Žito Grupa na 35. godišnjicu planira novi investicijski ciklus od 105 milijuna eura
Žito Grupa je u zadnjih devet godina investirala više od 200 milijuna eura u poslovanje u Slavoniji, a u sljedeće tri godine planiraju novi investicijski ciklus od 105 milijuna eura.
Predsjednik Uprave Marko Pipunić je kazao kako je 35 godina karijere jako puno, pogotovo što se odvijala u četiri države (Jugoslavija, BiH, Hrvatska i sada EU). U tih 35 godina, kako je rekao, bilo je puno promjena, izazova, no sretan je što su uspjeli prebroditi sve te izazove koji su bili pred njima i u vrijeme početaka i danas.
Naveo je kako su od 2016. do danas investirali više od 200 milijuna eura u projekte u Slavoniji, imaju 1.200 zaposlenih, a lani su ostvarili 355 milijuna eura prihoda. Prva gfreenfield investicija, kako je rekao, bila je 1994. u vrijeme rata, a otada se samo stvara nova vrijednost. Uz greenfield, šire se i akvizicijama od privatnika ili kupnjom tvrtki u stečaju, nisu kupili nijednu firmu u privatizaciji.
Čuđenje proizvodnjom pršuta u Slavoniji, koja je krenula s poslovnom transformacijom 2017., danas je rezultiralo činjenicom da je, nakon pet godina, njihov pršut najprodavaniji na policama trgovina u Hrvatskoj, kazao je.
“Svijet je velik, nijedno područje nije unaprijed predodređeno da bude za nešto. Tako je promijenjena i slika Slavonije da nismo više samo ‘fiš, čobanac i komarac’, nego da imamo proizvode koji se mogu nositi u rangu sa svjetskom kvalitetom”, istaknuo je Pipunić.
Poslovanje Žito Grupe uključuje četiri ključne djelatnosti – ratarstvo, stočarstvo, industriju, trgovinu i kooperante. U 2024. godini Grupa je iskoračila i u turističku djelatnost, otvaranjem hotela Materra u Čepinu pokraj Osijeka.
Poslovni model Grupe, kako je rečeno, zasnovan je na načelima vertikalne integracije kojom se povezuju proizvodni procesi i osigurava sljedivost, odnosno praćenje i kontrola čitave proizvodnje kako bi se osigurala visoka kvaliteta gotovih proizvoda. Grupa upravlja s ukupno 17.800 ha obradivih površina, što je čini jednim od najvećih obrađivača poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj. Zajedno s 3.000 tisuće kooperanata obrađuje dodatnih 60.000 hektara. Na domaćem tržištu, Grupa je najveći proizvođač jaja, lider u preradi uljarica i drugi najveći proizvođač svinja.
U cilju daljnjeg razvoja, Grupa planira i dalje investirati u sve svoje poslovne segmente. Potencijal za rast je kroz investicije i akvizicije, kazao je član Uprave za financije Jozo Ljubičić navodeći kako u sljedeće tri godine planiraju investicijski ciklus vrijedan 105 milijuna eura.
Među planiranim projektima su ulaganja u projekte navodnjavanja ratarskih površina, mehanizaciju, izgradnju nove tvornice stočne hrane, rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih svinjogojskih farmi, ulaganja u visoke standarde dobrobiti životinja, obnovljive izvore energije (solarne panele i baterijske sustave), povećanje proizvodnih kapaciteta u mesnoj industriji i proizvodnji ulja te širenje silosnih kapaciteta.
Za akvizicije su spremni i financijski i infrastrukturno
Na novinarski upit je li im žao što nisu uspjeli kupiti Belje, Pipunić je rekao da nije, da su dali sve od sebe, ali je Podravka dala bolju ponudu. “Nije nam žao. Podravka je dobar kupac, ima potencijal stvoriti veliku europsku, konkurentnu firmu”, kazao je.
Vezano uz moguće akvizicije, rekao je kako su za njih spremni i financijski i infrastrukturno. Što se IPO-a tiče kazao je kako se godinama pripremaju za to, kako su još 2017. odlučili da idu u poslovnu transformaciju, a jedan od oblika je izlazak na Burzu.
Kada će to biti teško je reći, rekao je. “Ideja postoji i vjerujem da će se realizirati, nadam se što je prije moguće”, kazao je.
U 2024. godini, Žito grupa je ostvarila prihode od 335 milijuna eura, a ostvarena je rekordna normalizirana razina EBITDA od 66,3 milijuna eura, što je u odnosu na 2023. rast od 7,5 posto. Uz Hrvatsku, trećina prihoda ostvarena je na inozemnim tržištima (Mađarska, Italija, Srbija, Slovačka, Kosovo, Njemačka, Austrija). Poslovni segmenti u strukturi konsolidiranih prihoda doprinose – ratarstvo 10 posto, stočarstvo 28 posto, industrija 35 posto, trgovina i kooperanti 23 posto te ostalo tri posto.
