Velika bitka za Ljubljansku burzu, slovenski dioničari zabrinuti zbog hrvatskog preuzimanja
Upravo u četvrtak popodne odvija se velika bitka za Ljubljansku burzu. Vijeće Agencije za tržište vrijednosnih papira (ATVP) odlučivat će hoće li hrvatskoj državnoj agenciji Fina dati zeleno svjetlo za preuzimanje Ljubljanske burze. Ako ATVP izda odobrenje, hrvatsko državno preuzimanje Ljubljanske burze bit će dovršeno. No, prema informacijama Forbesa Slovenija, to danas navodno pokušava spriječiti vlada, i to zaključkom koji bi trebao biti donesen prije početka odlučivanja u Vijeću ATVP-a. Na stolu je i prijedlog da vlada Ljubljansku burzu proglasi kritičnom infrastrukturom od nacionalnog značaja. Mali dioničari zabrinuti su zbog mogućeg hrvatskog državnog preuzimanja burze, dok u Krki, primjerice, smatraju da se ništa neće promijeniti.
S velikom zabrinutošću pratimo postupke povezane s namjeravanom promjenom vlasništva Ljubljanske burze, poručuju u dvjema slovenskim udrugama malih dioničara – Društvu Mali dioničari Slovenije (MDS) i Sveslovenska udruzi malih dioničara (VZMD).
Udruge u zajedničkoj izjavi dan uoči odluke Vijeća Agencije za tržište vrijednosnih papira (ATVP) o davanju dopuštenja hrvatskoj državnoj agenciji Fina za preuzimanje Zagrebačke burze, a time i Ljubljanske burze, ocjenjuju da je riječ o zahvatu u upravljanje ključnom infrastrukturom slovenskog tržišta kapitala.
Mali dioničari smatraju da postoji opravdana bojazan da bi prevlast nestručnih, neposlovnih i nefinancijskih interesa pod novim vlasnikom mogla negativno utjecati na razvoj, stabilnost i funkcionalnost slovenskog tržišta kapitala.
Posebno upozoravaju da se prijenosom burzovne infrastrukture u ruke državnog organa druge države znatno povećava rizik političkih i administrativnih utjecaja, koji nužno nisu usklađeni s načelima objektivnih poslovnih interesa na kojima mora počivati rad tržišta kapitala.
Rješenje?
Udruge rješenje ne vide u vlasničkoj intervenciji slovenskih državnih institucija, mogućnosti koja se spominje još od izvanredne sjednice saborskog Odbora za financije u listopadu. Podsjetimo, zastupnici su tada preporučili vladi da razmotri mogućnost uvrštavanja burze među kritičnu infrastrukturu od nacionalnog značaja. Posljednjih tjedana u vladinim se krugovima spominje i mogućnost osnivanja konkurentske burze u vlasništvu slovenske države.
Jedino ispravno rješenje, smatraju u MDS-u i VZMD-u, jest tržišna ravnopravnost koja bi izdavateljima omogućila zakonitu mogućnost izbora najpovoljnije burze. Takva mogućnost izbora spriječila bi eventualne zloupotrebe do kojih bi moglo doći zbog državnog vlasništva druge države u koncentriranoj tržišnoj infrastrukturi. No, dodaju, trenutačno slovensko zakonodavstvo takvu mogućnost ne omogućuje.
Naime, važeći Zakon o tržištu financijskih instrumenata (ZTFI-1) odluku izdavatelja o promjeni burze tretira jednako kao i odluku da se potpuno povuče s burze (deseti stavak 125. članka ZTFI-1). To je, po mišljenju udruga, potpuno pogrešno i na štetu i izdavatelja i malih dioničara. Pozivaju stoga na promjenu članka i brisanje desetog stavka, čime bi se omogućilo tržišno natjecanje među pružateljima burzovnih usluga.
Mali dioničari trebaju transparentno, neovisno i konkurentno tržište kapitala. Trenutačno uređenje postojeće izdavatelje i njihove manjinske dioničare stavlja u neopravdano lošiji položaj i time stvara dodatne neopravdane financijske rizike. Očekujemo brzu reakciju zakonodavca i regulatora kako bi se osigurala neutralnost tržišne infrastrukture, izjavio je Rajko Stanković, predsjednik MDS-a. Matjaž Car, direktor VZMD-a, također je rekao da očekuje uklanjanje, po njegovim riječima, neustavnih ograničenja koja izdavateljima onemogućuju učinkovit izbor pružatelja burzovnih usluga.
Burzovne tvrtke suzdržane u komentarima
U međuvremenu, tvrtke koje kotiraju na Ljubljanskoj burzi mnogo su suzdržanije u komentiranju vlasničkih promjena. Najjasniji su bili u Krki, gdje poručuju: smatramo da se neće ništa promijeniti.
Nekoliko tvrtki iz prve kotacije, poput NLB-a, Petrola ili Cinkarne Celje, nije odgovorilo na pitanje o potencijalnim prilikama i rizicima koji proizlaze iz povećanja udjela hrvatske Fine (koja već danas posjeduje oko 10 posto Zagrebačke burze).
Iz Telekoma Slovenije poručili su da im je važno da burza, bez obzira na vlasničku strukturu, omogućuje stvaranje dugoročne vrijednosti za dioničare. Burza koja bi nastavila jačati povjerenje tržišta, povećavati likvidnost i rasti u tržišnoj kapitalizaciji u interesu je svih dioničara i društava koja kotiraju na burzi. Naš fokus ostaje isti bez obzira na vlasničku strukturu burze – povećanje vrijednosti za vlasnike, što se treba odraziti i u rastu cijene dionice, poručili su u odgovoru za Forbes Slovenija.
U Savi Re naveli su da poštuju ulogu Ljubljanske burze, koja je važan sudionik na tržištu kapitala. O eventualnim promjenama u vlasničkoj strukturi ne žele se izjašnjavati, jer o tome odlučuju nadležne regulatorne institucije.
Iz Triglav osiguranja također su poručili da su svjesni važnosti konstruktivne suradnje sudionika slovenskog tržišta kapitala te da zbog toga pomno prate događanja povezana s Ljubljanskom burzom.
