Europsku središnju banku ne brine jačanje eura
Jačanje eura prema dolaru pozitivno je utjecalo obuzdavanje inflacije u eurozoni, rekao je potpredsjednik Europske središnje banke (ECB) Luis de Guindos, a carine bi trebale potaknuti rast cijena, ali samo u početnoj fazi.
Euro je u protekla tri mjeseca ojačao prema dolaru 11 posto i dosegnuo je prošli četvrtak najvišu razinu u četiri godine, od 1,1632 dolara
Zajednička europska valuta nije ojačala naglo niti je njezin tečaj prema dolaru jako oscilirao, istaknuo je dužnosnik ECB-a, skicirajući parametre koje banka prati.
Jačanje je do sada bilo prilično kontrolirano i pozitivno je utjecalo na inflaciju koja se spustila prema ciljanoj razini, rekao je dužnosnik ECB-a.
Tečaj od 1,15 dolara za euro neće biti velika prepreka ni za izvoznike, naglasio je De Guindos, otklonivši i moguć značajan utjecaj eura u ulozi svjetske rezervne valute, u kratkoročnoj perspektivi.
Dolar će kratkoročno zadržati poziciju glavne svjetske rezervne valute, a euro bi trebao povećati tržišni udio tek na srednji ili na dulji rok, rekao je.
Dolar je na kraju 2024. činio oko 58 posto globalnih deviznih rezervi, a euro oko 20 posto, pokazalo je nedavno izvješće ECB-a.
Carine bi pak u početnoj fazi trebale potaknuti inflaciju u eurozoni, ali će paralelno zakočiti potražnju, što može i prevagnuti nad početnim efektima, objašnjava dužnosnik ECB-a.
“To znači da carine na srednji rok koče i gospodarski rast i inflaciju”, dodaje.
“Ograničeni rizik”
Početkom mjeseca ECB je snizio procjenu inflacije u ovoj godini na dva posto i na 1,6 posto u 2026. To znači da bi cijene u idućoj godini trebale u prosjeku rasti slabije no što je ECB zacrtao.
I kada se isključe hrana i energija, temeljna inflacija trebala bi u 2026. biti ispod zacrtanih dva posto i zadržati se na toj razini u 2027.
Procjene su raspirile bojazni da bi inflacija ponovo mogla kliznuti na razinu iz pretpandemijskog razdoblja kada je ECB pokrenuo opsežan program mjera kako bi potaknuo gospodarsku aktivnost i inflaciju.
De Guindos smatra da su strahovanja neutemeljena. “Smatram da je rizik od spuštanja (inflacije) ispod ciljane razine vrlo ograničen”, rekao je.
U prvom tromjesečju iduće godine inflacija bi se trebala spustiti na samo 1,4 posto, ali to po njegovim riječima neće utjecati na pregovore o plaćama, koje bi i dalje trebale rasti za nekih tri posto.
