišljenje. Sastali su se u Mar-a-Lagu na Floridi u studenom, a Zuckerberg je prisustvovao njegovoj inauguraciji. Nedavno je kupio kuću u Washingtonu vrijednu 23 milijuna dolara.
Meta nije objavila ugovore s Pentagonom
Meta još nije najavila izravne ugovore s Pentagonom ili sigurnosnim agencijama, ali jasno je da poput Googlea i OpenAI-a, vidi veliki komercijalni potencijal u razvoju poslovanja s vladom. (Meta već ima neke prethodne ugovore sa saveznom vladom za oglašavanje i marketing na društvenim mrežama, prema evidenciji nabave.) “Meta vidi i druge velike tehnološke tvrtke koje idu tim putem i zaključuje da se očekivani dobici od civilne upotrebe umjetne inteligencije možda neće ostvariti”, kaže Shana Marshall, stručnjakinja za međunarodne odnose na Sveučilištu George Washington. “Ako tražite izvor novca koji nikada neće presušiti, idite u Pentagon.”
Do sada je Meta zarađivala uglavnom od online oglašavanja. No trenutni oglasi za posao ukazuju na područja na koja se tvrtka sada fokusira. Njihov odjel za virtualnu stvarnost, Reality Labs, traži osobu s više od 10 godina iskustva u radu s federalnim izvođačima radova kako bi pomogao u uspostavljanju novih partnerstava s američkom vladom i prodavao novu tehnologiju. (Pentagon razmatra korištenje VR tehnologije za borbenu obuku od 2019.) Druge pozicije uključuju šefa marketinga koji bi povećao svijest o Llaminom otvorenom AI modelu među razvojnim programerima u cijelom ekosustavu, uključujući startupove i vladine agencije.
Meta je u studenom objavila da će vojnim i nacionalnim sigurnosnim agencijama omogućiti korištenje modela Llama, surađujući s tvrtkama Palantir i Scale AI, kao i s vojnim dobavljačima poput Leidosa, Lockheed Martina i Buzza Allena. Tvrtka koristi Llamu za zamjenu papirnatih dokumenata na Međunarodnoj svemirskoj postaji. “U interesu je Amerike i šireg demokratskog svijeta da američki modeli otvorenog koda nadmaše i budu uspješniji u usporedbi s onima iz Kine i drugih zemalja”, izvijestili su iz tvrtke.
Korištenje umjetne inteligencije za vojsku
Godinama su velike tehnološke tvrtke nerado dopuštale vojsci korištenje njihovih AI tehnologija. Uglavnom zbog kritika izvana i unutarnjeg otpora zaposlenika. Bojali su se da bi umjetna inteligencija mogla donositi loše odluke. No kako su tvrtke poput Palantira i Scale AI osigurale stotine milijuna dolara u državnim ugovorima, velike tvrtke u području umjetne inteligencije žele podržati američku vojsku.
Google, koji je 2016. odustao od ugovora s američkim ratnim zrakoplovstvom o označavanju podataka snimki dronova pomoću umjetne inteligencije poznatog kao Project Maven. No u veljači ove godine ažurirao je svoju korisničku politiku kako bi omogućio korištenje umjetne inteligencije u vojne svrhe. (Kada su Human Rights Watch i druge skupine izrazili zabrinutost, Google je odgovorio da tvrtke i vlade trebaju surađivati na stvaranju umjetne inteligencije koja štiti ljude, potiče globalni rast i podržava nacionalnu sigurnost.
OpenAI je prošle godine tiho ukinuo zabranu vojne upotrebe svoje tehnologije. Nedavno je najavljen ugovor s američkim ratnim zrakoplovstvom i partnerstvo s vojnim dobavljačem Andurilom kako bi se osiguralo da američko Ministarstvo obrane i američka obavještajna zajednica imaju pristup najnaprednijim, najučinkovitijim i najsigurnijim tehnologijama umjetne inteligencije na svijetu. Ovo dolazi mjesec dana nakon što je konkurentska tvrtka za umjetnu inteligenciju Anthropic izjavila da će svoju tehnologiju staviti na raspolaganje američkoj vojsci putem sporazuma s Amazonom i Palantirom.
Prošli tjedan, Zuckerberg je u podcastu rekao da je suradnja s Trumpom nužna. “Naš osnovni stav kao američke tvrtke trebao bi biti pokušaj ostvarivanja produktivnog odnosa s onim tko vodi vladu”, rekao je.
David Jeans, novinar Forbesa
