Ankica Mamić: Dovođenje Hararija je strateška poruka kako Hrvatska traži odgovore na velika pitanja

U vremenu kada globalne ideje i rasprave oblikuju smjer društvenih i tehnoloških promjena, rijetko koja intelektualna figura ima jednaku težinu kao Yuval Noah Harari. Njegove knjige, od Sapiensa do Nexusa, redefinirale su način na koji razumijemo prošlost, sadašnjost i budućnost čovječanstva. Dovesti takvog mislioca u Zagreb nije samo organizacijski podvig, već i strateška poruka – da Hrvatska želi biti dio svjetskog dijaloga o budućnosti tehnologije, društva i čovjeka.

Iza ovog projekta stoji IMC agencija, s gotovo tri desetljeća iskustva u strateškim komunikacijama i realizaciji ključnih kulturnih i poslovnih inicijativa. Vizija da se Hararija dovede u Hrvatsku tinjala je godinama, no odluka da se ide u realizaciju pala je tek nedavno, nakon čitanja Nexusa. Kako ističe naša sugovornica Ankica Mamić, upravo je ta knjiga otvorila pitanja o informacijama, komunikaciji i društvenim promjenama koja traže i lokalni kontekst.

U razgovoru za Forbes otkrivamo što je bilo presudno za realizaciju Hararijeva dolaska, kakve poruke se time šalju hrvatskoj javnosti i poslovnoj zajednici te kako se ovakvi događaji uklapaju u širu ambiciju da Zagreb ponovno postane relevantna točka na karti svjetskih intelektualnih i kulturnih susreta.

Kako je došlo do ideje da dovedete Yuvala Noaha Hararija u Zagreb? Što je bio glavni motiv i kako je izgledao proces realizacije?

Pratim Hararija od njegove prve knjige Sapiens, koju bi po mom mišljenju svi trebali pročitati. Ideja o njegovu dolasku tinjala je godinama, a konačnu odluku donijela sam nakon čitanja knjige Nexus. Pomislila sam sad ili nikad. Ta knjiga duboko ulazi u područja kojima se cijeli život bavim i koja su moja strast: informacije, komunikacije i društvene promjene. Utjecaj brzog razvoja tehnologije, o kojem između ostaloga govori Harari, u društvu se uglavnom tumači iz područja tehnoloških znanja, a vrlo malo s aspekta humanističkih znanosti. Znamo da umjetna inteligencija mijenja način na koji konzumiramo vijesti, ali još važnije je razumjeti kako će to utjecati na čovjeka kao evolucijsko biće. Otvara se čitav niz pitanja, kako konzumiramo informacije, kako se kreira javno mnijenje nekoć i danas, tko su glavni akteri tog procesa? Na ta pitanja odgovore ne trebamo tražiti samo od Hararija, već kao društvo. Upravo zato, smatrala sam važnim da ga dovedemo u naš lokalni kontekst i pitamo ono što nas ovdje zanima. Hrvatska i Zagreb zaslužuju i trebaju ovakve događaje.

Hararijev utjecaj na globalne rasprave o budućnosti tehnologije, društva i čovječanstva je ogroman. Koju poruku želite poslati hrvatskoj javnosti njegovim dolaskom?

Vrijeme je da Zagreb vratimo na kartu relevantnih kulturnih i intelektualnih događanja. Već dugo, iz različitih razloga, kod nas ne dolaze vodeći svjetski mislioci, iako su njihova promišljanja važna za razumijevanje naše budućnosti. Harari nije samo povjesničar i autor, on je globalno relevantan storyteller. Ovo je prilika da pokažemo da i mala zemlja poput Hrvatske traži odgovore na velika pitanja. Ne smijemo zaostajati u razumijevanju promjena koje se događaju. Tehnologija otvara prostor da sami ispričamo svoju priču, ili će je drugi ispričati umjesto nas, često na našu štetu, kao što se već događalo kroz povijest. Mislim da je dobro da svjetski intelektualac kao Harari dođe u Hrvatsku i vjerujem da će nas njegov dolazak staviti na svjetsku kartu na kojoj zaslužujemo biti.

Izazovi organizacije dolaska

Koliko je bilo izazovno organizirati dolazak jedne takve svjetske intelektualne figure, logistički i komunikacijski?

Hrvatska je malo tržište, a organizacija ovakvih događaja nosi sa sobom visoke inicijalne troškove. Ključan izazov bio je osmisliti održiv model, postaviti cijenu kotizacije koja će biti pristupačna, ali istovremeno osigurati financijsku održivost projekta, uključujući sve troškove organizacije i logistike.

Neizmjerno važnu ulogu imala je podrška sponzora, bez kojih ovakav događaj jednostavno ne bi bio izvediv. No i to je bio izazov, budući da su mnoge velike kompanije koje posluju u Hrvatskoj u stranom vlasništvu i često ne vide lokalna kulturna i intelektualna događanja kao prioritet. Dodatno, često postoje administrativne prepreke pri alokaciji sredstava za ovakve projekte. Pritom je bilo važno pronaći ravnotežu između ekskluzivnosti samog programa i njegove dostupnosti široj javnosti. I komunikacijski pristup morao je biti pažljivo osmišljen i prilagođen različitim ciljnim skupinama, od studenata i akademske zajednice, preko poslovnog sektora, do šire javnosti i medija. Svaka od tih skupina ima svoje specifične interese i očekivanja, a cilj nam je bio uključiti ih sve i pokazati da ovakvi sadržaji mogu i trebaju biti dostupni svima.

IMC agencija poznata je po strateškom pristupu komunikacijama. Kako ovaj događaj reflektira vašu filozofiju vođenja velikih projekata i brendiranja kroz sadržaj?

Imamo gotovo 30 godina iskustva u realizaciji nekih od najvažnijih projekata u Hrvatskoj, a ovaj događaj u potpunosti je u skladu s našim strateškim pristupom komunikacijama kroz povezivanje važnih globalnih tema s lokalnim kontekstom i stvaranje platforme za dijalog koji ima smisao i utjecaj. Vođenje ovakvog projekta zahtijeva više od organizacije, traži jasno razumijevanje konteksta i okruženja, precizno targetiranje i prilagodbu komunikacije različitim ciljnim skupinama. Upravo to je ono što radimo svakodnevno za naše klijente. Vjerujemo da je kvalitetan sadržaj danas jako vrijedan, a ovo je bio pravi trenutak da dovedemo jednog od najutjecajnijih svjetskih mislilaca i otvorimo prostor za važne razgovore koji nadilaze dnevnu politiku i ulaze u sferu budućnosti čovjeka i društva.

Harari je poznat po sposobnosti da složene ideje pojednostavi i približi širokoj publici. Kako vidite ulogu takvih mislilaca u kontekstu poslovnog i društvenog liderstva u Hrvatskoj?

To ste sjajno opisali. Odlika lidera je u sposobnosti da artikulira kompleksne ideje na način koji je razumljiv svima koji ga žele slijediti. U Hrvatskoj ima mnogo izuzetno obrazovanih i stručnih ljudi, ali mnogi od njih ne uspijevaju doprijeti do šire javnosti. A kao što znamo, političari i donositelji odluka često se ponašaju u skladu s očekivanjima većine. Jedan osobni primjer, prije više od 20 godina, imala sam priliku slušati predavanje profesora teorijske fizike Krunoslava Piska, tada ravnatelja Instituta Ruđer Bošković.  Iako nisam fizičarka, sve što je govorio bilo mi je jasno, zanimljivo i inspirativno. Bio mi je veliki poticaj da pročitam više o nečemu što nije moje područje. To je kvaliteta lidera, sposobnost potaknuti druge da razmišljaju, uče i mijenjaju se.

Tko pokazuje interes

Jeste li primijetili da Hararijeva prisutnost već potiče interes kod lidera iz privatnog i javnog sektora? Tko su glavni akteri koji su se uključili ili pokazali interes?

Interes postoji od samog početka, ali proces je bio zahtjevan. Trebalo je imati i hrabrosti i malo ludosti. Neki poduzetnici za koje sam bila sigurna da će podržati projekt samo su mi čestitali na inicijativi i hrabrosti, ali nisu podržali. Srećom, bilo je dovoljno onih iz javnog i privatnog sektora koji su prepoznali značaj i kvalitetu ovog događaja i pružili podršku. Sigurna sam i da u Hrvatskoj postoji najmanje 2.000 ljudi koje zanima ovako vrijedan kulturni i intelektualni događaj i očekujem dobro popunjenu dvoranu Lisinski.

Hararijeva predavanja često tematiziraju budućnost rada, umjetnu inteligenciju i geopolitičke trendove. Koji aspekt njegova govora u Zagrebu smatrate najrelevantnijim za hrvatski kontekst?

Svi aspekti su važni jer živimo u međusobno povezanom svijetu. Tehnologija nas sve veže, i teško je reći što je važnije. Harari je hrabar intelektualac, iznosi svoje stavove, čak i kada nisu popularni. Njegovo poznavanje povijesti nije samo poznavanje činjenica, već i razumijevanje odnosa i uzroka koji oblikuju budućnost. Upravo to ga čini iznimno relevantnim i za svijet, i za nas ovdje u Hrvatskoj. U vremenu kad algoritmi sve više utječu na to kako razmišljamo i kako donosimo odluke, ključno je razumjeti širu sliku, ne samo tehničke aspekte, već i povijesne, etičke i društvene posljedice. Harari na to gleda kroz prizmu povijesti, ali i kroz jasno upozorenje da društva koja ne razumiju brzinu i smjer tih promjena mogu vrlo brzo postati marginalizirana. Za Hrvatsku je važno da ne bude promatrač, nego aktivan sudionik tih globalnih procesa. Njegov nastup u Zagrebu može nam pomoći da te procese bolje razumijemo i da ih počnemo strateški promišljati, umjesto da budemo reaktivni. 

Osobni povodi, izazovi i misija

Postoji li strateška ambicija da se ovim događajem Zagreb pozicionira kao nova točka na karti svjetskih intelektualnih i poslovnih događanja? Što nakon Hararija? Planirate li dovesti još svjetskih mislilaca i lidera u Hrvatsku?

U mojim godinama ne planiram puno unaprijed, ali osobno želim da Zagreb postane važno mjesto na svjetskoj intelektualnoj karti. Postoji prostor, postoji želja  i to je dobar početak. Ipak ne bilo dobro da to ovisi samo o mojoj maloj firmi, već da to stvarno postane strateška odrednica društva. Bilo bi važno da i državne politike prepoznaju vrijednost i važnost ovakvih događaja te da se potiču sponzoriranja ovakvih događaja u okviru društveno-odgovornog poslovanja kompanija.

Na osobnoj razini — što za Vas znači Hararijev dolazak u Zagreb? Kako ga vidite u kontekstu vlastite karijere i misije IMC agencije?

Kao i svaka žena, imam pravo ispuniti svoju želju. Ipak, puno je važnije da je to čin koji donosi nešto vrijedno zajednici. Agencija IMC je više od 20 godina jedna od vodećih komunikacijskih agencija u Hrvatskoj, a ovaj će događaj zasigurno obogatiti naše reference, doprinijeti reputaciji i vidljivosti. Imamo velike poslovne planove za skoru budućnost i vjerujem da će sve ovo donijeti dobro nama, našim klijentima, partnerima u projektu i onima koji su nas podržali, ali i široj javnosti i društvu u cjelini. Kada radimo nešto što je korisno i za druge, to je uvijek pravi put.