Dok se svi bore s visokim cijenama, jedna zemlja se muči kako zaustaviti njihovo snižavanje
Zbog slabe potražnje, kineska poduzeća vode cjenovni rat kako bi privukli potrošače. To smanjuje njihove prihode, a američke carine dodatno su povećale već ionako velike zalihe.
Kineske proizvođačke cijene (IPP) pale su za 3,6 posto u lipnju u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najveći pad od srpnja 2023., uslijed sve intenzivnijeg cjenovnog rata koji se širi kroz gospodarstvo koje se već bori s mlakom potrošačkom potražnjom.
S druge strane, indeks potrošačkih cijena (IPP) porastao je za 0,1 posto u lipnju na godišnjoj razini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (NBS) objavljenim u srijedu. Ovo označava povratak inflacije nakon četiri uzastopna mjeseca pada.
Prema anketi agencije Reuters, ekonomisti su očekivali da će IPP ostati nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu.
Temeljna inflacija – bez cijena hrane i energije – porasla je za 0,7 posto, što je najveći rast u posljednjih 14 mjeseci, navodi NBS.
Pad proizvođačkih cijena bio je gori od očekivanih 3,2 posto, prema Reutersovoj anketi, a prema podacima LSEG-a, to je najveći pad od srpnja 2023.. IPP je u deflacijskom trendu još od rujna 2022. godine.
Kraj deflacije?
Unatoč ovim podacima, kineski burzovni indeks CSI 300 porastao je za 0,19 posto nakon objave statistike.
“Preuranjeno je proglašavati kraj deflacije u ovoj fazi”, rekao je Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomist u Pinpoint Asset Managementu.
“Zamašnjak u sektoru nekretnina i dalje slabi, a kampanja protiv ‘neijuan’-fenomena (cjenovni rat proizvođača) tek je u početnoj fazi.”Na najvišem sastanku o ekonomskoj politici, kojim je predsjedavao kineski predsjednik Xi Jinping, državni dužnosnici kritizirali su pretjerano snižavanje cijena kojim domaće kompanije pokušavaju privući potrošače i riješiti se viškova zaliha – posebno pod pritiskom američkih carina, koje ugrožavaju izvoz na najveće svjetsko potrošačko tržište.
Peking je obećao strožu regulaciju agresivnog snižavanja cijena, budući da takve strategije ne utječu značajno na potrošnju, dok nagrizaju profitabilnost kompanija. Dobit industrijskih poduzeća pala je za 9,1 posto u svibnju na godišnjoj razini – najveći pad od listopada prošle godine.
“Poduzeća treba usmjeriti na poboljšanje kvalitete proizvoda i postupno gašenje zastarjele proizvodnje,” objavio je državni list, pozivajući se na zaključke sastanka.
Rast potrošačkih cijena u lipnju djelomično je rezultat programa subvencionirane zamjene kućanskih aparata, elektronike i električnih vozila, rekla je Zichun Huang, ekonomistica za Kinu iz Capital Economicsa, piše CNBC.
Međutim, upozorava da će taj efekt vjerojatno oslabjeti u drugoj polovici godine, osobito ako problem prekomjerne ponude potraje.
“Ako ponuda robe i dalje bude nadmašivala potražnju, trajna prekomjerna proizvodnja značit će nastavak cjenovnih ratova među proizvođačima,” dodaje Huang.
“Bez snažnijeg državnog poticaja, teško je izbjeći daljnju deflacijsku spiralu.”Larry Hu, glavni ekonomist za Kinu pri Macquarieu, ističe kako je nedavni rast kineskog izvoza privremeno smanjio spremnost vlasti da dodatno potiču domaću potrošnju
“Vlada će čekati dok izvoz ne počne naglo padati”, rekao je Hu.
Kineski izvoz pokazao je otpornost unatoč nepredvidivoj američkoj carinskoj politici. U svibnju je izvoz porastao za 4,8 posto, a u travnju za 8,1 posto, zahvaljujući snažnom rastu izvoza prema zemljama jugoistočne Azije, čime su nadoknađeni gubici u izvozu prema SAD-u.
