Europska središnja banka ponovno smanjila ključne kamatne stope
Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) u četvrtak je odlučilo smanjiti tri ključne kamatne stope za 25 baznih bodova.
Kamatna stopa na novčani depozit smanjuje se na 3 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 3,15 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 3,40 posto, a to će stupiti na snagu 18. prosinca.
“Odluka o smanjenju kamatne stope na novčani depozit, odnosno stope kojom Upravno vijeće usmjerava stajalište monetarne politike, zasniva se na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Dezinflacija dobro napreduje. Stručnjaci Eurosustava predviđaju da će ukupna inflacija iznositi prosječno 2,4 posto u 2024., 2,1 posto u 2025., 1,9 posto u 2026. i 2,1 posto u 2027., kada se počne primjenjivati prošireni sustav EU‑a za trgovanje emisijama. U vezi s inflacijom bez energije i hrane stručnjaci predviđaju prosječnu stopu od 2,9 posto u 2024., 2,3 posto u 2025. i 1,9 posto u 2026. i 2027. godini”, stoji u priopćenju objavljenom na stranicama Hrvatske narodne banke.
Navodi se također da većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, “i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja Upravnog vijeća od 2 posto. Domaća inflacija blago se smanjila, ali i dalje je visoka, i to u prvom redu zato što se plaće i cijene u određenim sektorima još prilagođavaju prošlom povećanju inflacije sa znatnim vremenskim odmakom”. Objašnjava se da su uvjeti financiranja sve blaži te da zaduživanje poduzeća i kućanstva postupno pojeftinjuje zbog smanjenja ključnih kamatnih stopa u posljednje vrijeme.
“Stručnjaci predviđaju stopu gospodarskog rasta od 0,7 posto u 2024., 1,1 posto u 2025., 1,4 posto u 2026. i 1,3 posto u 2027. Predviđeni oporavak temelji se u prvom redu na rastu realnih dohodaka, koji bi kućanstvima trebao omogućiti veću potrošnju, te na većem ulaganju poduzeća. S vremenom bi postupno slabljenje utjecaja restriktivne monetarne politike trebalo pridonijeti povećanju domaće potražnje”, stoji u priopćenju sa sjednice Upravnog vijeća ESB-a.
