Dekan FSB-a Zdenko Tonković o reformama: “Vrijeme je da znanje prestane biti zatvoreno u akademske zidove”

U vremenu kada Europa ubrzano traži odgovore na izazove zelene tranzicije, tehnološke autonomije i globalne konkurentnosti, uloga tehničkih fakulteta postaje važnija nego ikad. U središtu tog preokreta nalazi se i zagrebački Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB), institucija s više od stoljeća tradicije, ali čini se i ambicijom da predvodi budućnost.

Na čelu tog sustava znanja, istraživanja i inovacija stoji dekan Zdenko Tonković čija vizija nadilazi zidove akademije – zagovornik strateške suradnje znanosti i industrije, mentor novim generacijama inženjera i glas koji se zalaže za sustavne promjene koje bi hrvatsku znanost mogle učiniti globalno konkurentnijom.

U razgovoru za Forbes Hrvatska otvoreno govori o fragmentiranoj povezanosti znanosti i gospodarstva, potrebnim reformama za održiv transfer tehnologije, ulozi EU fondova, geopolitičkim izazovima, ali i o tome zašto je odlučio ostati u Hrvatskoj i u njoj izgraditi karijeru. Jasno i bez zadrške, dekan FSB-a Zdenko Tonković  poručuje: “Znanost mora voditi promjene i biti dostupna društvu kojem pripada“.

Kako ocjenjujete trenutnu razinu suradnje između akademske zajednice i gospodarstva u Hrvatskoj i što se mora dogoditi da bi ona postala sustavna i održiva?

Suradnja je prisutna, ali je fragmentirana. U velikoj mjeri ovisi o osobnim kontaktima pojedinih istraživača. Da bi postala sustavna, smatram da je potrebno zakonodavno poticati suradnju (kroz porezne olakšice za inovacije i ulaganja u R&D), institucionalizirati transfer znanja (kroz urede za transfer tehnologije, centre kompetencija, inkubatore i klastere) i razviti mehanizme međusektorskog povezivanja (primjerice, uvođenjem industrijskih doktorskih studija kao standarda), kao i sustav znanstvenog napredovanja koji prepoznaje i vrednuje industrijski relevantne projekte kao dio akademske izvrsnosti

Na koji način FSB potiče komercijalizaciju znanstvenih istraživanja i prijenos znanja u industriju?

Fakultet strojarstva i brodogradnje (FSB) ima ulogu povezivanja istraživačkog i nastavnog procesa s ciljem stvaranja inovativne i kreativne društvene elite, kao i kreiranja nove vrijednosti transferom rezultata istraživačkog rada za dobrobit gospodarstva i društva u cjelini. Fakultet u svakodnevnom radu slijedi načelo inovativnosti kao bitnog čimbenika znanstveno-istraživačke i nastavne djelatnosti, koja kreira nove znanstvene vrijednosti te obrazuje stručnjake sposobne za aktivno i uspješno cjeloživotno usavršavanje. Fakultet raspolaže s više od 50 laboratorija i istraživačkih centara koji se bave s konkretnim izazovima iz prakse, pri čemu se rezultati istraživanja često prenose u proizvodne procese i inovacije u poduzećima. Fakultet potiče komercijalizaciju znanstvenih istraživanja i prijenos znanja u industriju putem nacionalnih i europskih znanstveno-istraživačkih projekata s industrijskim partnerima, suradnje kroz doktorski studij gdje se dio disertacija provodi u industrijskom okruženju, sudjelovanja u EIT, Obzor Europa i drugim međunarodnim programima s naglaskom na tehnološki prijenos. S ciljem jačanja razvojno-inovacijske djelatnosti, prijenosa znanstvenih nalaza i rezultata na tržište te unaprjeđenja konkurentnosti inovativnih startup i/ili spin-off poduzeća, Fakultet je 1996. osnovao Centar za transfer tehnologije (CTT). Budući da CTT ima status pravne osobe, suradnja s privatnim sektorom odvija se brže i jednostavnije, čime se ublažava jedan od ključnih rizika učinkovitog transfera tehnologije i znanja, a to je vrijeme. Osim što sudjeluje u provedbi istraživačko-razvojnih projekata, CTT kontinuirano organizira programe cjeloživotnog obrazovanja i stručnog usavršavanja kao važan čimbenik tehnološkog napretka industrije, jer je praćenje suvremenih trendova ključno za jačanje konkurentnosti hrvatskih poduzeća na domaćem i inozemnom tržištu. CTT također pruža podršku u zaštiti intelektualnog vlasništva te sudjeluje u inkubacijskim aktivnostima za novoosnovana poduzeća i studente. Ponosni smo što je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih imenovalo CTT koordinatorom mreže ureda za transfer tehnologije.

Bogata suradnja s industrijama

Možete li podijeliti konkretne primjere suradnje s industrijom koji su rezultirali inovacijama?

Ne bih posebno izdvajao nijednu domaću tvrtku jer je suradnja koju Fakultet ostvaruje s hrvatskom industrijom doista bogata i raznolika. Aktivno surađujemo s brojnim partnerima iz različitih sektora – od strojarstva (konstrukcije, materijali, energetika, proizvodnja i organizacija) preko brodogradnje, zrakoplovnog inženjerstva, svemirske tehnike, mehatronike, robotike, sigurnosti i obrane, pa sve do informacijskih tehnologija, farmaceutske i prehrambene industrije i drugih. Takva široka suradnja rezultat je prepoznatljivosti Fakulteta strojarstva i brodogradnje, kako u Hrvatskoj, tako i u inozemstvu, kao institucije koja pokriva vrlo široko područje tehničkih znanosti. Osim suradnje s domaćim partnerima, Fakultet njeguje suradnju s inozemnim tvrtkama. Primjeri uspješne i dugogodišnje suradnje u području automobilske industrije uključuju tvrtke kao što su BMW Group (München, Njemačka), Ford (SAD, Njemačka), AVL-AST (Graz, Austrija) i Yazaki Europe Limited (Japan). Takva suradnja često rezultira primjenjivim inovacijama, bilo kroz zajedničke projekte istraživanja i razvoja, prijenos tehnologije, stručne konzultacije ili izradu prototipa. Osim toga, naši studenti i istraživači redovito sudjeluju u industrijskim projektima kroz stručnu praksu, diplomske i doktorske radove koji se temelje na stvarnim izazovima iz industrije. Kroz tu dinamiku industrija dobiva pristup znanju i novim rješenjima, a mi uvid u stvarne potrebe tržišta i dodatni poticaj za primijenjena istraživanja. Upravo ta stalna razmjena ideja i iskustava čini suradnju s industrijom izuzetno vrijednom i plodonosnom za obje strane.

Kako ocjenjujete iskorištenost EU fondova u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj?

Zadovoljni smo dosadašnjim iskorištavanjem EU fondova u području tehničkih znanosti u Hrvatskoj, iako uvijek postoji prostor za napredak. Važno je istaknuti da je u posljednjih nekoliko godina vidljiv značajan pomak u kvaliteti i broju prijava. FSB se pritom ističe kao jedna od najuspješnijih institucija u Republici Hrvatskoj u ovom području. S velikim brojem uspješno provedenih projekata i prepoznatljivim istraživačkim kapacitetima, FSB kontinuirano potvrđuje svoju snagu u privlačenju i realizaciji sredstava iz europskih fondova. Takva pozicija rezultat je i strateškog pristupa, iskustva naših timova te prepoznatljivosti na europskoj znanstvenoj i industrijskoj sceni.

Koje su najveće prepreke hrvatskim znanstvenim institucijama kod EU projekata – i kako ih FSB nadilazi?

Kao najveće prepreke istaknuo bih kompleksnu birokraciju i nedostatak ljudskih resursa, te vrlo često kratki rokovi koje naši istraživači trebaju ispoštovati pored svih svojih tekućih obveza. FSB odgovara na ove izazove kroz oslanjanje na naše interne kapacitete: našu Službu za projekte i mobilnost, edukacije unutar institucije i partnerstva sa stranim institucijama s većim iskustvom. Također, kroz razvoj internih sustava za podršku i pripremu prijava nastojimo povećati kvalitetu i uspješnost naših EU projektnih prijava, što nam omogućuje sudjelovanje u relevantnim i zahtjevnim projektima.

Dio europske priče

Koliko su EU fondovi pomogli razvoju FSB-a i gdje još vidite potencijal?

EU fondovi su značajno pridonijeli razvoju FSB-a u proteklim godinama. Zahvaljujući tim sredstvima, uspjeli smo unaprijediti istraživačku infrastrukturu, proširiti suradnju s industrijom, a otvorilo se i niz mogućnosti za zapošljavanje i osnaživanje naših mladih istraživača. Potencijal za daljnji razvoj vidimo u jačanju interdisciplinarnih projekata, digitalizaciji nastavnih procesa i unapređenju transfera tehnologije. Osim toga, internacionalizacija doktorskog studija otvorila bi vrata još snažnijem uključivanju u globalnu znanstvenu zajednicu. EU fondovi su važan alat za povezivanje znanosti i gospodarstva te vjerujemo da će u budućnosti i dalje biti presudni za naš razvoj i inovacije.

Kako vidite ulogu FSB-a u kontekstu tehnološkog zaostajanja Europe?

FSB može i mora biti most između temeljnih istraživanja i primjene u industriji, gdje se trudimo stalno raditi iskorak prema naprijed. Naša prednost je u agilnosti i multidisciplinarnosti – možemo brzo reagirati na potrebe industrije, a kroz međunarodne mreže želimo biti dio europskog odgovora na globalne izazove.

Koje tehnologije i istraživačka područja trebaju biti prioritet Europe i Hrvatske?

To trebaju biti tehnologije koje doprinose održivom razvoju i konkurentnosti. Među ključnim područjima svakako je zeleni inženjering, s naglaskom na energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i kružno gospodarstvo, jer bez održivih rješenja nema dugoročne konkurentnosti. Posebnu važnost imaju i napredni materijali te aditivne tehnologije, koje otvaraju nova vrata u proizvodnji i smanjenju otpada. Uz to, umjetna inteligencija, računalne znanosti i robotika, osobito u industrijskoj primjeni, imaju ogroman potencijal za podizanje učinkovitosti i kvalitete proizvoda. Razvoj autonomnih i električnih vozila također je područje gdje se spajaju visoka tehnologija, mobilnost i održivost. Da bi Hrvatska mogla ravnopravno sudjelovati u ovom tehnološkom zaokretu, nužno je ulagati u modernu istraživačku i inovacijsku infrastrukturu koja može podržati rast i primjenu tih naprednih tehnologija.

Kako geopolitičke promjene utječu na znanost i planiranje u akademiji?

One sve više utječu na znanstveno planiranje i akademske prioritete. U vremenu nesigurnosti i globalnih preusmjeravanja, mijenjaju se i smjerovi financiranja istraživanja s izraženijim naglaskom na obrambene, energetske i strateški važne tehnologije. Također, dolazi do redefiniranja međunarodnih partnerstava, pri čemu se sve više pažnje posvećuje suradnji unutar europskog okvira. Akademska zajednica mora biti spremna brzo se prilagođavati tim promjenama, prepoznati nove izvore potpore i strateške prilike. Na FSB-u aktivno pratimo ove trendove kroz sudjelovanje u europskim platformama i strateškim forumima, čime osiguravamo pravovremeno uključivanje u oblikovanje i provedbu novih znanstvenih politika.

Odgovornost znastvenika

Što Vas je motiviralo da ostanete u Hrvatskoj i razvijate znanost ovdje?

Vjerujem da odgovornost znanstvenika nije samo u istraživanju, već i u izgradnji društva znanja u svojoj sredini. Imao sam prilike boraviti vani, ali nikada nisam dvojio, Hrvatska ima potencijal, samo joj treba vizija i sustav.

Koji su bili ključni trenutci u Vašoj karijeri?

Oni su uvijek bili povezani s kolegama na Fakultetu i prilikama za stvaranje nečega dugoročno vrijednog. Posebno bih istaknuo projekte u suradnji s industrijom koje sam imao priliku voditi. Tada sam uistinu spoznao koliku snagu ima povezanost znanosti i gospodarstva. Važan trenutak za mene bio je i kada sam obnašao dužnost prodekana FSB-a, a osobito kada sam preuzeo ulogu dekana. Te funkcije za mene nisu samo upravljačke, već su to prilike da se aktivno usmjerava razvoj institucije koja ima izniman utjecaj na gospodarstvo i društvo. Važan dio mog profesionalnog puta čine i kontakti sa studentima i mlađim istraživačima. Njihov entuzijazam i ideje često su me inspirirali više od bio kojih titula ili formalnih priznanja.

Kako vidite ulogu akademskih lidera danas?

Uloga akademskih lidera danas zahtijeva iznimnu širinu, i znanja i karaktera. To znači da više nije dovoljno samo osigurati akademsku izvrsnost; potrebno je istovremeno upravljati financijama na održiv način, biti osjetljiv na društvene promjene te otvoren prema novim oblicima suradnje i učenja. Akademski lider današnjice mora znati prepoznati potencijal ljudi i ideja, stvarati okruženje koje potiče kreativnost, ali i donositi odluke koje osiguravaju stabilnost institucije u vremenima brzih promjena. To je izazovna, ali iznimno odgovorna i inspirativna uloga.

Što biste poručili mladim inženjerima i istraživačima koji razmišljaju o odlasku?

Odlazak nije problem ako je privremen i motiviran razvojem kompetencija. Problem je kada sustav ne nudi razlog za povratak. Poručujem im: steknite iskustvo, ali se vratite i izgradite nešto ovdje, jer ovdje ste potrebni. Važno je da ne zaboravite odakle ste krenuli.

 Koji su konkretni koraci za zadržavanje mladih znanstvenika?

Zadržavanje mladih znanstvenika zahtijeva jasno definirane i dosljedno provedene mjere koje im pružaju osjećaj sigurnosti, perspektive i profesionalnog rasta. Ključno je osigurati konkurentne početne plaće i stabilne radne uvjete, jer upravo ti faktori često odlučuju hoće li mladi talenti ostati u akademskom sustavu. Uz to, mladim istraživačima treba omogućiti uključivanje u međunarodne projekte već u ranoj fazi karijere kako bi razvijali mreže i vještine koje ih čine globalno relevantnima. Važan aspekt je i poticanje poduzetničkih inicijativa kroz podršku u osnivanju spin-off tvrtki, čime se znanje pretvara u inovaciju i tržišni učinak. Na kraju, ne smije se zanemariti uloga kvalitetnog mentorstva i pravednog, transparentnog sustava napredovanja, koji mladima daje jasnu viziju profesionalnog puta i osjećaj da njihov trud ima konkretan učinak.

Interes studenata i praktična znanja

Primjećujete li promjene u interesima studenata i kako se FSB prilagođava?

Jasno primjećujemo promjene u interesima studenata. Kako bi se prilagodio tim novim očekivanjima, FSB kontinuirano razvija nastavni program. Uvodimo nove izborne kolegije, jačamo projektno učenje i stvaramo prilike za suradnju s industrijom već u ranim fazama studija. Na taj način studentima nudimo suvremena znanja i iskustva koja odgovaraju stvarnim potrebama tržišta i njihovim profesionalnim ambicijama. Sve je veći interes naših studenata za razvijanje praktičnih znanja kroz uključivanje u rad desetak studentskih udruga Fakulteta. Sudjelovanjem u udrugama potiču se kreativnost i timski rad među studentima, a otvaraju se i prilike za sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima te za stručno usavršavanje kroz razmjenu iskustava. Mnogi su nastavnici aktivno uključeni u projekte studentskih udruga, pri čemu svojim znanjem i savjetima dodatno motiviraju studente, kako u okviru nastave, tako i kroz izvannastavne stručne aktivnosti. Uprava Fakulteta kontinuirano pruža financijsku i prostornu potporu radu studentskih udruga i njihovim projektima.

Kako zamišljate FSB za 10 godina?

Vidim ga kao prepoznatljiv centar tehnološke izvrsnosti u srednjoj Europi; mjesto gdje se vrhunsko obrazovanje spaja s inovacijama koje mijenjaju industriju i društvo. To nije samo institucija koja prenosi znanje, već i prostor u kojem se stvaraju nove tehnologije, razvijaju poduzetničke ideje i pokreću tehnološke tvrtke. Vizija uključuje i snažno međunarodno umrežavanje, gdje studenti i istraživači iz različitih zemalja rade zajedno, dijele znanja i oblikuju održivu budućnost. FSB vidim i danas i za deset godina kao otvorenu zajednicu koja potiče kreativnost, suradnju i odgovornost prema znanosti, gospodarstvu i društvu u cjelini.

Koja poruka ili vrijednost bi bila Vaš osobni pečat kao dekana?

Vjerujem u znanost kao alat za slobodu, razvoj i društveni napredak. Moj cilj je ostaviti FSB kao instituciju koja se ne boji promjena, već ih vodi.

Kada biste mogli promijeniti jednu stvar u hrvatskoj znanosti – što bi to bilo?

Fokusirao bih se na osiguranje stabilnog i dugoročnog sustava financiranja znanstvenih i istraživačkih aktivnosti. Znanost, poput svih drugih društveno važnih područja, temelji se na potrebi za kontinuitetom, dugoročnim strateškim planiranjem i jasno postavljenim ciljevima. Umjesto oslanjanja na kratkoročne natječaje i projektna sredstva, ključno je razviti stabilan i predvidiv sustav financiranja. Takav okvir omogućio bi našim istraživačima da se s punom posvećenošću bave zahtjevnim, dugoročnim istraživanjima, oslobođeni stalne neizvjesnosti u pogledu resursa. Vjerujem da bi upravo ta promjena bila snažan poticaj znanstvenoj izvrsnosti, boljoj suradnji s gospodarstvom te konkretnijem doprinosu ukupnom društvenom razvoju Hrvatske.