Predložen najambiciozniji EU proračun dosad, evo tko su dobitnici, a tko gubitnici
Glavni dobitnici su Ukrajina, istraživanja, obrana i digitalne tehnologije, a gubitnici su poljoprivrednici, duhanska industrija i okoliš.
Europska komisija povukla je prvi potez u onome što će biti dvije godine natezanja oko proračunskog plana Unije za sedmogodišnje razdobljeod 2028. do 2034. godine.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ustvrdila je da bi plan vrijedan 1,8 bilijuna eura trebao učiniti proračun EU-a „većim, pametnijim i preciznijim”, te da je riječ o “najambicioznijem proračunu ikad predloženom”.
Međutim, već u prvim reakcijama dalo se naslutiti koliko će pregovori biti napeti – nezadovoljni europarlamentarci brzo su opovrgnuli tvrdnje Ursule von der Leyen, optužujući Komisiju da je pogrešno prikazala povećanje proračuna, jer je, kako tvrde, inflaciju iz prethodnih godina prikazala kao realan rast sredstava.
Sve nacionalne vlade, kao i Europski parlament, moraju se složiti s planom kako bi on bio odobren. Kako se pregovaračke pozicije kristaliziraju, Politico je izdvojio dobitnike i gubitnike u početnom prijedlogu. Prema njemu, glavni dobitnici su Ukrajina, istraživanja, obrana i digitalne tehnologije, a gubitnici su poljoprivrednici, duhanska industrija i okoliš.
Novi porezi i rast cijena cigareta
Iako će većina proračuna doći iz doprinosa država članica, Komisija je također predložila tri nova poreza usmjerena na elektronički otpad, velike korporacije i duhanske proizvode poput cigareta i cigara. Te proizvode trenutno oporezuju same države članice, koje zadržavaju prihod.
Cilj je prikupiti 25 do 30 milijardi eura godišnje koji bi se koristili za otplatu zajedničkog duga EU-a, nastalog za financiranje oporavka nakon pandemije COVID-19.
Rast cijena cigareta već je predviđen diljem EU-a kroz dugo očekivanu reviziju Direktive o duhanskim proizvodima. Procjenjuje se da će cijena pakiranja porasti za jedan do dva eura. Po prvi put, alternativni proizvodi poput e-cigareta i grijanog duhana bit će obuhvaćeni minimalnim stopama oporezivanja – iako nižima nego obične cigarete.
Bioraznolikost nije više proračunska stavka
Bioraznolikost će izgubiti svoju zasebnu proračunsku stavku i biti apsorbirana u širi cilj “klime i okoliša” koji bi iznosio 35 posto ukupnog proračuna, odnosno oko 700 milijardi eura. Prije toga, osim klimatskog cilja od 30 posto, bilo je predviđeno da se 7,5 posto godišnje potrošnje usmjeri na bioraznolikost u 2024., s porastom na 10 posto u 2026. i 2027. Novi okolišni cilj obuhvaćat će svih šest okolišnih prioriteta EU-a, od klime i bioraznolikosti do kružnog gospodarstva i sprječavanja zagađenja.
Još manje novca za poljoprivrednike
Poljoprivrednici su bijesni. U prethodnom višegodišnjem proračunu EU-a, Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) iznosila je 386,6 milijardi eura. Ovaj put, za poljoprivredu je izdvojeno 300 milijardi eura.
Dodatno, ZPP više nije zasebna stavka proračuna, već je uklopljena u širu kategoriju “nacionalnih i regionalnih partnerskih planova”. Zemlje članice moraju potrošiti najmanje 300 milijardi na poljoprivredu, ali nisu obvezne potrošiti više. Poljoprivredne udruge, koje već prosvjeduju ispred Parlamenta i Komisije, ne gaje velike nade.
Dodatna pomoć Ukrajini
Istočne članice EU-a odnijele su veliku pobjedu. Komisija je objavila da će istočne regije, posebno one uz granice s Ukrajinom, Rusijom i Bjelorusijom, dobiti veća sredstva za sigurnost i gospodarstvo.
Također, iako je EU očajnički tražila nove prihode, nije uključila prihod od proširenja ETS-a (sustava trgovanja emisijama) na zgrade i cestovni promet u popis novih izvora prihoda.
Konačno, predložena je dodatna pomoć Ukrajini od 100 milijardi eura za obnovu i put prema članstvu u EU.
Veća ulaganja u mreže i digitalnu tehnologiju
EU planira značajno povećati ulaganja u modernizaciju elektroenergetskih mreža, s ciljem snižavanja cijena energije. Connecting Europe Facility, koji se koristi za infrastrukturne projekte, povećava energetski proračun sa šest na 30 milijardi eura.
Dodatno, mreže će imati pristup proširenom Fondu za konkurentnost od 410 milijardi eura, što bi trebalo smanjiti gubitke i cijene za industriju i kućanstva.
Komisija predlaže da se proračun za digitalne tehnologije poveća pet puta – na 54,8 milijardi eura. Digitalne tehnologije postaju ključna poluga konkurentnosti u svijetu u kojem SAD i Kina agresivno ulažu u umjetnu inteligenciju i druge transformativne tehnologije.
Pet puta više za obranu, dvostruko za znanost
Von der Leyen je rekla da će EU izdvojiti najmanje 131 milijardu eura za obranu i svemir, što je pet puta više od sadašnje razine. Zasebni proračuni također će se koristiti za jačanje obrambene spremnosti EU-a. pozdravila je ambiciju Komisije.
Glavni program EU za istraživanje i razvoj, Horizon Europe, gotovo će se udvostručiti – na 175 milijardi eura (trenutno 95 mlrd). Erasmus+ program za mobilnost studenata povećava se za 50 posto na više od 40 milijardi eura. Novi program AgoraEU vrijedan 8,6 milijardi eura podržavat će kulturu, medije i civilno društvo.
Vrijeme će tek pokazati
Predloženo je 17,7 milijardi eura za vojnu mobilnost, što je znatno više od sadašnjih 1,7 milijardi. No, to je i dalje daleko od 75 do 100 milijardi eura, koliko je traženo. Connecting Europe Facility bi trebao iznositi 81,4 milijarde eura, od čega bi 51 milijarda išla na promet.
Sredstva kohezijske politike trebala bi poticati rast u siromašnijim dijelovima EU-a i smanjiti nejednakosti. Iako je dosad to bila zasebna proračunska linija, sada se integrira u nacionalne partnerske planove.
Siromašnijim regijama jamči se 218 milijardi eura, ali ostale regije nemaju takva jamstva. Gradonačelnici i regionalni čelnici zabrinuti su da će nacionalne vlade imati preveliku moć nad raspodjelom sredstava i da bi politički protivnici mogli biti kažnjeni uskraćivanjem pristupa fondovima.
