Ksenija Purković, AstraZeneca: Inovacije vrijede samo ako na vrijeme dođu do pacijenata
Upravljanje AstraZeneca Balkan klasterom znači istodobno voditi poslovanje na devet tržišta koja su geografski bliska i kulturno povezana, ali se značajno razlikuju po regulatornim okvirima, modelima financiranja zdravstva i brzini uvođenja inovacija. Zato, ističe direktorica klastera Ksenija Purković, ne postoji jedinstven operativni model koji odgovara svim tržištima. Potrebna je jasna regionalna strategija, ali i dovoljno fleksibilnosti da se odgovori na specifične potrebe svake zemlje.
Zajednički cilj svih tržišta ostaje isti, omogućiti pacijentima pravodoban i ravnopravan pristup inovativnim terapijama. Najveći operativni izazov pritom je činjenica da isti lijek može biti dostupan u različitim vremenskim rokovima, ovisno o lokalnim regulatornim postupcima, sustavima refundacije i administrativnim procesima. Upravo zato poslovanje zahtijeva visok stupanj agilnosti, snažno lokalno vodstvo i kontinuiranu razmjenu znanja među tržištima. Različitosti, kaže Purković, nisu samo izazov nego i prilika jer omogućuju dijeljenje najboljih praksi i jačanje regionalne suradnje.
AstraZeneca svoju globalnu strategiju temelji na istraživanju i razvoju, a taj se pristup odražava i na jugoistočnu Europu. Kompanija kontinuirano ulaže značajan dio prihoda u razvoj novih terapija za onkologiju, kardiovaskularne, bubrežne i metaboličke bolesti, respiratorne bolesti, imunologiju i rijetke bolesti. Iako su liječnici i stručna zajednica u većini zemalja spremni za primjenu naprednih terapija, brzina njihova dolaska do pacijenata i dalje ovisi o kapacitetima zdravstvenih sustava i učinkovitosti administrativnih procesa. Stoga se uloga farmaceutske kompanije više ne svodi samo na razvoj lijekova, nego i na stvaranje uvjeta koji omogućuju da inovacije postanu dostupne pacijentima.
Poslovna strategija i regulacija
Regulatorni okvir pritom izravno utječe na poslovnu strategiju. Europsko odobrenje lijeka tek je prvi korak, dok ključne odluke o cijeni, procjeni zdravstvenih tehnologija i refundaciji donose nacionalna tijela. Razlike među državama određuju dinamiku uvođenja novih terapija, raspodjelu resursa i planiranje poslovanja. U Hrvatskoj je, primjerice, posljednjih godina ostvaren napredak u liječenju raka dojke, no i dalje postoji prostor za brži pristup inovativnim lijekovima kako bi se dodatno poboljšali ishodi liječenja i smanjio zaostatak za europskim prosjekom.
Digitalizacija i umjetna inteligencija već danas mijenjaju način poslovanja kompanije. Digitalni alati koriste se za planiranje, predviđanje, analizu podataka i donošenje poslovnih odluka, dok umjetna inteligencija otvara mogućnosti za kvalitetniju analizu složenih podataka, personaliziraniju komunikaciju sa zdravstvenim radnicima te povećanje produktivnosti zaposlenika. Ipak, u zdravstvu primjena umjetne inteligencije mora ostati odgovorna i temeljena na kvalitetnim podacima, transparentnosti i visokim etičkim standardima.
Brze promjene u industriji promijenile su i očekivanja od lidera. Uz stručnost, danas su ključne znatiželja, spremnost na kontinuirano učenje i sposobnost povezivanja znanosti, regulative, javnih politika i poslovanja. Jednako važni postaju autentičnost, povjerenje i stvaranje organizacijske kulture u kojoj zaposlenici mogu razvijati svoje potencijale i doprinositi zajedničkom cilju.
Partnerstvo s institucijama
Privlačenje i zadržavanje talenata posebno je važno u regiji koja se suočava s odljevom stručnjaka. Purković smatra da ljudi ostaju ondje gdje vide priliku za razvoj, osjećaju svrhu svojega rada i pripadaju organizaciji koja njeguje snažnu kulturu. AstraZeneca je u manje od pet godina povećala broj zaposlenika u Balkan klasteru s oko 250 na više od 500, čime je otvorila nove mogućnosti međunarodnog razvoja karijere bez potrebe za odlaskom iz regije. Upravo kultura, uz profesionalni razvoj i rad na projektima koji imaju stvaran utjecaj na živote pacijenata, jedan je od ključnih razloga privlačenja novih stručnjaka.
Dugoročni uspjeh farmaceutske industrije, naglašava Purković, nezamisliv je bez partnerstva s institucijama, liječnicima, regulatorima, udrugama pacijenata i drugim dionicima zdravstvenog sustava. Takva suradnja omogućuje ne samo dostupnost inovativnih terapija nego i jačanje održivosti zdravstvenih sustava kroz ulaganja u prevenciju, dijagnostiku i otpornost zdravstvene skrbi.
Kao područja s najvećim potencijalom rasta izdvaja onkologiju te kardiovaskularne, bubrežne i metaboličke bolesti. Onkološke bolesti i dalje predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova u Hrvatskoj i regiji, dok starenje stanovništva i rast kroničnih bolesti dodatno povećavaju potrebu za ranijom dijagnostikom, prevencijom i inovativnim terapijama koje mogu poboljšati ishode liječenja.
Regija jugoistočne Europe, smatra Purković, ima značajan potencijal za privlačenje kliničkih istraživanja. Bugarska se već pozicionirala među vodećim zemljama AstraZenece po broju kliničkih ispitivanja, dok Srbija posljednjih godina bilježi vidljiv napredak. Daljnji razvoj ovisit će o učinkovitijim i predvidljivijim regulatornim procesima te nastavku ulaganja u zdravstveni sustav i znanstvenu infrastrukturu.
Financije i ulaganja
Uspjeh kompanije ne mjeri isključivo financijskim rezultatima. Poslovni rast, razvoj organizacije i utjecaj na pacijente međusobno su povezani, no upravo su pacijenti, ističe Purković, polazišna točka svega što kompanija radi. Financijski rezultati omogućuju nova ulaganja i razvoj inovacija, dok kvalitetna organizacijska kultura osigurava dugoročnu održivost, ali konačna svrha ostaje omogućiti brži i pravedniji pristup liječenju onima kojima je ono najpotrebnije.
Osobnu motivaciju pronalazi upravo u ljudima i osjećaju svrhe. Vođenje organizacije koja djeluje na tako raznolikim tržištima zahtijeva otpornost, prilagodljivost i bliskost s timovima na terenu. Vjeruje da se u složenim organizacijama povjerenje gradi autentičnošću, dosljednošću i razumijevanjem stvarnih izazova zaposlenika, dok fokus na pacijente ostaje najbolji kompas u okruženju koje se neprestano mijenja.
