Prva smo županija koja za svoje goste priprema Secret Delight, zbog njega će se osjećati posebno

Turizam Zagrebačke županije posljednjih godina prolazi kroz temeljitu transformaciju – od nedovoljno prepoznate destinacije do promišljenog lidera održivog razvoja u hrvatskom kontinentalnom turizmu. O zelenim politikama, digitalnoj transformaciji i redefiniranju identiteta destinacije razgovarali smo s Ivanom Alilović, direktoricom Turističke zajednice Zagrebačke županije  

Kako biste opisali turističku viziju Zagrebačke županije u kontekstu održivog razvoja?

Naša vizija turizma ne počiva na brojkama, nego na ljudima. Na zajednicama, na prirodi koja nas okružuje, na naslijeđu koje želimo prenijeti – i na osjećaju da radimo nešto što ima smisla. Zato često kažemo: ili održivi turizam ili ga nema. To nije marketinški slogan. To je stav. U vremenu kada se mnoge destinacije suočavaju s pritiscima masovnosti i turistifikacije, mi smo odlučili graditi drugačiji put. Put koji ne umara prostor, već ga poštuje. Koji ne potiskuje lokalno, već ga njeguje. Više od godinu dana s nevjerojatnom predanošću radili smo na ispunjenju uvjeta za Green Destinations certifikat, i kad smo ga u ožujku 2024. godine napokon dobili, to za nas nije bila kruna, nego početak. Početak jedne dublje odgovornosti. Održivost nije oznaka koju zalijepite na vrata, to je način razmišljanja. Danas taj certifikat ne doživljavamo kao priznanje, već kao obvezu da budemo još bolji. Da u tom smjeru vodimo sve one koji sa sobom nose znanje, hrabrost i lokalnu priču.

Koji su konkretni primjeri održivih turističkih projekata koje ste proveli ili planirate u županiji?

Kad govorimo o održivim turističkim projektima, za mene je to uvijek više od provedbe pojedinačne aktivnosti. Održivi turizam je promjena kulture razmišljanja, način na koji pristupamo prostoru, osluškujemo zajednicu i planiramo budućnost koja ne narušava ono što nas definira, već to njeguje i razvija. U Zagrebačkoj županiji već nekoliko godina sustavno i odgovorno oblikujemo turizam koji se temelji na autentičnosti, uključivosti i regenerativnom pristupu. Sve što radimo ima duboku poveznicu s prostorom, ljudima i njihovim vrijednostima. Jedan od prepoznatljivih primjera takvog pristupa je projekt Via VINO. To nije samo manifestacija, već promišljeni sustav kroz koji povezujemo vinare, OPG-ove, lokalnu gastronomiju, kulturu i prirodni prostor. Uskoro pokrećemo i projekt lokalnog pića dobrodošlice pod nazivom Secret Delight by Zagreb County. Ideja je jednostavna, ali snažna, svakom gostu dati do znanja da nije broj u statistici, nego dobrodošao čovjek.

Napitak je simbol našeg odnosa prema turizmu jer njegujemo ono što je lokalno, održivo, estetski promišljeno i emotivno pamtljivo. Nije riječ o proizvodu, nego o gesti koja nosi poruku vrijednosti i pažnje. Sadržajno najkompleksniji projekt koji upravo dovršavamo je Plan upravljanja turizmom s regenerativnim pristupom. On nastaje izravno na terenu, kroz razgovore s dionicima, kroz slušanje potreba i razumijevanje stvarnosti lokalnih sredina. Nije pisan radi forme, već kao konkretan alat koji postavlja temelje za budućnost. Regenerativni pristup znači da turizam mora ostavljati više nego što uzima,  više koristi za zajednicu, više znanja, više očuvane prirode i više stvarnog razvoja. Uz to, kontinuirano razvijamo i potičemo turističku infrastrukturu koja prati ovu filozofiju. Posebno ulažemo u edukacije, jer znamo da održivost nije moguća bez ljudi.

Uspjeh ne mjerimo brojkama

Ponosno smo započeli i proces pristupanja Glasgow Deklaraciji jer vjerujemo da se klimatskim izazovima ne pristupa samo globalnim politikama, već konkretnim lokalnim djelovanjem. Vjerujemo da i male destinacije, ako imaju viziju, hrabrost i dosljednost, mogu biti inspiracija drugima. Upravo iz tog uvjerenja nastala je i nagrada Ruža Zagrebačke županije. Željela sam njome odati priznanje i zahvalnost svima koji svakodnevno stvaraju turizam na kontinentu, često tiho, skromno i s puno strasti. Ta nagrada nije samo simbol, već gesta kojom slavimo one koji svojim radom, idejama i hrabrošću oblikuju jednu drugačiju, održivu i autentičnu turističku priču. Njome ne slavimo projekte, već ljude. Zagrebačka županija ne želi biti destinacija koja turizam trpi, već ona koja ga živi u ravnoteži s prostorom i ljudima. Turizam za nas nije cilj, nego sredstvo za kvalitetniji, smisleniji i otporniji život. Zato svi naši projekti nisu tu zbog promocije, već zato što vjerujemo da postoji turizam koji oplemenjuje, povezuje i ostaje zapamćen. Ne kroz brojeve, nego kroz ljude.

Može li se uopće uskladiti rast turističkih dolazaka s očuvanjem okoliša i kulturne baštine?

Može, ali samo ako redefiniramo što znači “rast”. Ne mjerimo uspjeh brojkama, već kvalitetom doživljaja, utjecajem na prostor i dobrobiti za zajednicu. U Zagrebačkoj županiji ne težimo masovnosti, već smislenosti. Turizam mora služiti prostoru i ljudima, a ne obrnuto. Održiv rast moguć je uz strateško planiranje, uključivanje lokalne zajednice i jasne granice koje se poštuju. Očuvanje okoliša i baštine nije prepreka turizmu, ono je njegova suština. Ravnoteža nije ideal. Ona je odluka. Zato smo i aktivno pristupili Glasgow Deklaraciji, jer znamo da klimatska otpornost neće doći sama, ali da možemo biti dio promjene ako djelujemo sada. U Zagrebačkoj županiji ne živimo od turizma, mi živimo s turizmom. U svakom OPG-u, svakom festivalu, u ženi koja pokreće vlastiti projekt, u vinaru koji njeguje trsje za svoju djecu, u svakom planiranju koje ima smisla i mjeru. To je naša snaga, i to je turizam kojem vjerujemo.

Koliko digitalna transformacija utječe i mijenja turističku ponudu?

Digitalna transformacija danas ne mijenja samo tehniku, već i suštinu turizma. Mijenja način na koji se povezujemo, pričamo priču o destinaciji i nudimo doživljaj. U Zagrebačkoj županiji digitalne alate ne koristimo zbog tehnologije same, već zato što nam omogućuju da svoju autentičnost, ono što nas čini posebnima, lakše približimo drugima. Sve ono što često ostaje skriveno, sada može postati vidljivo i dostupno na način koji je topao, jednostavan i stvaran. Ona nam također omogućuje kvalitetno prikupljanje podataka za donošenje boljih odluka u turizmu jer nas digitalno ne udaljava. Kad je promišljeno, ono nas zbližava.

Kako se županija pripremila za izazove koje donose klimatske promjene ili krize poput pandemije?

Pandemija nas je naučila koliko je važno biti prilagodljiv i imati ponudu koja se ne oslanja samo na sezonalnost ili jedno tržište. Okrenuli smo se domaćim gostima, prirodi i sigurnosti. U tim trenucima ojačali smo ono što je najautentičnije i najotpornije, lokalne priče, otvorene prostore i povjerenje zajednice. Danas razvijamo turizam koji traje cijelu godinu, koji je stabilan i smislen. Klimatske promjene nas pozivaju na odgovornost,  kroz održivu infrastrukturu, očuvanje prirode, smanjenje emisija i edukaciju svih uključenih.

Zato smo odlučili krenuti u pristupanje Glasgow Deklaraciji i kao partneri u projektu KNOWING aktivno radimo na razumijevanju i prilagodbi turizma klimatskim izazovima. Kroz članstvo u NECSTouR-u ne samo da prenosimo iskustva iz Zagrebačke županije, već učimo, povezujemo se i jačamo kapacitete za ono što dolazi. U konačnici, turizam gradimo oko ljudi i prostora, a sve drugo mora se prilagoditi toj istini.

Slow turizam je naša snaga

Zagrebačka županija se često promatra kao “predgrađe Zagreba” – kako se borite protiv te percepcije i gradite vlastiti identitet?

Ta je percepcija nekoć bila prisutna, ali danas to više nije slučaj. Zagrebačka županija se pozicionirala kao zasebna, prepoznatljiva i autentična destinacija, s jasnim identitetom i vrijednostima koje njeguje. Naravno, Zagreb i dalje gledamo kao najvećeg nositelja turizma u Hrvatskoj, i ta blizina nam nije teret, ona je prednost. Ali ono što nas čini posebnima nisu isti sadržaji, nego upravo naša različitost. U svijetu u kojem turisti sve više traže prirodu, održivost, mir i autentičan doživljaj, mi imamo upravo to. Zelenilo, tišinu, lokalne priče, tradiciju, autohtone okuse, i prostor koji nije preopterećen, nego prožet životom zajednice. Naša snaga je u selektivnim oblicima turizma, od vinskih priča Plešivice, preko regenerativnog pristupa prirodi, do kulturne baštine Turopolja. Ne kopiramo urbano,  mi slavimo ruralno i prirodno. Zajedno s gradom Zagrebom stvaramo snažnu i nadopunjujuću cjelinu. A naš doprinos toj priči sve se jasnije prepoznaje, ne kao predgrađe, nego kao zelena destinacija s vlastitim karakterom.

Postoji li “signature experience” – jedinstveno iskustvo koje želite da posjetitelji ponesu iz županije?

Apsolutno. Naše “signature experience” nije atrakcija, to je osjećaj. Želimo da svaki posjetitelj iz Zagrebačke županije ponese doživljaj koji je osoban, iskren i neopterećen. Da osjeti kako izgleda kad ti domaćin nije zaposlenik, nego vlasnik OPG-a ili vinar koji ti priča priču svog života dok toči vino iz podruma starog sto godina. Da osjeti miris zemlje, okuse koji su sazreli tik do stola i ritam života koji ne žuri, nego traje. To je naš butik doživljaj. Ne nudimo spektakl, već ono što današnji svjesni putnik zapravo traži autentičnost, kontakt s lokalnim, tišinu prirode, kulturu rada i gostoprimstvo koje je prirodno, a ne naučeno. Od polja do stola. Od lica do priče. Od trenutka do uspomene. To je naš odgovor na wanderlust, onaj doživljaj koji ostaje jer je bio stvaran. I zato vjerujemo u slow turizam kao našu snagu. Jer u vremenu koje ubrzava, naš mir i povezanost postaju najveća vrijednost.

Profiliramo se kao butik destinacija

Kako vidite turizam Zagrebačke županije za pet do deset godina?

Vidim ga kao snažno profiliranu butik destinaciju, po mjeri čovjeka, ukorijenjenu u prostoru, kulturi i zajednici. Ne razvijamo turizam radi dojma, nego radi osjećaja. Radi doživljaja koji je osoban, autentičan i vrijedan pamćenja. Naš cilj nije masovnost, već kvaliteta. Vjerujem u turizam koji poštuje ritam lokalnog života i oplemenjuje ga,  a ne remeti. Srce toga su naši ljudi, naša baština, udruge koje čuvaju tradiciju, običaji koji žive i danas, vrijednosti koje ne zaboravljamo dok gledamo naprijed. Ulaganje u ljudski kapital i snažna edukacija ostaju temelj. Jer bez ljudi koji razumiju prostor, nema ni održivog razvoja. Digitalizacija i infrastruktura su alat, ali identitet, povezanost i osjećaj pripadnosti su ono što nas razlikuje. Za pet do deset godina, Zagrebačka županija neće biti destinacija koju posjećuješ samo zbog sadržaja, nego zbog osjećaja. Destinacija s karakterom, koja zna tko je i ne zaboravlja tko želi biti.

Koje su tri ključne stvari koje moramo promijeniti u hrvatskom turizmu kako bismo postigli istinsku održivost?

Te promjene su već započele, sustavno, hrabro i strateški, a zahvaljujući novom Zakonu o turizmu i Strategiji razvoja održivog turizma do 2030. Ponosni smo što Zagrebačka županija aktivno provodi te smjernice i zajednički pokazujemo da održivost nije cilj, nego svakodnevna praksa. Prva promjena odnosi se na ljude. Zakon je jasno prepoznao važnost lokalne zajednice, i upravo tu leži srce turizma, u OPG-ovima, udrugama, obiteljima koje stvaraju. Druga promjena je upravljanje temeljeno na podacima. Novi Zakon prvi put uvodi konkretne alate za mjerenje turističkog opterećenja i održivosti, a Strategija nas usmjerava prema planskom razvoju. U Zagrebačkoj županiji zato radimo na Planu upravljanja turizmom, jer znamo da je promjena moguća samo ako je strukturirana i mjerljiva. Treća ključna promjena je prijelaz s masovnosti na selektivnost, na cjelogodišnji, raznoliki turizam koji ne ovisi o sezoni. Zakon i Strategija snažno podržavaju taj zaokret, a mi ga već živimo, kroz enogastronomiju, slow turizam, prirodu, zdravlje i lokalne priče koje se ne iscrpe u ljetu. Održivost više nije samo ideja. Ona je ugrađena u zakone, strategije, ali i u svakodnevne odluke koje donosimo zajedno, sa zajednicom i za zajednicu.