Najveće svjetske banke lani su fosilnoj industriji osigurale 906 milijardi dolara. Koje su dale najviše?
Novo izvješće pokazuje da su najveće svjetske banke prošle godine povećale financiranje nafte, plina i ugljena za gotovo osam posto, unatoč klimatskim ciljevima i obećanjima o zelenoj tranziciji.
Dok političari i kompanije javno govore o energetskoj tranziciji, najveće svjetske banke prošle su godine dodatno povećale ulaganja u fosilna goriva. Prema izvješću Banking on Climate Chaos, 65 najvećih globalnih banaka osiguralo je sektoru ugljena, nafte i plina čak 906 milijardi dolara financiranja, 64 milijarde dolara više nego godinu ranije.
Riječ je o rastu od gotovo osam posto koji, prema autorima izvješća, pokazuje da financijski sektor i dalje ulaže u projekte nespojive s ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i ograničavanjem globalnog zatopljenja.
Na vrhu ljestvice ponovno se našao JPMorgan Chase, koji je fosilnoj industriji prošle godine osigurao 58 milijardi dolara financiranja, 13 posto više nego 2024. Slijede Bank of America te japanske banke MUFG i Mizuho Financial, dok je Citigroup zaokružio pet najvećih financijera sektora. Među europskim bankama najviše je plasiran britanski Barclays.
Izvješće pokazuje i da se financiranje fosilnih goriva sve više koncentrira u relativno malom broju institucija. Gotovo sav kapital dolazi iz samo šest velikih financijskih središta – SAD-a, Kanade, Japana, Kine, Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije.
Istodobno, 26 od 65 najvećih banaka smanjilo je financiranje fosilnih goriva tijekom prošle godine. Predvodnici tog trenda bile su europske banke BNP Paribas, UBS i La Caixa.
Posebno zabrinjava podatak da banke nisu samo nastavile financirati postojeće poslovanje energetskih kompanija nego su snažno povećale ulaganja u njihovo širenje. Tijekom prošle godine osigurano je 508 milijardi dolara za razvoj novih ili proširenje postojećih projekata vezanih uz naftu i plin, što predstavlja rast od 27 posto u odnosu na godinu ranije. Najveći korisnici tog kapitala bili su američki energetski divovi Venture Global, Enbridge i Energy Transfer.
Trend je posebno zanimljiv u kontekstu klimatskih ciljeva koje su države usvojile Pariškim sporazumom 2015. godine. Iako bi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 stupnjeva Celzijevih zahtijevalo postupno gašenje fosilnih goriva, najveće svjetske banke od potpisivanja sporazuma do danas usmjerile su čak 8,7 bilijuna dolara u projekte istraživanja i eksploatacije ugljena, nafte i plina.
Drugim riječima, dok se energetska tranzicija ubrzava na političkoj razini, novac najvećih financijskih institucija i dalje u velikoj mjeri završava u industriji koju bi ta tranzicija trebala postupno zamijeniti.
