EU donio 17. paket sankcija protiv Rusije, stigla prva reakcija Moskve

Europska komisija pozdravlja činjenicu da je Vijeće donijelo 17. paket sankcija protiv Rusije. Novim sankcijama EU-a Rusiji se povećavaju troškovi nastavka rata, čime se stvara pritisak na njezino ionako napeto i krhko gospodarstvo.

Cilj je tog paketa dodatno ograničiti pristup Rusije tehnologijama bojišta i smanjiti prihode od uvoza ruske energije ciljanjem dosad nezabilježenog broja plovila tzv. ruske flote u sjeni. Nadalje, produljuje se postojeće izuzeće od gornje granice cijene nafte za projekt Sakhalin-2 kako bi se osigurala energetska sigurnost Japana.

EU je na popis uvrstila dodatnih 189 plovila koja su dio flote tankera za naftu u sjeni ili doprinose ruskim energetskim prihodima, čime je ukupan broj uvrštenih plovila porastao na 342. Plovila su identificirana zajedno s državama članicama i Europskom agencijom za pomorsku sigurnost (EMSA). Sada su podložna zabrani pristupa luci i zabrani pružanja usluga.

Paket predstavlja najveću pojedinačnu sankcijsku akciju G7 usmjerenu na plovila skrivene flote

Uvrštavanje brodova EU-a na popis, zajedno s naporima partnerskih zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva i SAD-a, značajno smanjuje sposobnost Rusije da ostvari prihode izbjegavanjem ograničenja cijena nafte, što sve više otežava zamjenu sankcioniranih brodova. Sveukupno, izvoz nafte postao je složeniji i skuplji za Kremlj, jer ti brodovi više ne mogu poslovati kao i obično. Prema najnovijim podacima Koalicije za ograničenje cijena nafte, došlo je do smanjenja prevezenih količina i broja brodova koji prevoze rusku naftu. Otkad je EU počeo uvrštavati ove brodove na popis, isporuke ruske sirove nafte smanjile su se za 76%.

Ovim paketom se na popis dodaje i 31 nova tvrtka koja pruža izravnu ili neizravnu podršku ruskom vojnoindustrijskom kompleksu ili se bavi zaobilaženjem sankcija. To uključuje 18 tvrtki u Rusiji i 13 tvrtki s poslovnim nastanom u trećim zemljama (6 u Turskoj, 3 u Vijetnamu, 2 u UAE, 1 u Srbiji i 1 u Uzbekistanu).

Mjere protiv pojedinaca i entiteta povezanih s kršenjem ljudskih prava

Današnji paket uključuje 75 dodatnih popisa, uključujući 17 pojedinaca i 58 subjekata odgovornih za djela koja potkopavaju teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine. Sada su podložni zamrzavanju imovine i zabrani stavljanja gospodarskih resursa na raspolaganje, a u slučaju pojedinaca i zabrani putovanja. Novi popisi uglavnom utječu na ruski vojni i obrambeni sektor. Novi popisi koriste nove kriterije vezane uz omogućavanje rada skrivene flote i nove kriterije za vojnu industriju, oba usvojena u 16. paketu. Osim toga, popisi uključuju jednu rusku brodarsku tvrtku (Dioničko društvo Volga Shipping) važnu za ostvarivanje prihoda. Konačno, novi popisi također ciljaju aktere uključene u pljačku kulturne baštine i druge koji su bili aktivni na okupiranim teritorijima.

Trgovinske mjere

Paket dodatno proširuje popis robe dvojne namjene i napredne tehnologije koja podliježe ograničenjima izvoza s ciljem isključivanja Rusije iz pristupa ključnim tehnologijama, posebno za vojnu upotrebu.

Ograničavanjem izvoza ovih osjetljivih predmeta i podvrgavanjem istih mjerama protiv zaobilaženja, poput zabrane tranzita, Rusiji će biti znatno teže nabaviti te resurse.

Sedamnaesti paket uključuje produljenje izuzeća od ograničenja cijene nafte, kojim se omogućuje prijevoz sirove nafte podrijetlom iz projekta Sahalin-2 u Rusiji brodovima u Japan, na temelju zabrinutosti za energetsku sigurnost. Produljenje se odobrava na godinu dana, do 28. lipnja 2026.

Utjecaj sankcija

Sankcije EU-a ostaju u središtu odgovora EU-a na neopravdanu rusku vojnu agresiju protiv Ukrajine. Imaju jasan cilj – potkopati sposobnost Rusije da financira i održava svoj rat protiv Ukrajine. Ekonomski podaci jasno pokazuju da sankcije EU-a djeluju. Rusija sada prodaje svoje resurse s popustom, a kupuje ono što joj je potrebno s visokom premijom, što rezultira jasnim negativnim utjecajem na njezino gospodarstvo. Rusko gospodarstvo radi gotovo punim kapacitetom i bori se s visokom i rastućom inflacijom, koja je trenutno iznad 10%, a procjenjuje se da će do 2025. dosegnuti 9,3%, što daleko premašuje cilj od 4%.

Vladin deficit vrtoglavo raste, a kamatne stope su na 21%. Rusija je također znatno povukla sredstva iz svog Nacionalnog fonda za financiranje proračunskog deficita. Vrijednost likvidne imovine koju drži Fond danas je 65% niža nego prije rata.

Štoviše, zahvaljujući energetskim sankcijama EU-a i G7 te politici REPowerEU o diverzifikaciji opskrbe i zamjeni ruskog uvoza, ruski prihodi od nafte i plina pali su sa 100 milijardi eura u 2022. na 22 milijarde u 2024. To je smanjenje od gotovo 80% u usporedbi s razdobljem prije rata.

Zbog izvoznih ograničenja ruskom gospodarstvu onemogućen je pristup robi dvojne namjene, kritičnim tehnologijama i industrijskoj robi bitnoj za ratne napore, poput rezervnih dijelova, strojeva i elektronike. Rusija je izgubila preko 60 % onoga što je primala od trgovine s EU prije rata. 

EU održava snažnu međunarodnu koordinaciju u pogledu sankcija unutar G7 i s drugim istomišljenicima. Kao čuvarica Ugovora EU-a, Europska komisija prati provedbu sankcija EU-a od strane država članica EU-a.

Rusija stalno traži načine kako izbjeći sankcije. To je jasan dokaz da takve mjere imaju utjecaj, ali to podjednako znači da su potrebni kontinuirani napori u borbi protiv zaobilaženja, stoji u priopćenju Europske komisije.

Stigla prva reakcija Rusije

Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova poručila je da Rusija nikada ne odgovara na ultimatume. Dodala je da je jasno kako Europa želi ponovno naoružati Ukrajinu kako bi nastavila rat.