Veliki preokret: Ulaganja u podatkovne centre po prvi put nadmašuju svjetsku potrošnju na naftu
Prema novim prognozama Međunarodne agencije za energiju (IEA), potražnja za naftom i plinom nastavit će rasti, dok svijet neće uspjeti ostvariti zadane klimatske ciljeve. U izvješću se posebno ističe nagli porast kapaciteta opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG), koji bi se do 2030. godine trebao povećati za čak 50 posto. Kao glavni pokretači tog rasta navode se ekspanzija podatkovnih centara i ubrzani razvoj umjetne inteligencije.
Globalna potražnja za naftom i plinom mogla bi rasti sve do 2050. godine, objavila je u srijedu Međunarodna agencija za energiju (IEA), odstupajući od ranijih predviđanja o brzoj tranziciji prema čišćim izvorima energije i upozoravajući da svijet vjerojatno neće uspjeti ostvariti klimatske ciljeve.
IEA, koja djeluje kao čuvar energetske sigurnosti Zapada, bila je posljednjih godina pod pritiskom Sjedinjenih Država da se više usredotoči na politike čiste energije, dok je predsjednik Donald Trump pozivao američke kompanije da dodatno povećaju proizvodnju nafte i plina.
Za vrijeme administracije Joea Bidena, IEA je predviđala da će globalna potražnja za naftom dosegnuti vrhunac u ovom desetljeću i navela kako nisu potrebna nova ulaganja u fosilna goriva ako svijet želi postići klimatske ciljeve, piše Reuters.
Trumpov ministar energetike Chris Wright nazvao je takva predviđanja IEA-e o vrhuncu potražnje “besmislenima”. IEA se financira doprinosima zemalja članica, pri čemu su SAD najveći donator, a njezine analize i podaci čine temelj energetskih politika vlada i korporacija diljem svijeta.
Promjena paradigme
U godišnjem izvješću World Energy Outlook, objavljenom u srijedu, IEA predviđa da će, prema scenariju temeljenom na trenutnim politikama, potražnja za naftom dosegnuti 113 milijuna barela dnevno do sredine stoljeća, što je porast od oko 13 posto u odnosu na potrošnju iz 2024. godine. Također procjenjuje da će se globalna potražnja za energijom povećati za 90 egzadžula (EJ) do 2035., odnosno za 15 posto u odnosu na sadašnju razinu.
Scenarij “trenutnih politika” uzima u obzir postojeće vladine politike, ali ne i klimatske ambicije.
IEA je posljednji put koristila taj scenarij 2019. godine, nakon čega je prešla na predviđanja u skladu s energetskom tranzicijom i obvezama postizanja neto nulte emisije do sredine stoljeća. Ovogodišnje izvješće, međutim, napušta taj pristup.
Agencija je navela da je planirala procijeniti nove klimatske ciljeve zemalja za razdoblje 2031.–2035., ali nedovoljan broj država dostavio je konkretne planove, što onemogućuje izradu cjelovite slike.
U tzv. scenariju “najavljenih politika”, koji uključuje politike koje su predložene, ali ne nužno i usvojene, potražnja za naftom doseže vrhunac oko 2030. godine. IEA ističe da njezini scenariji nisu prognoze, nego analitička istraživanja mogućih ishoda u različitim okolnostima.
Eksplozija LNG kapaciteta
U izvješću se navodi da su ulaganja u projekte ukapljenog prirodnog plina (LNG) naglo porasla 2025. godine. Do 2030. u pogon bi trebalo biti pušteno oko 300 milijardi kubičnih metara nove izvozne LNG infrastrukture, što predstavlja povećanje opskrbnog kapaciteta za 50 posto.
Prema scenariju trenutnih politika, globalno LNG tržište raste s oko 560 milijardi kubičnih metara u 2024. na 880 milijardi u 2035., te na 1020 milijardi kubičnih metara do 2050. godine, potaknuto rastom potrošnje u elektroenergetskom sektoru, posebice zbog ekspanzije podatkovnih centara i umjetne inteligencije.
Globalna ulaganja u podatkovne centre mogla bi dosegnuti 580 milijardi dolara u 2025., navodi IEA, ističući da bi to nadmašilo godišnjih 540 milijardi dolara koliko se globalno troši na opskrbu naftom.
Izvješće također uključuje scenarij neto nule, koji opisuje put prema smanjenju globalnih emisija energije na neto nulu do 2050. godine. Na Pariškoj klimatskoj konferenciji 2015., više od 190 zemalja obvezalo se spriječiti porast globalne temperature iznad 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
No izvješće pokazuje da će svijet premašiti granicu od 1,5 °C zagrijavanja u svim scenarijima, a pad temperature moguć je samo u scenariju neto nule, i to ako se razvije i primijeni tehnologija za uklanjanje ugljikova dioksida iz atmosfere.
