Euforija oko AI dionica podsjeća na dot-com balon. Hoće li se i ovaj put sve brzo ispuhati?
Godine 2000. internetski miljenik Cisco bio je najvrjednija tvrtka na svijetu. Danas vrijedi upola manje. Tehnološki divovi umjetne inteligencije poput Nvidije i Palantira sada guraju prenapuhani S&P 500. Kupci, oprez.
Krajem 1990-ih na usnama svakog burzovnog brokera vladala je ista priča. Takozvani world wide web promijenit će sve u našima životima: način na koji kupujemo i prodajemo robu, kako komuniciramo s prijateljima, provodimo istraživanja i gradimo karijere. Život bez njega postat će nezamisliv.
Ta se priča doista ostvarila, i to u mjeri većoj nego što su mnogi mogli zamisliti, ali možda se tako ne čini investitorima koji su tada uložili u tu maniju. Najprije je došlo do kraha u ožujku 2000., kada su dionice pale za 49 posto. Još gore, da ste zadržali 10 najvećih tehnoloških dionica s početka 2000., sve bi do kraja 2015. zaostajale za indeksom S&P 500. Danas, četvrt stoljeća kasnije, jedine koje su nadmašile širi tržišni prosjek su Microsoft i Oracle. Ostale – poput Cisca, Intela, Qualcomma i IBM-a – ozbiljno su razočarale investitore.
To je upozorenje za današnje ulagače, koji su podigli cijene dionica vjerujući da će umjetna inteligencija preobraziti svijet kao što je to učinio internet. Tehnološki sektor sada čini više od 33 posto indeksa S&P 500 – jednako kao u vrijeme dot-com balona. Samo Nvidia, proizvođač čipova, čini osam posto indeksa zahvaljujući tržišnoj vrijednosti od 4,3 bilijuna dolara, što je deset puta više nego prije tri godine. No, čak i ako AI doista bude toliko transformativan, dionice koje su dosad najviše profitirale možda neće biti pobjednici u sljedećim desetljećima.
Sve je pretjerano
“Važno je razlikovati dionice i kompanije. To su sjajne kompanije s odličnim proizvodima”, kaže Rob Arnott, osnivač investicijskog savjetnika Research Affiliates. “Baloni ne pucaju zato što je priča potpuno pogrešna, nego zato što je na marginama pretjerana – stopa rasta, vremenski horizont, podcjenjivanje konkurencije.”
Indeks S&P 500 trenutačno se vrednuje po oko 30 puta većoj cijeni (P) od zarade (E), znatno skuplje od povijesnog prosjeka od oko 20 puta. Nasdaq 100 ima omjer P/E 33. Na vrhuncu dot-com balona 2000., S&P 500 bio je na 34, a Nasdaq 100 preko 70. Tehnološke dionice u S&P-u sada se u prosjeku trguju po 41 puta većoj cijeni od zarade i gotovo 10 puta većoj od prodaje. Nvidia ima P/E 57 i vrijednost 29 puta veću od svojih 148,5 milijardu dolara prodaje u zadnjih 12 mjeseci. Broadcom, koji je od 2023. narastao preko 400 posto i dosegao vrijednost veću od bilijun dolara, vrednuje se 110 puta većom cijenom od zarade.
Što pokreće balone?
Neki primjeri izgledaju još ekstremnije: Palantir je narastao 2400 posto od početka 2023., iako ostvaruje 3,4 milijardi dolara prihoda – a vrijedi 100 puta više od tog iznosa. AMD se trguje po 97 puta zarade.
Unatoč rizicima, burza ne posustaje – S&P 500 je od travnja porastao 30 posto, a ETF posvećen AI tehnologiji 43 posto. “U početku balone pokreće FOMO – strah da ćeš nešto propustiti. Kasnije, ulagače vuče nervozna komocija – ne očekuju nužno velike dobitke, ali ne mogu si dopustiti da ne budu unutra”, kaže Jim Stack iz InvesTech Researcha.
Veterani upozoravaju da je sve to već viđeno. Umjesto današnje “veličanstvene sedmorke”, dot-com balon je imao “četiri jahača apokalipse” – Cisco, Intel, Dell i Microsoft. Cisco je tada bio najvrjednija kompanija na svijetu, s maržama koje su se činile nedodirljivima. U ožujku 2000. vrijedio je 555 milijardi dolara – a dvije godine kasnije izgubio je 90 posto vrijednosti. Intel je jednako nastradao, Dell je propao i tek se kasnije vratio, a samo je Microsoft dugoročno nagradio strpljive ulagače.
Ne gledati samo tržišnu vrijednost
“Postoji uvjerenje da vas ‘rovovi’ oko biznisa štite, ali oni traju samo nekoliko godina. Ako imate profitnu maržu od 50 posto, konkurenti će učiniti sve da vam je preotmu”, kaže Arnott.
Njegova Research Affiliates zagovara drukčiji pristup – ne izbjegavati skupe dionice, ali im dati realniju težinu u indeksima, ne prema tržišnoj vrijednosti nego prema prihodima, dobiti i novčanim tokovima. Taj pristup je nadmašio S&P 500 u vrijeme napuhivanja i pucanja dotcom balona i Arnott vjeruje da bi mogao opet.
“Ne mislim da Nvidia riskira pad od 90 posto, ali mislim da riskira da u idućem desetljeću ostvari ukupni prinos blizu nule,“ kaže on.
Nvidia i druge AI zvijezde mogle bi nastaviti rasti, no povijest jasno pokazuje da je dio budućih dobitaka možda već uračunat u njihove današnje astronomske valuacije.
Hank Tucker, novinar Forbesa
