CFO Žita Jozo Ljubičić: Nijedan IPO u Hrvatskoj i regiji nije bio ove veličine, i sigurno postoji razlog za to
Započeo je IPO Žita, kojim će ta grupacija pokušati prikupiti 118 do 141 milijun eura kako bi investirala u svoj daljnji rast. Uprava tvrtke predstavila je IPO u četvrtak, a član Uprave za financije Jozo Ljubičić sada je odgovorio na još nekoliko pitanja Forbesa Hrvatska.
Kako planirate iskoristiti kapital prikupljen IPO-om?
Od osnutka Žito grupa je rasla kombinacijom organskog rasta – novim investicijama te kroz akvizicije. Već duže vrijeme pripremamo značajan investicijski ciklus kojeg smo predstavili javnosti. Morate biti svjesni da, kada govorimo o novim investicijama, vrijeme koje je potrebno za projektiranje i ishođenje svih dozvola jednako je vremenu potrebnom za izgradnju same investicije.
Spreman nam je projekt za proširenje farme svinja Orlovnjak, vrijedan 7,8 milijuna eura, zatim projekt izgradnje solarne elektrane i baterijskog sustava na tvornici ulja Čepin, vrijedan 6,8 milijuna eura, te izgradnja solarne elektrane u tvornici stočne hrane, u vrijednosti od 1,4 milijuna eura.
U visokoj su fazi pripreme projekti proširenja pršutane, solarne elektrane i baterijskog sustava na mesnoj industriji te proširenja i povećanja kapaciteta još dviju farmi svinja, gdje očekujemo da ćemo koncem ljeta ili početkom jeseni imati gotove građevinske dozvole i biti spremni pokrenuti investicije. U tijeku je projektiranje nove tvornice stočne hrane u Đakovu te proširenje kapaciteta Tvornice ulja u Čepinu, a očekujemo da ćemo do kraja ove godine imati spremne građevinske dozvole i krenuti s investicijama. Ukratko rečeno, sve inicijative koje smo predstavili javnosti planiramo brzo realizirati i osjetiti financijski efekt od njih u iduće tri godine.
Što se tiče akvizicija, uvijek nešto gledamo i pregovaramo oko kupnje. Iz sredstava IPO planirali smo uložiti 30 milijuna eura u kupnju tvrtki čije se poslovanje uklapa u naš vertikalno integrirani poslovni model.
Prelazimo na model rada pod svjetlima reflektora
Hoće li IPO promijeniti način na koji se donose odluke u Žitu?
Svakako da hoće, možda ne toliko na dnevnoj operativnoj razini, u kojoj se nadam da ćemo sačuvati fleksibilnost i brzinu donošenja odluka koja nas je krasila do sada, ali kod važnih i strateških odluka sigurno hoće. Uvođenje nadzornog odbora koji odlučuje o svim strateškim odlukama koje u skladu s ovlastima predlaže uprava te ulazak predstavnika manjinskih dioničara u nadzorni odbor, sigurno će dati dodatnu dimenziju odlučivanju. Uprava je uključena u svakodnevni posao i zbog toga se kod strateških odluka može ponijeti trenutnim događanjima te je zato dobro da postoji još jedno tijelo koje gleda na poslovanje iz drugog kuta i može preispitati kvalitetu predloženih odluka.
Koliko je složenije voditi kompaniju koja funkcionira po pravilima za dionička društva?
Zasigurno je ovo ogromna promjena za nas i vjerojatno će trebati određeno vremensko razdoblje da se na nju naviknemo. Godinama smo se trudili raditi u medijskoj tišini i biti tvrtka ispod radara, a sada prelazimo na model rada pod svjetlima reflektora, s obavezama izvještavanja javnosti o svim značajnijim odlukama koje donosimo i potezima koje povlačimo. Svjesni smo toga što znači biti javna tvrtka i siguran sam da ćemo se uspješno nositi s time.
Koji su bili najveći financijski izazovi u pripremi za IPO?
Pa izazov nije financijske prirode – više je organizacijske te proceduralno pravne prirode jer je postupak trenutno dosta zahtjevan. Vidim da su u najavi promjene oko olakšavanja dokumentacije potrebne za izlazak tržište kapitala i to podržavam jer mislim da će sigurno omogućiti i manjim tvrtkama da ponude investitorima da sudjeluju u njihovom razvoju.
Koliki je sad interes za ulaganja u dionice u Hrvatskoj? Koliko je lako ili teško naći iznos veći od 100 milijuna? Mogu li u IPO-u sudjelovati i mirovinski fondovi?
Ako gledamo dosadašnje IPO u Hrvatskoj i regiji, važno je istaknuti kako niti jedan nije bio ove veličine i sigurno postoji razlog za to. Tržište kapitala u našoj regiji je vrlo slabo razvijeno u usporedbi sa zapadnom Europom ili SAD-om. Samo kada pogledamo dnevne promete na burzi, možemo vidjeti da je zainteresiranost ulagača, kao i izdavatelja za tržišta kapitala vrlo mala. U tom kontekstu, sigurno je vrlo zahtjevno skupiti 140 milijuna eura kapitala na ovako malom tržištu.
No, mi smo vrlo optimistični jer smatramo da tržištu nudimo zrelu kompaniju s jasnom strategijom daljnjeg rasta i razvoja. Isto tako – što mislim da je vrlo važno kod IPO – ulagačima transparentno navodimo u što će biti uložena njihova sredstva. Ulagači znaju da ulaganjem u Žito ulažu u sadašnje poslovanje Žita, ali i u izgradnju novih pogona, elektrana i farmi te otvaranje novih radnim mjesta u Slavoniji. Očekujemo jako dobar odaziv institucionalnih investitora, ali nadamo se i što većem odazivu malih ulagača i njihovom povratku na tržišta kapitala. Jer izlazak na burzu bez malih dioničara i svakodnevnog trgovanja dionicama nema smisla. Možda baš naš IPO bude pokretač ponovnog buđenja zagrebačke burze iz dugogodišnjeg sna.
Jeste li u nekom trenutku dvojili oko odlaska na burzu?
Nismo nikada dvojili, ali bilo je mnogo izazova na ovom putu. Kada tijekom zahtjevnog i dugotrajnog procesa, na kojem predano rade timovi djelatnika i savjetnika, jedno se jutro probudite i vidite vijest da predsjednik Donald Trump uvodi carine Europi i gledate kako se tržišta dionica ruse, zapitate se ima li to što radimo smisla. Ali kao i sve u životu – dobre stvari ne dolaze lako i oko njih se treba jako potruditi da bi uspjele.
