IPO tvrtke Žito starta u petak. Što znamo o tom najvećem privatnom IPO-u u Hrvatskoj i regiji?
Javna ponuda dionica Žito Grupe već je drugi ovogodišnji IPO. Predstavnici te tvrtke kažu da je to i najveći IPO neke privatne kompanije u Hrvatskoj i regiji. Njime žele prikupiti 118 do 141 milijun eura koje planiraju iskorisiti kako bi ubrzali rast ove poljoprivredno prehrambene kompanije.
Javna ponuda dionica Žito Grupe odvijat će se od 27. lipnja do 9. srpnja 2025. godine. Njime će ta tvrtka ponuditi 25 posto plus jednu svoju dionicu, odnosno 6.651.920 dionica. Cijena pojedinačne dionice kretat će se između 18,50 i 22 eura po dionici. Prednost pri ulaganju imat će zaposlenici, te mali i kvalificirani ulagatelji. Dionice će se moći kupiti u poslovnicama Zagrebačke i Erste banke te digitalno preko m-Fine i Ersteovog Georgea. Prikupljeni novac koji će u slučaju uspješnog izdanja iznositi 118 do 141 milijun eura iskoristit će se za ulaganja u daljnji rast. Približno 95 do 113 milijuna eura odnosi na dio koji plasmanom novoizdanih dionica i trezorskih dionica ostaje u Društvu s namjenom financiranja većine projekata iz najavljenog investicijskog ciklusa i selektivnih akvizicija, sve u cilju daljnjeg razvoja Grupe u svim segmentima poslovanja.
Prema izračunima kompanije iznesenima na njezinoj press konferenciji u četvrtak u hotelu Westin, to će vrijednost dioničkog kapitala, odnosno kompanije, postaviti između 469 i 558 milijuna eura. Žito je, između ostalog, najveći proizvođač jaja i najveći prerađivač zrna uljarica u Hrvatskoj. U područjima obrđivanja zemlje i uzgoja svinja drugi je po veličini u Hrvatskoj.
IPO nudi brži rast od kredita
Osnivač i predsjednik Uprave Žita Marko Pipunić okupljenima je rekao kako je izlazak na burzu najbolja odluka za nastavak razvoja Žita. On vjeruje kako Žito ima veliki potencijal, a to uvjerenje temelji na bilancama i 35 godina poslovanja tijekom kojih su prošli kroz niz društvenih uređenja.
Uspoređujući model daljnjeg rasta kreditiranjem banke i izlaskom na burzu, rekao je kako je prvi jeftiniji i daje puno više slobode (Upravi), no drugi je znatno brži i daje veću sigurnost nego kad je samo jedan čovjek na vrhu kompanije. Istaknuo je kako želi skinuti osjećaj odgovornosti s djece, iz čega se može naslutiti kako oni neće preuzeti upravljanje tvrtkom nakon što se on povuče jednog dana.
“Sve što napravite samo za sebe umire s vama, a ono što napravite za sebe i za druge, ostaje i nakon vas” – rekao je Pipunić ciljajući na to kako će ga Žito jednog dana nadživiti. “Naše je da se trudimo i ispunimo što obećamo. Mi ćemo raditi najmanje isto kao do sada s većom dozom odgovornosti jer nećemo upravljati samo svojim kapitalom” – dodao je najavljujući kontinuitet uspješnog poslovanja, ali bez lažnih obećanja.
U planu investicije i akvizicije
Žito je u 2024. godini imalo 335 milijuna eura konsolidiranih prihoda i dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) od 66 milijuna eura. Nisko je zaduženo te neto dug iznosi 77 milijuna eura.
Žito Grupa ima oko 1.200 zaposlenika i vodeća je poljoprivredno-prehrambena grupacija u Slavoniji čije poslovanje uključuje četiri ključne djelatnosti: ratarstvo, stočarstvo, industriju, trgovinu i kooperante. Poslovni model zasnovan je na načelima vertikalne integracije kojom se povezuju proizvodni procesi i osigurava sljedivost. S obzirom na raširenost poslovanja, izdržljiva je tvrtka te su kao primjer u prezentaciji naveli kako primjerice loša godina za ratarstvo automatski podrazumijeva i niske cijene za stočarstvo.
„U idućih tri godine Žito Grupa planira 125 milijuna eura za investicije i akvizicije, čime započinje novi investicijski ciklus. Investicije će biti raspoređene u sva četiri ključna proizvodna segmenta Žito Grupe: ratarstvo, stočarstvo, industriju te trgovinu i silose. Tijekom proteklih devet godina Žito Grupa je već realizirala više od 200 milijuna eura ulaganja, a s novim investicijama dodatno će osnažiti svoju poziciju i omogućiti daljnji održivi rast i razvoj“, izjavio je Jozo Ljubičić, član Uprave za financije.
Prospekt Žita može se pronaći na stranicama Zagrebačke burze (PDF).
