Trump tvrdi da su njegovi carinski nameti dosad prikupili “bilijune dolara” prihoda. Evo koji su zapravo stvarni iznosi
Američki predsjednik navodi da nameti nisu izazvali inflaciju niti bilo koji problem za Ameriku, no brojke pokazuju da to baš i nije tako.
Predsjednik Donald Trump u utorak je izjavio kako njegovi carinski nameti donose “bilijune dolara” – što se poklapa s procjenama nekih ekonomista o prihodu koji bi njegovi nameti mogli generirati, ali tek tijekom idućeg desetljeća, a ne već sada. “Bilijuni dolara prikupljaju se od carina,” napisao je Trump na Truth Socialu, sugerirajući da njegovi nameti “nisu izazvali inflaciju niti bilo koji drugi problem za Ameriku, osim ogromnih količina GOTOVINE koje pritječu u blagajnu našeg Ministarstva financija.”
Trump pritom izostavlja činjenicu da carine plaćaju američke tvrtke kako bi uvozile stranu robu, a te troškove na kraju snose američki potrošači.
Koliko je do sada prikupljeno?
SAD je do sada u ovoj fiskalnoj godini, koja završava u rujnu, prikupio 142 milijarde dolara od carinskih prihoda, prema podacima Ministarstva financija objavljenima u utorak. Otkako su Trumpovi carinski nameti stupili na snagu u travnju, oni su generirali oko 96 milijardi dolara prihoda, nakon što su carinska davanja u srpnju skočila na 28 milijardi dolara, što je godišnji porast od 273 posto.
Carinska davanja iznosila su 27 milijardi u lipnju, 22 milijarde u svibnju i 16 milijardi u travnju. Prije objave novih nameta, carinska davanja iznosila su osam milijardi u ožujku te po sedam milijardi u veljači i siječnju. Carinska davanja su porezi koje u međunarodnoj trgovini plaćaju uvoznici – dakle, tvrtke, poduzeća ili pojedinci u SAD-u – pri uvozu robe u zemlju. Potrošači na kraju najčešće snose teret tih troškova jer tvrtke prilagođavaju cijene kako bi nadoknadile ili apsorbirale učinke carina.
Koliko će prihoda carine generirati?
Čak je i ministar financija Scott Bessent ranije ovog mjeseca izjavio za MSNBC da očekuje kako će carine donositi 300 milijardi dolara godišnje, uz napomenu da “postoji mogućnost da ta brojka bude i veća” 2026. godine. Zaklada Tax Foundation procijenila je da bi Trumpovi nameti mogli generirati oko 2,5 bilijuna dolara tijekom idućih deset godina, iako će vjerojatno povećati cijene osnovnih dobara i poreze za prosječno kućanstvo za gotovo 1300 dolara u 2025. i 1700 dolara u 2026.
Odbor za odgovoran federalni proračun, neprofitna organizacija koja se bavi javnom politikom, očekuje da će Trumpove carine donijeti 2,8 bilijuna dolara američkom BDP-u do fiskalne 2034., ako ostanu na snazi.
Jesu li utjecale na inflaciju?
Inflacija je u srpnju pala nešto niže od očekivanja, na 2,7 posto, dok su osnovne potrošačke cijene – mjera koja isključuje hranu i energiju – porasle 3,1 posto na godišnjoj razini, dosegnuvši istu razinu kao u siječnju. Čini se da su Trumpove carine ipak povećale cijene, a neki ekonomisti upozoravaju da bi njegovi nameti mogli potaknuti rast troškova do kraja godine. Glavni američki ekonomist JPMorgan Chasea, Michael Feroli, ranije je ove godine ustvrdio da će Trumpove carine rezultirati “značajno većim povećanjima” potrošačkih cijena i višom inflacijom u nekom trenutku ove godine. Predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell izjavio je prošlog mjeseca da, iako je američko gospodarstvo u “solidnom položaju”, učinci carina na gospodarstvo i inflaciju “tek trebaju biti viđeni.”
Svakom Amerikancu 600 dolara
Trump je prošlog mjeseca rekao da bi njegova administracija mogla “razmotriti” slanje čekova građanima na temelju prihoda od carina. Senator Josh Hawley, republikanac iz Missourija, predložio je zakon nakon što je Trump pokazao interes za takvu isplatu. Prijedlog zakona predviđa isplatu najmanje 600 dolara svakom odraslom stanovniku i uzdržavanom djetetu ove godine, a iznos bi bio veći ako prihod od carina premaši očekivanja. Prema nacrtu zakona, stopa bi se smanjila za pet posto – na oko 570 dolara – za bračne parove s godišnjim dohotkom iznad 150.000 dolara, samohranog roditelja s dohotkom iznad 112.500 dolara ili pojedinca s dohotkom iznad 75.000 dolara. Zakon još nije razmatran.
Ty Roush, novinar Forbesa