Plaće nam snažno rastu, ali i dalje ovisimo o slabije plaćenim sektorima
U razdoblju između 2014. i 2022., plaće u Hrvatskoj porasle su za gotovo 50 posto – viši rast imali su samo Litva (+80,3%) i Latvija (+67,4%).
Dok u srcu Europe radnici zarađuju i do 70.000 eura godišnje, u Hrvatskoj se prosječna godišnja bruto plaća tek približila granici od 15.000 eura, prema analizi HZZ-a za prošlu godinu. Ipak, iza tih brojki krije se važna dinamika – Hrvatska je, prema podacima Eurostata, jedna od zemalja s najbržim rastom plaća u cijeloj Europskoj uniji.
Goleme razlike, geografski i strukturno
Prema podacima za 2022. godinu, prosječna bruto godišnja plaća u EU iznosila je oko 33.500 eura. No pogledamo li detaljnije, razlike između članica su drastične. Luksemburg prednjači s 73.038 eura, slijede Danska (63.598 €) i Njemačka (48.187 €). U tom kontekstu, Hrvatska s 15.079 eura zauzima tek 25. mjesto od 27 članica. To je gotovo pet puta manje od luksemburga i tri puta manje od Njemačke. Ispod Hrvatske nalaze se još jedino Bugarska i Rumunjska, dok Slovenija, nekadašnji hrvatski uzor i susjed, bilježi prosjek od 25.327 eura.
Hrvatska u top 5 prema rastu
No ono što treba istaknuti je tempo rasta. U razdoblju između 2014. i 2022., plaće u Hrvatskoj porasle su za gotovo 50 posto. To je više od Češke, Poljske, Mađarske ili Slovačke, a izjednačeno s Estonijom i Finskom. Samo su Litva (+80,3 %) i Latvija (+67,4 %) bile brže. Taj podatak potvrđuje da Hrvatska, barem nominalno, sustiže prosjek EU.
“Ako ovakav trend rasta bude održiv, Hrvatska bi u idućem desetljeću mogla preteći nekoliko istočnoeuropskih članica”, procjenjuje se u analizi objavljenoj u biltenu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Pitanje realne kupovne moći
Unatoč snažnom postotnom rastu, izazov ostaje – realna kupovna moć. Inflacija, visoki troškovi stanovanja i hrane te porezno opterećenje značajno umanjuju doživljeni napredak. Tako primjerice, medijalna neto plaća u Hrvatskoj danas iznosi oko 1200 eura, dok su prosjeci u Njemačkoj ili Austriji i do 3500 eura.
Minimalna bruto plaća u Hrvatskoj, iako zakonski podignuta na 970 eura, još uvijek ne omogućuje stabilnu egzistenciju bez dodatnih izvora prihoda – posebno u većim gradovima.
Jedan od ključnih razloga zaostajanja je strukturna ovisnost o slabije plaćenim sektorima: trgovini, turizmu i građevini. Dok istovremeno obrazovani kadar u informatičkom i zdravstvenom sektoru sve češće migrira. Zbog toga analitičari poručuju da je nužno stimulirati domaće investicije u visokotehnološke industrije, smanjiti opterećenje rada te ulagati u reindustrijalizaciju i digitalnu tranziciju.
