Preokret na svjetskim burzama: Zašto su europske dionice privlačnije od američkih?

Američki predsjednik Donald Trump, koji SAD stavlja na prvo mjesto, a drugim zemljama prijeti carinama, dao je poticaj europskim dionicama, u odnosu na domaće.

Jeftine dionice, investicije u obranu i približavanje primirju u Ukrajini glavni su razlozi zbog kojih ulagači hrle na europska tržišta dionica usred trgovinskog rata i geopolitičke neizvjesnosti, dok zabrinutost oko slabog gospodarskog rasta guraju američke indekse prema dolje.

Indeks Stoxx Europe 600 od početka godine dobio je na vrijednosti 8,4 posto, dok je uži indeks najvećih dionica u eurozoni, Eurostoxx 50, ojačao 11 posto. S druge strane, najveći indeksi u SAD-u, S&P 500 i tehnološki Nasdaq 100, u minusu su. Od početka godine S&P 500 izgubio je oko tri posto, a Nasdaq oko šest posto. Oba su pala za više od 10 posto u odnosu na ovogodišnji vrhunac sredinom veljače, što se smatra tržišnom korekcijom nakon visokih procjena na početku godine.

Kraj postizborne euforije

Uglavnom su tri razloga za pad američkog tržišta dionica, rekao je za Forbes Slovenija Matej Mazi , zamjenik direktora investicijskih fondova u NLB Skladih. “Prvo, raspoloženje ulagača dodatno se popravilo nakon izbora u SAD-u, što je dovelo do određenog pregrijavanja američkih cijena dionica. Drugo, američko gospodarstvo počelo je pokazivati ​​znakove usporavanja od prošlog listopada. Treće, najavljene mjere američkog predsjednika Donalda Trumpa za deregulaciju i smanjenje korporativnih poreza još se nisu ostvarile, dok su se njegova obećanja da će ponovno pregovarati s trgovinskim partnerima i nametnuti carine na uvod materijalizirala, povećavajući nesigurnost u američkom gospodarstvu.”

U Europi pak ulagače privlače najave velikih ulaganja u naoružavanje i nove tehnologije. “S određenih aspekata, europske dionice doista postaju sve atraktivnije. Inače, očekuje se da će dionice i sektori koji će najviše profitirati od najavljenog višegodišnjeg ciklusa velikih ulaganja u obrambeni štit, zelenu tranziciju, obnovu infrastrukture i razvoj na području umjetne inteligencije biti atraktivniji”, rekao je Roman Zidarn, analitičar Triglav Sklada.

Jeftinije dionice

Europske dionice u godinu su ušle znatno jeftinije od američkih, a jaz ostaje i nakon posljednjeg rasta. Omjer cijene i zarade za tvrtke u MSCI Europe indeksu bio je 14x – cijena dionice bila je 14 puta veća od zarade po dionici. Ovo je mnogo manji višestruki od 22x za američke dionice.

“Američko tržište dionica već se neko vrijeme trguje s povijesno visokom premijom u odnosu na druga tržišta. To je bio odraz ne samo nadmoći SAD-a i viših poslovnih rezultata američkih kompanija u usporedbi s kompanijama na drugim tržištima, već i ogromnog entuzijazma za umjetnu inteligenciju i zanemarivanja čimbenika rizika. Sada su ti čimbenici ponovno postali relevantni i već su se djelomično materijalizirali”, rekao je Zidarn.

Rast američkih indeksa u posljednje dvije godine potaknule su prvenstveno velike tehnološke kompanije, takozvana sedmorka veličanstvenih: Microsoft, Apple, Nvidia, Meta Platforms, Alphabet, Amazon i Tesla. No 2025. godine sedam divova, koji predstavljaju oko 30 posto tržišne vrijednosti S&P 500, zabilježilo je dublje padove od indeksa, čineći polovicu gubitaka indeksa do 11. ožujka.

Tehnološke dionice dobra su dugoročna investicija

Mazi ne očekuje oporavak dionica tih kompanija sve dok postoje neizvjesnosti zbog najavljenih carina i mjera odmazde trgovačkih partnera. Međutim, do promjena bi moglo doći u nadolazećim mjesecima ako se Trump umjesto na carine usredotoči na deregulaciju, smanjenje poreza na dobit i debirokratizaciju javnog sektora. Tehnološke tvrtke također će imati koristi od očekivanog smanjenja kamatnih stopa od strane Federalnih rezervi, rekao je upravitelj imovine. Fed je u srijedu po drugi put zaredom ostavio kamatne stope nepromijenjene, ali ove godine očekuje dva smanjenja.

Zidarn također smatra da tvrtke iz spomenute grupacije dugoročno ostaju atraktivna investicija. “Međutim, parametri korišteni u njihovom vrednovanju sigurno su se promijenili. Zbog porasta rizika povećan je traženi prinos. Povećali su se i pritisci konkurencije”, posebno od strane kineskih kompanija, koje su postale konkurentnije, posebno u automobilskom i tehnološkom sektoru.

Takav je slučaj početkom godine bio s kineskim modelom umjetne inteligencije DeepSee koji je, prema podacima istoimenog laboratorija, usporediv s vodećim ChatGPT modelom, ali je cijena njegovog razvoja bila znatno manja od troškova razvoja američkog modela koji je razvio OpenAI. Azijske dionice također rastu. Hongkonški Hang Seng indeks je od početka godine ojačao više od 26 posto.

Obrana kao poticaj gospodarstvu

U međuvremenu, ekonomske vijesti iz Europe manje su pesimistične nego što su bile prošle godine. “Energetska kriza postupno jenjava, gospodarska aktivnost se stabilizirala, iako je i dalje na niskim razinama. Osim toga, Njemačka je najavila velika ulaganja u infrastrukturu i obranu koja bi mogla značajno pridonijeti gospodarskom rastu kako Njemačke, tako i cijele EU”, rekao je Mazi. Prema analitičarima investicijske banke Goldman Sachs, EU također ima koristi od činjenice da, s iznimkom 25-postotnih carina na čelik i aluminij, još nije podvrgnuta širim Trumpovim carinama, kao što je slučaj s Kanadom, Meksikom i Kinom.

Europske obrambene zalihe bile su najveći dobitnici Trumpovih geopolitičkih intervencija, koje su uključivale smanjenje vojne pomoći Ukrajini, početak mirovnih pregovora s Rusijom i Ukrajinom te zahtjev da europski NATO partneri povećaju izdvajanja za obranu i preuzmu odgovornost za sigurnost i obnovu Ukrajine nakon rata.

Njemački proizvođač oružja Rheinmetall, koji je najveći dobavljač topničkog streljiva od 155 mm za Ukrajinu i koji ima rekordnu knjigu narudžbi od početka rata, dobio je više od 130 posto na vrijednosti od početka godine. Dvoznamenkasti rast udjela ove godine bilježe i talijanski Leonardo, francuska Thales grupa, Dassault i Safran te švedski Saab. Postoje i inicijative za pomoć obrambenim tvrtkama u proizvodnji oružja uz pomoć europskih proizvođača automobila, čije tvornice nisu u potpunosti iskorištene zbog pada konkurentnosti. Rheinmetall također pregovara s ljubljanskim proizvođačem naoružanja za borbena vozila pješaštva Valhalla Turrets o uspostavi zajedničle prozvodnje u Sloveniji.

Europski čelnici odgovorili su na Trumpove poteze planom ponovnog naoružavanja koji uključuje 150 milijardi eura zajmova i ublažena fiskalna pravila za ulaganja u obranu. Njemačka je, međutim, donijela novi zakon s dvotrećinskom većinom u parlamentu koji predviđa fond od 500 milijardi eura za ulaganja u infrastrukturu. Ovo je preokret za državu, koja u prošlosti nije bila sklona pretjeranom zaduživanju.

Obećavajuća infrastruktura

Trumpov protekcionizam i politika “America Firsta” nasilno su probudili Europu i upozorili je na potrebu smanjenja ovisnosti o SAD-u i jačanja vlastitih strateških aktivnosti, rekao je Zidarn. “Promijenjena paradigma iznimno je važna, stoga ne čudi što su se europski čelnici složili dopustiti korištenje nekonvencionalnih izvora financiranja, što uključuje blaža fiskalna pravila za jačanje odabranih područja kao što su obrana, zelena tranzicija, umjetna inteligencija i infrastruktura.

Europske su dionice stoga atraktivnije od američkih u značajno kratkom roku, rekao je Mazi, no to se ne odnosi samo na obrambene tvrtke. “Najavljeni njemački infrastrukturni paket čini europske proizvođače cementa, betona i građevinskog materijala zanimljivima. Osim toga, tvrtke koje djeluju u područjima pametnih mreža, industrijske automatizacije i digitalizacije energetskih sustava, poput Schneider Electrica i Siemensa, ostaju atraktivne.”

NLB fondovi manje su optimistični u pogledu srednjoročnih i dugoročnih trendova, “jer Europa još uvijek nije uspjela uspostaviti fiskalnu uniju, ostaje energetski ovisna o uvozu, a istodobno se suočava s pretjeranim birokratskim teretom”, dodaje.

Je li mir koristan i za europske proizvođače oružja?

Ulagači su uglavnom bili nespremni za transatlantski zaokret, prema analitičarima Goldman Sachsa. U anketi sudionika konferencije, 58 posto ispitanika vjeruje da će američke dionice zabilježiti veći rast 2025. godine, dok samo osam posto vjeruje da će europske dionice prednjačiti.

Prema njihovim prognozama, europske dionice još imaju prostora za rast. “Još uvijek vidim potencijal za rast do kraja godine: naša 12-mjesečna prognoza još uvijek predviđa rast od 5-6 posto, ali tržište je već poraslo 10-12 posto od početka godine, tako da mislim da smo već imali velike povrate od europskih dionica”, rekla je Sharon Bell, viša istraživačica i strateginja u banci.

Prema Bellu, rast obrambenog sektora ne ovisi niti o ishodu rata u Ukrajini, jer će EU u svakom slučaju morati ulagati u obranu. “Ako ne bude mira u Ukrajini, Europa će trošiti više na obranu; ako bude mira u Ukrajini, Europa mora osigurati taj mir i stoga trošiti više na obranu. U svakom slučaju, Europa će trošiti više na obranu, što pomaže obrambenim tvrtkama”, rekao je.

Završetak trogodišnjeg rata u Ukrajini donio bi još dvije koristi europskom gospodarstvu. Prvo, Svjetska banka procjenjuje da bi obnova Ukrajine koštala oko 500 milijardi dolara u sljedećem desetljeću, što bi otvorilo vrata europskim ulaganjima u ukrajinski građevinski sektor i potaknulo rast. Drugo, završetkom rata ruski bi se prirodni plin mogao vratiti u Europu, smanjujući cijene energije, a time i inflaciju na kontinentu.

Jan Artiček, novinar Forbes Slovenija