Kako je sin istočnoeuropskih imigranata osmislio ChatGPT za doktore i postao milijarder
Daniel Nadler kreirao je OpenEvidence, koji pomoću algoritama pretražuje milijune recenziranih znanstvenih publikacija, uključujući vrhunske časopise poput New England Journal of Medicine i Journal of the American Medical Association, kako bi liječnicima brzo ponudio najbolje moguće odgovore – uz potpune reference kako bi mogli dodatno istražiti.
Za liječnike koji pokušavaju pratiti najnovija medicinska otkrića, pregledavanje najnovijih istraživanja izgleda kao da im netko puca u lice iz vodenog topa. Novi znanstveni rad objavljuje se svakih 30 sekundi. Pokušati sve to pročešljati kako bi se došlo do dijagnoze ili plana liječenja koji odražava najbolje trenutno dostupne mogućnosti – dok istovremeno dnevno pregledavate 20 pacijenata – gotovo je nemoguć zadatak.
“Govori se o zlatnom dobu biotehnologije – neprestano se razvijaju novi i bolji lijekovi. Ali za liječnike je to poput mračnog doba zbog izgaranja“, rekao je Daniel Nadler, suosnivač i izvršni direktor tvrtke OpenEvidence, za Forbes. “Na njih se obrušava ogroman slap informacija koje moraju pratiti, a ljudski mozak jednostavno nema kapacitet za čitanje milijuna studija.”
Nadler (42), doktorirao je na Harvardu i 2018. prodao svoju prijašnju tvrtku za 550 milijuna dolara. Sada pokušava riješiti taj problem uz pomoć umjetne inteligencije.
Njegov startup, OpenEvidence, koristi vlastite algoritme koji pretražuju milijune recenziranih znanstvenih publikacija, uključujući vrhunske časopise poput New England Journal of Medicine i Journal of the American Medical Association, kako bi liječnicima brzo ponudio najbolje moguće odgovore – uz potpune reference kako bi mogli dodatno istražiti. Softver je besplatan za ovjerene liječnike i financira se putem oglašavanja – slično kao Google.
Što je Google za internet, to je OpenEvidence za zdravstvo
“Vjerujem da će OpenEvidence za zdravstvo postati ono što je Google bio za internet”, rekao je John Doerr, milijarder i predsjednik fonda Kleiner Perkins, koji je u tvrtku uložio osobno i putem svoje firme. “Model besplatnog pristupa za liječnike je ono što ovdje čini razliku.”, kaže.
Od svog osnutka 2022., OpenEvidence (sa sjedištem u Miamiju) privukao je 40 posto američkih liječnika – više od 430.000, a svaki mjesec dodaje njih 65.000. Prihod od oglasa trenutno iznosi oko 50 milijuna dolara na godišnjoj razini. Iako to nije ogromna brojka, brzina kojom se softver prihvaća dovela je do velikih ulaganja: OpenEvidence je prikupio 210 milijuna dolara, predvođeno GV-om (Googleovim investicijskim ogrankom) i Kleiner Perkinsom, uz procijenjenu vrijednost od 3,5 milijardi dolara, u odnosu na milijardu u veljači.
Zahvaljujući tome, Nadler, koji posjeduje oko 60 posto tvrtke, sada je milijarder, s procijenjenim bogatstvom od 2,3 milijarde dolara. Suosnivač i tehnički direktor Zack Ziegler (30) posjeduje oko 10 posto udjela, vrijedan približno 350 milijuna dolara. Nadler je zadržao toliki udio jer je bio prvi ulagač u projekt – osobno je uložio oko 10 milijuna dolara prije nego je uopće krenuo s traženjem rizičnog kapitala.
“Jedna od prednosti kad si drugi put poduzetnik je ta što nisi idiot“, rekao je Nadler. “Znao sam da će drugi projekt biti veći, pa sam mislio: možda bi prvih 10 milijuna trebao uložiti ja. To je bila najpametnija financijska odluka mog života… Htio sam se kladiti na sebe.”
Nije prvi ni jedini, ali to čini daleko najpreciznije
Problem koji OpenEvidence pokušava riješiti sve je veći. Medicinska literatura širi se eksponencijalno – udvostručuje se svakih pet godina – kako se razvijaju nove terapije poput genske terapije, a znanstvenici uče više o međudjelovanju bolesti i lijekova. Nije lako u svemu tome razlučiti što je kvalitetno: neke studije su izvrsne, druge loše, a mnoge su zastarjele. (Upotreba AI-ja u pisanju i recenziranju radova dodatno je zakomplicirala situaciju.) U međuvremenu, liječnici u SAD-u pod sve su većim vremenskim pritiskom zbog nedostatka medicinskog osoblja – što stvara prostor za startupe koji razvijaju tehnologije koje pomažu liječnicima i poboljšavaju skrb.
OpenEvidence nije prvi koji pokušava organizirati medicinsku literaturu – Wolters Kluwerov UpToDate postoji već desetljećima i također koristi AI. No, OpenEvidence je prvi koji je od početka osmišljen na AI principima, i to kako bi točno odgovarao na klinička pitanja – daleko preciznije nego ChatGPT.
Danas se OpenEvidence koristi u oko 8,5 milijuna konzultacija mjesečno. Budući da se alat ne smatra dijagnostičkim, nije mu potrebno odobrenje FDA-e kao što je to slučaj s algoritmima za prepoznavanje moždanog udara ili sepse. Liječnici ga mogu besplatno preuzeti ili koristiti putem interneta, što omogućuje zaobilaženje dugih i birokratiziranih bolničkih procesa nabave. To je pridonijelo brzom širenju.
Internistica dr. Susan Wolver iz Richmonda redovito koristi OpenEvidence za pisanje dopisa osiguravateljima i provjeru informacija o lijekovima. Najdramatičnije, dok je nedavno bila na domaćem letu, imunokompromitirana putnica zamalo se onesvijestila u WC-u. Wolver je otvorila OpenEvidence i odmah složila plan liječenja.
Nadler je odrastao u Torontu, gdje su mu roditelji bili dio velikog vala istočnoeuropskih imigranata nakon Drugog svjetskog rata – otac iz Rumunjske, a majka iz Poljske. “Moj je djed bio u Auschwitzu i preživio je”, rekao je. “Nakon rata želio je doći u Ameriku, ali SAD tada nije primao izbjeglice, pa su se na kraju preselili u Kanadu.”
Koristio AI dok još nitko nije govorio o tome
Kao dijete, Nadler je bio iznimno natjecateljski nastrojen – iskušavao je igre pamćenja ne bi li zapamtio više stranica Hamletova monologa od svojih prijatelja. “Bio sam potpuni štreber”, kaže. Bio je član Mensa-e, škola mu je bila dosadna, a nakon preddiplomskog studija na Sveučilištu u Torontu, prijavio se na Harvard u potrazi za većim intelektualnim izazovima. Tamo je doktorirao političku ekonomiju, pišući disertaciju o mehanizmima određivanja cijena kreditnih derivata. Također je studirao poeziju s dobitnicom Pulitzerove nagrade Jorie Graham, pokrenuo aplikaciju Sigmund koja tijekom sna izgovara programirane riječi s ciljem utjecaja na snove i bio gostujući znanstvenik pri američkoj središnjoj banci (Federal Reserve).
Dok je radio na doktoratu i zarađivao samo 23.500 dolara godišnje, došao je na ideju za svoju prvu tvrtku – Kensho. U Federalnoj banci bio je šokiran kada je otkrio da regulatori i dalje koriste obične Excel tablice za donošenje važnih procjena. Udružio se s programerom Peterom Kruskallom kako bi stvorio algoritme koji bi financijsku analizu učinili jednostavnom poput Google pretraživanja. Kada su 2012. lansirali svog tekstualnog chatbota Warrena (po Warrenu Buffettu), umjetna inteligencija još nije bila u žiži startupova kao danas. “Nitko tada nije govorio o AI-ju. Bilo je to deset godina prije ChatGPT-a”, kaže Nadler.
Ideja je uspjela, a kada je S&P kupio Kensho za 700 milijuna dolara (uključujući bonuse), to je tada bio najveći AI posao u povijesti. Nadler je posjedovao 20 posto udjela i iznenada postao bogat. “Kod poduzetnika koji drugi put pokreću tvrtku, ta doza umišljenosti često nestane”, rekao je Sangeen Zeb iz GV-a. “Ali Daniel još uvijek ima tu dozu.”
Godine 2021. udružio se sa Zackom Zieglerom, tada doktorandom strojarskog učenja na Harvardu, koji je samo želio – graditi stvari. Zajedno su naslutili da bi se AI tehnologija koja je pomagala trgovcima na burzi mogla primijeniti i u medicini – s još većim utjecajem. Oba su bila osobno motivirana: Nadlerov je djed preminuo zbog liječničke pogreške, a Ziegler je gledao svog šogora kako u 22. godini prolazi liječenje leukemije (danas je u remisiji).
“To mi je otvorilo oči”, rekao je Ziegler. “Količina kompleksnosti je ogromna, a liječnici informacije i dalje traže listajući priručnike.”
Neki upozoravaju da nije sve tako jednostavno
Venture kapitalist Jim Breyer, koji je ranije ulagao u Kensho, razgovarao je s Nadlerom četiri sata o ideji za OpenEvidencea i postao jedan od prvih vanjskih ulagača, zajedno s Kenom Moelisom. Breyer, koji je 2005. slavno podržao Marka Zuckerberga, smatra Nadlera jednim od rijetkih vizionara: “Daniel je izvanredan poduzetnik. Početna ideja primjene AI-ja na medicinske časopise bila je jednostavno briljantna.“
Početkom 2023. OpenEvidence se pridružio prestižnom zdravstvenom akceleratoru klinike Mayo, koji pomaže startupovima u razvoju ideja i testiranju tehnologije. Kako je Nadler primijetio u videu: “Mayo ima najveći i najkvalitetniji zdravstveni podatkovni skup na svijetu.”
Do tog trenutka, umjetna inteligencija bila je u usponu, a Nadlerovih deset godina iskustva u tom području počele su se itekako isplaćivati. “Dok su se svi pokušavali izvući iz kriptovaluta, znao samda ću ih sve nadmašiti”, rekao je.
Ipak, ovo je zahtjevan posao i postavlja se pitanje hoće li AI pretraživanje uvijek ponuditi najbolji odgovor. Nadler tvrdi da se oslanjanjem na “zlatne standarde medicinskog znanja”, od kojih su mnogi dostupni samo u sažecima na otvorenom internetu – poput JAMA-e i časopisa New England Journal of Medicine – modeli pretraživanja koje koristi njegov startup uspijevaju izdvojiti pouzdane i relevantne informacije o rijetkim bolestima ili nuspojavama lijekova, uz minimalizaciju tzv. “halucinacija” (tendencija AI sustava da izmisle činjenice). „AI je – smeće unutra, smeće van; zlato unutra, zlato van“, rekao je Nadler, dodajući: “Nije uvijek stvar u nekom super-naprednom algoritmu.”
Dr. Stephen Krieger, specijalist za multiplu sklerozu u njujorškoj bolnici Mount Sinai, čuo je za OpenEvidence od specijalizanta dok je bio na dežurstvu prošlog vikenda. Trebao je saznati koji antibiotik koristiti za neurološku infekciju kod pacijenta alergičnog na penicilin – nešto izvan njegova područja stručnosti. Prije nego što se pouzdao u alat, testirao je njegovu točnost tako što je pitao OpenEvidence o vlastitom istraživanju multiple skleroze (i usporedio odgovore s kolegama infektolozima). Ne samo da je alat točno sažeo njegovo istraživanje, već je ispravno naveo i ograničenja koja još nisu bila objavljena. “To što mi je alat ukazao na slabosti mojeg vlastitog rada, s kojima sam se složio, bilo mi je izvanredno”, rekao je.
No Daniel Byrne, predavač na Bloomberg School of Public Health pri Sveučilištu Johns Hopkins i autor knjige Artificial Intelligence for Improved Patient Outcomes, upozorio je da nije sve tako jednostavno. “Većina ljudi ne shvaća da je i do 50 posto medicinske literature – pogrešno“, kaže. U mnogim slučajevima objavljuju se radovi o znanstvenim raspravama ili kliničkim studijama koje na kraju možda neće dati konkretne rezultate. “Samo imati referencu je korak naprijed, ali nije dovoljno”, rekao je Byrne.
Dr. Travis Zack, medicinski direktor OpenEvidencea, priznaje da će pogrešaka biti u svakom AI sustavu, ali ih treba biti znatno manje nego kada liječnici svakodnevno donose odluke za 20 pacijenata bez da lako konzultiraju dostupnu literaturu. “Ono što OpenEvidence omogućuje liječnicima je da ne moraju uvijek vjerovati samo svojoj intuiciji”, rekao je.
Radi oglašavanja je besplatan i dodatno se usavršava
Još se ne zna koliko će uspješan biti poslovni model temeljen na oglašavanju. Farmaceutske kompanije veliki su oglašivači, a sada imaju priliku predstaviti informacije o svojim lijekovima izravno liječnicima koji će ih možda koristiti. Zahvaljujući sponzoriranim odgovorima, OpenEvidence može ostati besplatan za korisnike, što privlači još više liječnika i omogućuje dodatno usavršavanje algoritama na temelju njihove povratne informacije. To stvara ono što Nadler naziva “fantastičnim zamašnjakom”: više korisnika poboljšava proizvod, što privlači još više korisnika – i tako u krug.
Unatoč tome što su zdravstveno i farmaceutsko oglašavanje dosegnuli 30 milijardi dolara u 2024., poslovni model temeljen na oglasima rijedak je u zdravstvu, gdje se većina softvera prodaje kroz pretplate. “Ljudi mrze oglašavanje”, kaže Nadler. “Ne znam zašto – ja ga volim.” Ipak, priznaje da tvrtka trenutno ima puno veći potencijal za prikazivanje oglasa (preko 350 milijuna dolara) nego što ih je dosad prodala. “Google je proveo godine privikavajući ljude na taj model – i to je ono što mi sada radimo.”
Dr. Aneesh Singhal, zamjenik ravnatelja Odjela za neurologiju bolnice Massachusetts General i ravnatelj njihovog centra za moždani udar, preuzeo je OpenEvidence prije godinu dana nakon što je pročitao o njemu u masovnom e-mailu koji je poslan unutar bolničkog sustava. Od tada je primijetio da alat postaje sve popularniji među specijalizantima i kirurzima. “Izgleda da ga svi koriste”, kaže.
Želio je brzo pronaći najnovije studije o moždanom udaru kod odraslih – zadatak koji bi mu inače oduzeo sate pretraživanja PubMeda i medicinskih udžbenika. Alat se pokazao daleko korisnijim od generičkih chatbota poput ChatGPT-a – sugerirao je dodatna pitanja o pacijentovoj anamnezi i testovima koje treba obaviti. “ChatGPT jednostavno da izravan odgovor i tu stane”, kaže Singhal.
Zamah OpenEvidencea dosad je bio zapanjujući – liječnici se prijavljuju sve brže, što je ključni pokazatelj koji ulagač Breyer pomno prati. “Tjedna i mjesečna izvješća ulijevaju mi veliko povjerenje da Daniel i dalje briljira”, kaže.
Širenje na druga znanstvena područja
Sada tvrtka prelazi na korištenje tzv. modela rezoniranja, koji rješavaju zadatke korak po korak – pristup za koji su istraživači otkrili da poboljšava točnost AI odgovora. Ovaj mjesec startup je lansirao novu funkciju DeepConsult, koja koristi ovu tehniku za povezivanje različitih studija i provođenje dubinske analize pojedinih tema. “To omogućuje liječniku da u biti ima tim doktora znanosti i medicine koji mogu obaviti dubinsko istraživanje dok se on bavi pacijentima”, rekao je suosnivač Ziegler.
Iako bi se tehnologija OpenEvidencea mogla koristiti i u drugim znanstvenim područjima, Nadler se zasad ne namjerava širiti – fokusiran je na zdravstvo, kako u SAD-u tako i u inozemstvu, posebno u zemljama gdje je pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi ograničen. U cijeloj industriji sada postoji niz AI rješenja – od aplikacija za bilježenje napomena do dijagnostičkih alata. Ako se sve to poveže s rezultatima laboratorijskih testova i podacima s uređaja poput glukometara, otvorit će se mogućnost da svi ti podaci budu objedinjeni na jednom mjestu.
Thomas Laffont, suosnivač Coatuea koji je investirao u OpenEvidence, vidi startup kao potencijalni centar u kojem će se svi ti alati jednog dana spojiti. “Možete si zamisliti svijet u kojem OpenEvidence postaje alat kroz koji se odvija cijela dijagnostika”, kaže.
Amy Feldman, novinarka Forbesa
