Jedan od najvećih privatnih stranih investitora u RH pokrenuo znanstveno utemeljenu platformu Omni™ koja potvrđuje manju štetnost bezdimnih proizvoda

BAT je u Hrvatsku investirao 700 milijuna eura, a tvornica u Kanfanaru danas proizvodi i izvozi tehnološki napredne bezdimne proizvode za kojima raste potražnja u svijetu. Transformacijama velikih industrija koje donose investicije u izvozno orijentiranu proizvodnju više dodane vrijednosti treba stvoriti što kvalitetnije investicijsko i regulatorno okruženje, zaključak je konferencije

Hrvatska je danas jako konkurentna u privlačenju ulaganja što nam najbolje govore realizirane investicije pa čak i najave nekih kompanija da će svoja središta prebaciti u Hrvatsku, iako već dugo operiraju u drugim državama, kazao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar na otvorenju konferencije Kako potaknuti transformaciju industrije i privući ulaganja. “Hrvatska je proteklih godina snažno potvrdila svoju poziciju pouzdane i stabilne destinacije za ulaganja. Od 1993. do kraja 2024. ostvareno je 53,7 milijardi eura izravnih stranih ulaganja. Iza tih brojki nalaze se konkretni rezultati, a to su nove tvornice, moderna radna mjesta, lokalne zajednice koje se razvijaju i obitelji koje grade svoju budućnost u Hrvatskoj“, kazao je ministar i dodao kako se investicijska klima u Hrvatskoj postupno, ali sustavno unapređuje. U 2021. ulaganja su iznosila 4,3 milijarde eura, godinu kasnije 3,7, u 2023. godini 3,1, a prošle godine ponovno rekordnih 4,3 milijarde, istaknuo je Šušnjar.

BAT kao ogledni primjer transformacije

“Ovi podaci jasno pokazuju da Hrvatska postaje sve privlačnija ulagačima kao tržište, ali i kao partner u razvoju i inovacijama. Nedavno smo svjedočili otvaranju novih BAT-ovih pogona  u Kanfanaru koji predstavljaju konkretan primjer kako izgleda moderna industrijska transformacija. Projekt koji objedinjuje ekološku održivost, energetsku učinkovitosti i tehnološki iskorak te šalje snažnu poruku da je Hrvatska spremna za visoke standarde europske industrije. Upravo ovakvi projekti imaju podršku Vlade. Osiguravamo izdašne potpore za projekte visoke dodatne vrijednosti, snažno podupiremo proizvodne djelatnosti i visokotehnološke usluge jer znamo da upravo tu leži potencijal za stvaranje kvalitetnih radnih mjesta i povećanje izvoza. Vlada provodi usmjeren, konkretan i odgovoran pristup gospodarskoj politici s ciljem jačanja konkurentnosti i poticanja investicija djelatnosti koje ostvaruju visoku dodanu vrijednost“, rekao je je ministar i napomenuo da Hrvatska uz svoju geostratešku poziciju nudi investitorima i stabilan institucionalni okvir, kvalitetnu infrastrukturu, obrazovanu radnu snagu  i snažnu povezanost s europskim i globalnim tržištem.

“Kroz strateško usmjeravanje prema ulaganju u visoke tehnologije stvaramo temelje za dugoročni i održivi rast, pri čemu posebnu pozornost posvećujemo zaštiti okoliša i razvoju ljudskih resursa. Transformacija industrije i jačanje investicijskog potencijala temeljna su pretpostavka za daljnji napredak i jačanje otpornosti hrvatskog gospodarstva, a Hrvatska ima kapacitete, znanje i volju”, poručio je Šušnjar.

Stvaranje boljeg sutra

Zvonko Kolobara, generalni direktor BAT Adria, kazao je da je kompanija u Hrvatskoj upravo pokrenula platformu Omni™ koja je znanstveni temelj globalne transformacije BAT-a od cigareta prema bezdimnim manje štetnim* proizvodima. “To je platforma koja obuhvaća neovisna znanstvena istraživanja BAT-a, ali i drugih, recenziranih diljem svijeta, koja pokazuju da su naši novi bezdimni proizvodi manje štetni* u odnosu na klasične cigarete“, pojasnio je Kolobara i dodao kako je Hrvatska čvrsto u središtu BAT transformacije. “To znači da imamo aktivnu ulogu u ostvarivanju naše globalne korporativne svrhe, a to je stvaranje boljeg sutra, kroz strategiju ‘A Better Tomorrow’.  Riječ je o izgradnji svijeta bez dima, svijeta u kojem odrasli pušači prelaze na manje štetne* kategorije“, napominje Kolobara i objašnjava da se transformacija njihove industrije može usporediti s transformacijom ostalih velikih industrija poput energetske ili automobilske.

“Sve transformacije, pa tako i naša,  potaknute su tehnologijom i ogromnim ulaganjima u znanost i inovacije“, istaknuo je Kolobara i rekao kako BAT u Hrvatskoj ima jedinstveni lanac vrijednosti, koji obuhvaća tvornicu u Kanfanaru, logistički hub u Rijeci, poljoprivrednu proizvodnju duhana u Podravini i Slavoniji te logistički hub u Pitomači u kojem se prikuplja duhan iz čak 26 zemalja i opskrbljuju tvornice u Poljskoj, Mađarskoj i Njemačkoj.

“Imamo i  drugi najveći nacionalni lanac kioska iNovine, te komercijalni ured u Zagrebu iz kojeg upravljamo s osam tržišta Adria klustera. Do sada smo u Hrvatsku, zajedno sa kupnjom TDR-a, investirali 700 milijuna eura i jedan smo od najvećih privatnih stranih investitora. Ujedno smo i jedini domaći proizvođač i izvoznik cigareta i bezdimnih proizvoda. BAT u Hrvatskoj direktno zapošljava 1500 ljudi, a prema studiju Oxford Economicsa kroz ukupan lanac vrijednosti indirektno podržavamo preko 6000 radnih mjesta. Da je Hrvatska zaista u samom središtu BAT-ove transformacije, najbolje se očituje kroz kontinuirane investicije u tvornicu u Kanfanaru. Tamo je uloženo preko 80 milijuna eura u proizvodnju bezdimnih proizvoda. Danas je ta tvornica jedna od najmodernijih tvornica unutar BAT-grupe. Ova investicija omogućila nam je rast proizvodnje od 40 posto, od čega je preko 80 posto izvoz, te porast broja zaposlenih za čak 30 posto. Brojke pokazuju koliko je tvornica strateški važna za transformaciju cijele BAT-grupe“, poručuje prvi čovjek BAT Adrije i napominje kako bezdimni proizvodi transformiraju čitav njihov lanac vrijednosti.

Regulacija novih proizvoda

“Danas je već preko 40 posto proizvodnje u Kanfanaru vezano uz bezdimne proizvode, od čega se 98 posto izvozi. Investirali smo i 10 milijuna eura u logistički hab u Rijeci, preko kojeg smo samo prošle godine distribuirali preko 60 milijuna uređaja na 41 tržište svijeta. Zahvaljujući aktivnostima huba, u državni proračun je u posljednje dvije godine uprihođeno 16 milijuna eura. BAT je jedini igrač na tržištu koji je prisutan u svim kategorijama bezdimnih proizvoda“, kazao je Kolobara i dodao kako uz transformaciju proizvodnje, kontinuirano investiraju i u jačanje održivosti poslovanja kroz cijeli lanac vrijednosti. Ukupno su, kazao je, kroz razne inicijative održivosti investirali preko 19 milijuna eura.

“Transformacija prema bezdimnim proizvodima, utjelovljena na znanosti i inovacijama, omogućila nam je veliki investicijski ciklus u Hrvatskoj. Međutim, brzina transformacije BAT-a prema bezdimnim proizvodima globalno, ali i na svakom pojedinačnom tržištu, ne ovisi samo o našim ulaganjima u inovacije i kvalitetne proizvode, niti je dovoljna podrška investicija. Ona ovisi o tome na koji način vlasti i institucije reguliraju naše nove proizvode, prepoznaju li da su to drugačiji proizvodi od klasičnih cigareta, razumiju li njihov javnozdravstveni potencijal manje štetnosti* te slijede li regulacijom uspješne primjere zemalja koji su iskoristili te proizvode da se smanji pušenje. Kao veliki investitor, proizvođač, i izvoznik bezdimnih proizvoda, pozivamo da se u nadolazećem periodu i u Hrvatskoj kvalitetno reguliraju novi bezdimni proizvode, što sada nažalost nije slučaj. Oni su sada tretirani kao klasične cigarete. Smatramo razumnim da se odraslim pušačima omogući pravo na kvalitetno i znanstveno utemeljeno informiranje o tim proizvodima“, konstatirao je Kolobara.

Švedska je uspjela

Danniele Tower, glavna direktorica za znanstvene i regulatorne poslove u BAT-u, naglasila je kako vlade, javnozdravstvene zajednice, kao i proizvođači poput BAT-a i njihovih poslovnih partnera imaju ključnu ulogu u maksimiziranju potencijala bezdimnih proizvoda u doprinosu smanjenja štetnosti duhana. “Vjerujem da je smanjenje štetnosti duhana, tj. prijelaz pušača, koji bi inače nastavili pušiti, na alternative s manjim rizikom, najbolji način za smanjenje štete* povezane s pušenjem cigareta“, kazala je Danniele Tower i otkrila kako danas bezdimne proizvode koristi 17,5 pušača. Očekuje da će 2030. njihov broj, s današnjih 29, narasti na 50 milijuna. U tome će, smatra, puno pomoći platforma Omni™ koja će potaknuti društveni dijalog o potencijalu bezdimnih proizvoda.  I sve to, istaknula je, utemeljeno na dokazima, potkrijepljen najnovijom i najkvalitetnijom znanošću i konkretnim dokazima iz stvarnog svijeta.

“Omni™ platforma danas obuhvaća 82 tržišta, 270 znanstvenih publikacija, 8294 patenata te još 614 publikacija ‘trećih strana’ i ‘mnoga nezavisna istraživanja“, rekla je Danniele Tower i spomenula pozitivni primjer Švedske u kojoj je zahvaljujući popularizaciji bezdimnih proizvoda udio potrošača klasičnih cigareta spao na ispod pet posto. Također, istovremeno je smanjen i broj karcinoma koji se povezuju s pušenjem.

A stanje u Hrvatskoj po pitanju pušenja i s pušenjem povezanih bolesti nije baš blistavo. Ognjen Brborović s katedre za socijalnu medicinu i organizaciju zdravstvene zaštite na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, kazao je kako je Hrvatska treća najlošija u EU po karcinomima koje uzrokuje pušenje. “U posljednjih 35 godina nismo napravili puno po pitanju sprječavanja pušenja. Mislim da bi trebali promijeniti paradigmu i prigrliti proizvode manje štetnosti* kad već ne možemo smanjiti broj ovisnika o nikotinu”, mišljenja je Brborović koji je prokomentirao IPSOS-ovo istraživanje o mitovima o bezdimnim proizvodima.

“U Hrvatskoj imamo nekoliko mitova koji su vezani uz pušenje i bezdimne proizvode. Primjerice, čak 61 posto ljudi uvjereno je da nikotin uzrokuje rak, što nije točno. Zanimljivo je da i 40 posto liječnika i medicinskih sestara misli isto. Svatko tko koristi nikotinske vrećice ili žvakače definitivno ne očekuje da će dobiti karcinom“, istaknuo je Brborović i dodao kako više od pola ispitanih smatra kako su cigarete i bezdimni proizvodi jednako štetni kao cigarete te da je zamjena ustvari samo supstitucija jedne ovisnosti drugom. “To također nije istina. Bezdimni proizvodi imaju uveliko manju štetnost*, a što se tiče ovisnosti, tu donekle ima istine, no ključno je da ljude potaknemo na manje štetnu* varijantu“. Istraživanje je pokazalo i da velik broj ljudi smatra kako bezdimne proizvode nitko ne nadzire.  “To naprosto nije točno jer znamo da postoje pravilnici i institucije koji ih kontroliraju“, kazao je Brborović i nadodao kako u Hrvatskoj 62 posto pušača uopće ne pokušava prestati pušiti.

“To je velika brojka i želio bih na neki način utjecati na te ljude da prestanu pušiti, ali za to treba društvena akcija. Mene zapravo više zanima onih drugih 40 posto kojima bi, iz pozicije liječnika, preporučio, da što prije prijeđu na bezdimne proizvode“, sugerirao je Brborović. 

Ulagati u proizvode visoke vrijednosti

Na panel diskusiji Kako Hrvatsku napraviti prvim izborom za investicije u novu proizvodnju, Maruška Vizek, znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu Zagreb, istaknula je kako hrvatsko gospodarstvo raste brže od prosjeka EU, ali se postavlja pitanje koliko je taj ubrzani rast održiv s obzirom da se ne temelji na proizvodnji, nego na ekspanziji usluga.

“Takav rast nije održiv i definitivno trebamo ulagati u proizvodnju, pogotovo proizvoda visoke dodane vrijednosti koji su konkurentni na međunarodnom tržištu i koje možemo izvoziti. Međutim, ni to neće biti dovoljno. Vidimo to na primjeru Poljske, Češke i Slovenije, koje su stigle do jedne razine razvoja do koje mi tek trebamo doći. Međutim, u jednom trenutku njihova konvergencija prema bogatijim zemljama Europske unije je stala. To se dogodilo zbog toga što njihov rast, temeljen samo na proizvodnji, nije dovoljan da sustigne razvijene zemlje. Potrebno je privlačiti radna mjesta koja su visokoplaćena i visokoproizvodna, a to se najviše događa kad multinacionalne kompanije svoja regionalna središta sele u zemlje poput Hrvatske. Nama treba proizvodnja i trebat će nam sve više s obzirom na geopolitičke okolnosti i promjenu globalne politike. Ali trebaju nam i poslovi koji su predproizvodni i postproizvodni. Dakle, uz istraživanje i razvoj, i financije, marketing, logistika, distribucija; zapravo sve ono što prati samu proizvodnju. Na taj način bi ljudi dobili priliku dodatnog usavršavanja te bi se omogućio prijenos znanja, praksi i tehnologija u Hrvatsku“, smatra Vizek. 

Regulator nas treba pratiti

Zora Ilić, članica Uprave i direktorica za korporativne komunikacije, regulatorne i odnose s državnim tijelima Adria klastera u BAT-u, podsjetila je kako tvrtka ulaže u Hrvatsku od 2015., uz snažnu podršku državnih institucija. “Konstantno se razvijamo, a trenutno smo u snažnoj transformaciji, što znači da ulažemo u nove proizvode. S transformacijom naše industrije potrebno je transformirati i regulativno okruženje. Regulator bi morao prepoznati nove proizvode i kao takve ih definirati. Naprimjer, danas u Hrvatskoj imamo bezdimne bezduhanske proizvode koji nisu definirani krovnim zakonom, a proizvode se u Kanfanaru, prodaju u Hrvatskoj i izvoze u EU. EU. Također, imamo i nikotinske vrećice koje se prodaju u Republici Hrvatskoj, dakle nalaze se na tržištu, ali nisu regulirani Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda. To je ono na čemu mu inzistiramo i što se mora ispuniti da naša transformacija ide dalje“, ustvrdila je Zora Ilić.

Investitori vole stabilnost i sigurnost

Investitori vole sigurnost i stabilnosDa se regulativni okvir u ovom slučaju treba što prije riješiti slaže se i glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber. Istaknula je kako je gotovo nevjerojatno da zakon koji regulira duhanske proizvode ne prati razvoj industrije, da, ako ništa drugo, bar ne definira duhanske proizvode koji se proizvode i prodaju na našem tržištu. “Ono što je važno za povećanje investicija je stabilan i dugoročan regulatorni okvir. Investitori vole sigurnost i ulažu u one zemlje koje im to mogu pružiti. Živimo u vrlo dinamičnom poslovnom svijetu gdje se  poduzetnici suočavaju s nizom izazova, od kojih je najveći nedostatak radne snage, posebice one kompetentne i visoke educirane“, ukazala je Weber i dodala kako je velik problem i sezonalnost naše ekonomije, koja previše ovisi o turizmu i uslugama, a želimo krenuti u smjeru proizvodnje i industrije veće dodane vrijednosti.

“Važno je naglasiti da se posljednjih godina suočavamo sa značajnim rastom troška rada. Naravno, krenuli smo s niske baze, pa je jasno da plaće moraju značajnije rasti. Ipak, kada vidite da je minimalna plaća u posljednjih 12 mjeseci porasla 35,5 posto, znate da ne postoji djelatnost ili sektor koji toliko može podići  produktivnost“, smatra čelnica HUP-a i konstatira kako je zemlja uspješna onoliko koliko je konkurentna. “Možete biti konkurentni cjenovno ili kvalitetom, ali ako se nastavi ovako agresivni rast plaća, po čemu smo apsolutni rekorderi EU,  izgubit ćemo je, a produktivnost nećemo podići“, mišljenja je Weber.

Bojan Batinić, ravnatelj Uprave za internacionalizaciju u Ministarstvu gospodarstva, osvrćući se na investicije, posebno je istaknuo podatak da je u posljednjih pet godina ostvareno 20 od 53 milijarde ukupnih stranih ulaganja od 1993., što dokazuje da imamo dobar trend. “Svi projekti koje smo poticali su zapravo naš zalog za budućnost. Oni tu nisu došli od danas do sutra, već će tu ostati dugoročno. U ministarstvu radimo sve da se taj trend održi. Tako smo kod zakona o poticanju ulaganja dizali maksimalne pragove za investicije, pojačali smo potpore za otvaranje novih radnih mjesta te podebljali potpore i za kapitalne investicije. Ukratko, olakšali smo prijave, snizili kriterije i podigli potpore na investicije“, rekao je Batinić.

EU prepoznala problem prereguliranosti

Svi sudionici panela složili su se da je jedan od najvećih trenutnih problema Europske unije prereguliranost. Maruška Vizek napomenula je da je došlo do velikih globalnih promjena nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast. “Sjedinjenje Države se veoma agresivno bore za derugulaciju, i to ne samo u svom dvorištu, nego i unutar EU. SAD i EU imaju posve drugačiji pristup na koji način reguliraju svoje poslovno okružje. Dok Amerikanci puštaju da se neuspjesi dogode, pa onda reguliraju, Europljani su skloni prereguliranju i pokrivanju svih mogućih slučajeva, što onda guši inovacije. To je zapravo jedan od razloga zašto SAD raste brže od EU. Međutim, i Europska komisija je uvidjela taj problem pa sada sve više govori o deregulaciji. Također, u EU je bilo jako malo sektorskih politika, nisu se posebno podupirali određeni sektori, nego se tržište više uređivalo horizontalno, tako da svi imaju iste uvjete i prilike. Mislim da je i tim politikama došao kraj jer vidimo da su u ovom novom posloženom svijetu neki sektori postali strateški, a njih svakako želi imati i Europska unija. Zbog toga možemo očekivati intervencije u pojedine sektore kako bi se zadržala europska konkurentnost“, zaključuje znanstvena savjetnica na Ekonomskom institutu Zagreb.

*Tvrdnja o smanjenoj štetnost proizvoda nove kategorije se temelji na težini znanstvenih dokaza i pretpostavke potpunog prestanka pušenja cigareta. Ovi proizvodi nisu bez rizika i izazivaju ovisnost

Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom BAT-om po najvišim profesionalnim standardima.