AI data centri zahtjevniji su od klasičnih. Treba li i Hrvatska razmisliti o gradnji jednoga?
Razvojem umjetne inteligencije raste potreba za sve zahtjevnijim podatkovnim centrima. Globalna tvrtka Vertiv koja u Hrvatskoj zapošljava 650 ljudi specijalizirala se za njihovu brzu modularnu gradnju, a njezini direktori prokomentirali su treba li i Hrvatskoj državi AI podatkovni centar.
Umjetna inteligencija sve je prisutnija, a uz njezino širenje raste potreba za gradnjom AI podatkovnih centara. Oni su zahtjevniji od klasičnih jer, između ostalog, trebaju veće količine energije i složenije sustave hlađenja.
Značajan globalni igrač u području proizvodnje i razvoja takvih centara je tvrtka Vertiv sa sjedištem u SAD-u, koja u Hrvatskoj ima oko 650 zaposlenih. Polovica ih radi u proizvodnim postrojenjima u Rugvici, a polovica u Inovacijskom hubu u Zagrebu. Na događaju za medije, trenutne trendove novinarima su predstavili regionalni direktor Vertiva za CE Igor Grdić i potpredsjednik za infrastrukturalna rješenja za EMEA regiju Vedran Brzić.
Dostupnost energije, prostora i brzina izgradnje
Brzić je istakao kako je nakon pojave ChatGPT-a nastala eksplozija u potrebama za infrastrukturom te dao primjer koji to pojašnjava. Kapacitet napajanja jednog racka, ormara za IT opremu, u klasičnom data centru ima 10 kilovata, dok u AI data centru taj broj raste za 10 do 15 puta.
Nastavlja i kaže kako kod izgradnje data centara postoje tri glavna izazova. To su dostupnost energije, dostupnost prostora te brzina izgradnje. Ovome trećem, Vertiv je doskočio modularnom gradnjom. Ona štedi vrijeme jer omogućuje da se što više napravi u njihovim postrojenjima, a što manje na licu mjesta. Prefabrikacija se radi u tvornici, zbog čega je smanjeno vrijeme potrebno za izgradnju i opremanje podatkovnog centra.
Pojednostavljeno, investitor treba zaliti ploču i dovesti struju, a Vertiv nakon toga radi objekt koji prilagođava željama investitora. Uzme li se za primjer nekakav data centar snage 12 megavata, potrebna je godina dana od dogovora do njegovog završetka. Brzini izgradnje doprinosi i to što se na lokaciji on može početi slagati i prije nego se proizvede sva potrebna oprema.
Kolika investicija je potrebna za jedan AI data centar?
Globalno, njihova glavna tržišta su Amerika, Azija i Bliski istok. U Europskoj uniji njihovo glavno tržište je Sjeverna Europa u kojoj je zbog vanjskih temperatura hlađenje efikasnije, a dostupnost električne energije dobra. Hrvatska u ovom trenutku nema niti jedan AI podatkovni centar, a okupljeni su zaključili kako bi u interesu države bilo izgraditi jedan. Osjetljivi podaci koje bi koristila umjetna inteligencija na taj način ostali bi u granicama države, neovisni o tuđim uslugama.
No, gradnja nije nimalo jeftina. Infrastruktura takvog podatkovnog centra čini tek 15 do 20 posto investicije. Cijena samo jednog racka s Nvidijinom opremom i rješenjima košta 1,6 do 2 milijuna dolara, a tu su još troškovi struje, nabave diesel generatora, konekcija na telekome…
Cijena AI data centra može varirati od 10 milijuna eura do više od milijarde. Ako se uzme primjer potpuno opremljenog AI data centra snage 10 do 15 megavata, ukupna investicija je reda veličine 300 milijuna eura.
