Recept za ukrajinsko čudo, dva savjeta za Trumpa i mediji u doba TikToka i YouTubea. Intervju s glavnim urednikom Forbesa Steveom Forbesom
Osim što se bavi medijima, 77-godišnji Steve Forbes je i ekonomist – autor i koautor više od 20 knjiga – te političar, s obzirom na to da se natjecao za republikansku predsjedničku nominaciju 1996. i 2000. godine. Suradnik Forbesa Ukrajina Petro Chernyshov i urednica Tetiana Pavlushenko razgovarali su s njim.
U svojoj knjizi “Manifest slobode: Zašto su slobodna tržišta moralna, a država nije” naglašavate važnost ekonomske slobode. Kada je SAD prešao s slobodnog na reguliranije gospodarstvo?
Odstupanje od slobodne trgovine je anomalija. Od Drugog svjetskog rata zemlje su radile na smanjenju trgovinskih barijera. Rast globalne trgovine nakon 1945. učinio je svijet boljim, za razliku od 1930-ih kada su prevladavali protekcionistički stavovi.
Vjerujem da su carinske politike privremene jer porezi štete poslovanju, a carine remete opskrbne lance. To nije novo normalno stanje. Adam Smith je učio da uzajamno koristan dogovor nije igra nulte sume, i da zemlje koje podupiru slobodnu trgovinu bolje napreduju.
Ovo razdoblje će proći, i postat će jasno da je smanjenje barijera, poreza i regulacija bolji put. Morat ćemo ponovno razmotriti neke pouke.
Je li globalizacija u povlačenju ili se samo transformira?
Živimo u globaliziranom svijetu, i iako se obrasci mijenjaju, načelo otvorenih tržišta i učinkovitih opskrbnih lanaca ostaje nepromijenjeno.
Naći ćemo nove načine da se prilagodimo promjenama u međunarodnim odnosima, osobito u vezi s kineskim tržištem. Za prosperitet su ključna velika tržišta. U 19. stoljeću, SAD je imao golemo slobodno tržište između saveznih država, ali sada smo ga “prerasli”. Što više trgujemo s drugim zemljama, više je prilika za nove proizvode, usluge, lance opskrbe i tehnološke proboje.
Već sada vidimo početke toga s razvojem umjetne inteligencije koja obećava značajan rast produktivnosti. Primjerice, nekad je odobrenje novog lijeka u SAD-u trajalo 10 do 15 godina i koštalo tri milijarde dolara, a AI bi taj proces mogla skratiti na nekoliko mjeseci.
Zašto se svijet udaljio od otvorenih tržišta i koliko brzo ćemo se vratiti globalnom razvoju?
Ovo će biti teško razdoblje. Vidjet ćemo da je bolje ne imati poreze nego ih uvoditi, i da kaos ne vodi prosperitetu. Može potrajati nekoliko godina, ali slični trenuci već su se događali u povijesti. U 1970-ima, SAD je imao desetljeća inflacije i pada, ali nakon Reaganovih reformi zemlja se vratila prosperitetu.
Nažalost, neke lekcije nisu naučene. Jedan od razloga današnjih političkih nemira je što elite nisu ispunile obećanja o globalnoj sigurnosti i stabilnoj valuti. Novac mora biti stabilna mjera vrijednosti, poput sata koji uvijek ima 60 minuta.
Također smo upali u regulatornu iracionalnost po pitanju klime. Sada shvaćamo da velike investicije u vjetroturbine i solarne panele ne mogu zamijeniti prirodni plin.
Europska regulacija i inovacije
Možete li navesti nekoliko najapsurdnijih regulacija u SAD-u?
Jedan primjer iz voćnjaka jabuka u New Yorku: ima 5000 pravila i regulacija iz 17 programa. Jedno od njih zahtijeva da se jabuke prekrivaju ceradom tijekom transporta kako bi se zaštitile od ptičjih izmeta — iako su 15 mjeseci visjele na stablu i kasnije se peru.
Drugi besmisleni propis je promjena načina pečenja pizze u New Yorku zbog emisija. No da bi pizzerija proizvela iste emisije kao jedan privatni zrakoplov u godini dana, trebalo bi joj 849 godina.
Ove regulacije američko gospodarstvo koštaju do 2,5 bilijuna dolara. Elon Musk i njegov tim, koje zovem “muskoviti”, aktivno uklanjaju takve propise. U proizvodnji je još gore: regulacije koštaju 25.000 dolara po zaposleniku, a porezi samo 5000 dolara.
Sve je više pravila. Nedavno je predsjednik Trump ukinuo ograničenja protoka vode iz tuševa.
Tuševi, perilice rublja i suđa regulirani su u SAD-u iz suludih razloga…
Europa je vrlo regulirana. Objašnjenje je zaštita potrošača. Kako pronaći ravnotežu?
Nažalost, u EU birokracija često ne dopušta ništa dok se ne dokaže da je potpuno sigurno. To guši inovacije. Da je EU prije 120 godina morala odobriti automobile, nikad ih ne bismo imali zbog straha od nesreća i troškova goriva.
U SAD-u se, međutim, inovacije dopuštaju, a zakoni se mijenjaju prema okolnostima. Primjerice, stvaranje Xerox tehnologije za kopiranje dovelo je do izmjena zakona o autorskim pravima 1960-ih.
Razlika između nas i ljudi iz kamenog doba je znanje. Viši standardi života nastaju stvaranjem novog znanja – bilo u laboratoriju ili na tržištu.
Pomno pratimo reforme predsjednika Javiera Mileija u Argentini. Je li “gorka pilula” nužna za stabilizaciju gospodarstva?
Mileijeve reforme nisu pretjerane — one su radikalne, ali nužne. Ipak, još nije zamijenio peso dolarom niti zatvorio središnju banku, kako je obećao. To bi bio ključni korak zaustavljanja inflacije. Ekvador i Salvador su već dolarizirani — i to je uspjelo.
Milei to mora učiniti i provesti druge reforme kako bi vratio blagostanje zemlji koja je nekad bila jedna od najbogatijih na svijetu.
Ima li njegovih odluka koje bi bile korisne Ukrajini?
Za mirno gospodarstvo važno je smanjiti veličinu državne birokracije i pojednostaviti regulacije. Treba razmotriti koliko je teško pokrenuti posao u zemlji i ukloniti prepreke.
Odnos SAD-a prema Kini
Već dugo podržavate Republikansku stranku. Smatrate li da je Trumpova aktualna ekonomska politika učinkovita?
Uvijek sam podržavao dobre Trumpove politike i kritizirao one s kojima se nisam slagao. Brzo je preuzeo kontrolu nad granicom nakon što je deset milijuna ilegalnih imigranata ušlo u SAD — nešto što Joe Biden nije uspio učiniti u četiri godine. Njegovo imenovanje Muska za deregulaciju i rezanje proračuna bilo je uspješno – pronađeno je već 150 milijardi dolara prekomjernog trošenja.
Sada radimo na novom zakonu o poreznim olakšicama jer mnoge Trumpove mjere iz 2017. istječu ove godine.
Carine su oblik oporezivanja. Nadam se da će neizvjesnost oko njih uskoro završiti i da ćemo se ponovno usmjeriti na jasna pravila.
Također mislim da bi Trump trebao dati više oružja Ukrajini i djelovati odlučno kako bi spriječio Iran da postane nuklearna sila.
Koje su najveće ekonomske pogreške koje vidite u američkoj politici prema Kini?
Trenutno smo u stvarnom trgovinskom ratu s Kinom. Nadam se da će se s vremenom carine primjenjivati selektivnije, a ne generalno. Kina krade našu intelektualnu imovinu i provodi cyber napade na američku infrastrukturu. Volio bih da Pentagon ima protumjere za takve slučajeve. Kina mora znati da će platiti cijenu za loše postupke.
Peking želi kontrolirati međunarodne vode, počevši od Južnog i Istočnog kineskog mora, i aktivno se miješa u situaciju u Ukrajini i na Bliskom istoku. Te probleme moramo rješavati jedan po jedan, obnavljajući američku vojsku, osobito koristeći brodogradilišta u Južnoj Koreji i Japanu.
Kako bi Ukrajina trebala reagirati u kontekstu trgovinskih ratova?
Ukrajina mora smanjiti trgovinske barijere. Primjer Švicarske pokazuje da prosperitet ne zahtijeva nužno članstvo u blokovima poput EU-a. Nakon rata, Ukrajina bi mogla postati ulazna točka za kompanije, po uzoru na Švicarsku ili Singapur. Pogledajte Slovačku, koja je postala snažan proizvođač automobila u Europi.
Vaš savjet ukrajinskim poduzetnicima za globalni uspjeh?
Budućnost Ukrajine ovisi o mirnom rješenju rata. Nakon toga, Ukrajina bi trebala slijediti primjere Hong Konga, Singapura i Švicarske stvaranjem otvorenog gospodarstva. Važno je pojednostaviti pokretanje biznisa, kao u Novom Zelandu – uz niske poreze i smanjene socijalne doprinose.
Ukrajina bi svoju valutu trebala vezati uz stabilnu valutu — euro ili dolar — kao što su to učinile baltičke države. Potrebni su niski porezi, stabilna valuta i vlada koja ne troši previše. Lekcije iz Poljske i Singapura pokazuju da Ukrajina može postati visokotehnološki i financijski centar.
Godine 2023. rekli ste da bi gubitak Ukrajine mogao dovesti do globalne katastrofe. Vjerujete li to i dalje?
Ukrajina je ključna za globalnu sigurnost, poput Čehoslovačke 1938. godine. Ne smijemo ponoviti pogrešku koju su Velika Britanija i Francuska napravile tada, a koja je dovela do Drugog svjetskog rata. Zato moramo učiniti mnogo više za potporu Ukrajini u borbi protiv osvajača. Predlažem novi slogan: “Učinimo Ukrajinu opet velikom”.
Ljudi traže pouzdane informacije
U Ukrajini se vodi rasprava o otvorenosti za radnu migraciju. Razmatra se da se građanima zemalja s većim BDP-om automatski omogući boravak i rad u Ukrajini. Je li to održivo rješenje?
To treba rješavati pojedinačno, ali važno je da Ukrajina postane zemlja u koju ambiciozni ljudi žele doći zbog prilika. Moramo izbjeći pogreške Europe, kao što je bilo 2015. kada je Angela Merkel dopustila otvorenu migraciju bez kontrole tko dolazi i s kojim vještinama.
Potrebne su pametne politike za privlačenje kvalificirane radne snage. Također, pažnja se treba posvetiti Ukrajincima u inozemstvu — oni mogu postati važan resurs ako vide da se zemlja razvija i požele se vratiti. To može potaknuti unutarnje migracije i ulaganja u Ukrajinu.
Dajte dva savjeta predsjedniku Trumpu.
Počnimo s gospodarstvom i carinama: kada je riječ o velikim poreznim olakšicama, važno je održati njihovu učinkovitost.
Što se tiče Ukrajine i Irana: kad je riječ o Ukrajini, Putin reagira samo na snagu. SAD ima tisuće A-10 Warthog jurišnih zrakoplova, a Ukrajini trebaju stotine njih. Treba natjerati Putina da shvati da će početi gubiti, a ne pobjeđivati. Samo snaga na bojištu djeluje; riječi ovdje nisu dovoljne. Putin će reći bilo što da vas zavede, kao što pokušava s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom.
Moramo čvrsto djelovati i prema Iranu i prema Putinu jer se samo snagom mogu postići pravi dogovori. Riječi ne znače mnogo – to smo vidjeli bezbroj puta.
Koja je uloga Forbesa u doba TikToka, YouTubea i blogera? Koju dodanu vrijednost mi, novinari, trebamo donijeti čitateljima i gledateljima?
Najvažnije je pružiti pouzdane informacije. Ljudi traže vjerodostojne izvore. Kada smo prešli iz tiskanog u digitalni format, shvatili smo da ljudi žele brendove kojima mogu vjerovati. Internet često sve pretvara u robu, pa ako nemate nešto jedinstveno i korisno, ljudi će otići drugdje.
Eksperimentiramo s različitim načinima distribucije informacija. Na primjer, održavamo tradicionalne događaje kao što su konferencije “30 ispod 30” i “50 iznad 50”, kao i brojne druge offline susrete. To je staromodno, ali učinkovit način za povezivanje. Ljudi su društvena bića.
Koja je trenutačna misija globalnog Forbesa? Za koga je i o kome piše vaš medij?
Naša je misija pružiti poduzetnicima i ljudima koji žele unaprijediti svoj život informacije i analitiku koje im trebaju za rast. To znači prikupljati i pravilno predstavljati informacije te pronalaziti uspješne ljude koji mogu služiti kao primjer.
Mi smo poput kazališnih kritičara: plješćemo kada je nešto dobro, ali se ne bojimo kritizirati kada je potrebno. Naš je cilj služiti onima koji teže uspjehu. Zato je brend Forbes poznat diljem svijeta – inspiriramo ljude da dosegnu više.
Kada se prisjetite svog cilja, manje vas brinu promjene u sredstvima za njegovo postizanje. Zato je važno ne zaboraviti zašto smo ovdje: kako bismo učinili svijet boljim pružajući prilike onima koji žele uspjeti.
Tri najvažnija životna savjeta
Kako ostati priseban u današnjem ludom svijetu. Možete li dati tri glavna savjeta?
Svijet se uvijek čini besmislenim tijekom velikih promjena, bilo da se radi o dolasku željeznica, osobnih računala ili umjetne inteligencije. No kaos nastaje samo kada vođe zaborave temeljna načela. Neka načela ostaju nepromijenjena, ali ih često zanemarujemo, kao što se dogodilo 1930-ih, 1970-ih i danas.
Ključ je vratiti se tim osnovama i ići naprijed, prisjećajući se da ne kontroliramo uvijek događaje – ponekad događaji kontroliraju nas.
Za mlade ljude posebno je važno shvatiti dane dolazite u svijet već oblikovani. Svijetli primjer je Steve Jobs. Da ste kao mladog čovjeka uzeli njegove osobine, bez imena, i pokazali ih regruteru, odmah bi ga odbacio. Vrijeđao je ljude, krao ideje i bio loš menadžer — čak su ga izbacili iz Applea.
No s vremenom je naučio biti učinkovit i inspirativan vođa. Kada se vratio u Apple, koji je bio na rubu propasti, stvorio je moćnu kompaniju.
U životu stvari nisu uvijek lake i glatke, ali važno je kretati se naprijed. To je poput vožnje biciklom: ako ne okrećeš pedale, pasti ćeš.
