Kako se Europa bori za neovisnost o uvozu rijetkih zemnih metala iz Kine

Aktualno Forbes Hrvatska 13. kol 2025. 10:05
featured image

13. kol 2025. 10:05

Gotovo 80 godina rijetki zemni metali se ispumpavaju iz industrijskog postrojenja u La Rochelleu na zapadnoj obali Francuske.

No kako materijali postaju sve važniji za globalno gospodarstvo, kemijska tvrtka Solvay proširuje svoj pogon za preradu uz Atlantski ocean kako bi zadovoljila rastuću potražnju diljem Europe.

Skupina od 17 metala ključna je za ogromne količine moderne tehnologije poput pametnih telefona, električnih vozila, vjetroturbina i MRI skenera, prenosi BBC.

Međutim, oko 70% rudarstva rijetkih zemnih metala i 90% rafiniranja odvija se u Kini, kao rezultat dugogodišnje podrške kineske vlade. Europa, kao i mnogi drugi dijelovi svijeta, pokušava smanjiti svoju ovisnost o uvozu ovih ključnih metala iz Kine. Budućnost Solvayeve tvornice bit će ključna za te ambicije.

“Ovo je tržište koje brzo raste, a također postoji i veća potražnja za kraćim lancima opskrbe“, kaže izvršni direktor Solvaya Philippe Kehren.

Pandemija Covida i rat u Ukrajini natjerali su tvrtke i političare da pokušaju ukloniti neke od ranjivosti u svojim lancima opskrbe.

“Kada imate materijal koji gotovo 100% dolazi s jedne određene lokacije, ako ste ovisni o tome, želite diverzificirati svoje nabave. To je ono što mi možemo ponuditi“, objašnjava šef belgijskog kemijskog diva.

Zato je prošle godine stupio na snagu Zakon EU o kritičnim sirovinama. Njime se postavljaju ciljevi za smanjenje ovisnosti o uvozu za vađenje, preradu i recikliranje najvažnijih tvari do 2030. godine.

Dva pogona za preradu rijetkih zemnih metala u Europi

Europa ima samo dva pogona za preradu rijetkih zemnih metala, jedan u Estoniji i u zapadnoj Francuskoj, koji je jedini pogon izvan Kine koji može preraditi svih 17 različitih rijetkih zemnih metala.

Povećana ulaganja u pogon dolaze u trenutku kada se tvrtka udaljava od fokusiranja na opskrbu rijetkim zemnim elementima za katalitičke konvertore i umjesto toga se usredotočuje na rastuću potražnju za magnetima koji su ključni za baterije električnih automobila, naprednu elektroniku i obrambene sustave.

Zasad je fokus na recikliranju rijetkih zemnih metala koje se već nalaze u Europi. “Mislimo da vjerojatno možemo proizvesti 30% rijetkih zemnih metala potrebnih Europi samo recikliranjem motora i druge opreme koji su na isteku životnog vijeka“, kaže Kehren.

U Europi nema operativnih rudnika rijetkih zemalja. Projekti u Norveškoj i Švedskoj su među najnaprednijima, ali vjerojatno će proći još jedno desetljeće prije nego što budu spremni.

“Mislim da je apsolutno neophodno imati vlastite rudnike, ne nužno puno njih, jer možemo imati mješovitu ponudu, ali važno je imati vlastite izvore. To je složen proces pretvaranja tih materijala u prahove. Potrebno je otprilike 1500 procesa, a s obzirom na jedinstvene mogućnosti ovog objekta, strancima se rijetko dopušta ulazak. To je zbog zabrinutosti da bi konkurenti mogli dobiti dio znanja koje je trenutno inače koncentrirano u Kini.

Međutim, odobren nam je poseban pristup jednoj od posebnih soba koje su dio strogo čuvanog znanja i iskustva stečenog od početka rada ovog pogona 1948. godine”, kaže Kehren.

“Ovisnost o jednom izvoru je opasna”

Francuska vlada podržava ovaj objekt s oko 20 milijuna eura (23 milijuna dolara; 17,4 milijuna funti) poreznih olakšica. Ovo područje od 40 hektara zapošljava više od 300 ljudi, a značajne količine kemikalija pohranjuju se u cilindričnim spremnicima.

“Ovisnost o jednom izvoru je opasna jer ne možete znati što će se dogoditi s tim izvorom iz raznih razloga“, kaže Benjamin Gallezot, savjetnik predsjednika Macrona za strateške minerale i metale.

“To može biti geopolitički razlog, ali može biti i prirodna katastrofa ili što god. Mislim da je ekonomska suradnja očito snažnija od samo čiste konkurencije”, kaže Gazellot.

Europski parlament želi da Europska komisija učini više kako bi smanjila tu ovisnost o kineskim rijetkim zemnim metalima. Tvrdi da su kontrole Pekinga neopravdane i namijenjene prisilnoj upotrebi.

Prilikom nedavnog posjeta Njemačkoj, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi rekao je da je suvereno pravo njegove zemlje, kao i uobičajena praksa kontrolirati izvoz robe koja ima i komercijalnu i vojnu namjenu.

Taj stav objašnjava zašto je osiguranje pristupa sirovinama bilo u središtu nedavnih trgovinskih sporazuma EU, poput onog koji je prošle godine potpisan s Argentinom, Brazilom, Paragvajem i Urugvajem.

“Potrebna je veća državna potpora”

Zapadne tvrtke u sektoru rijetkih zemnih metala kažu da im je potrebna veća državna potpora ako žele sustići svoje kineske konkurente.

Rafael Moreno, izvršni direktor australske tvrtke Viridis Mining, kaže da je ova podrška, i regulatorna i financijska, trenutno ključna. Njegova tvrtka razvija golemi rudnik rijetkih zemnih metala u Brazilu.

Jedan od razloga zašto je Kina ispred ostatka svijeta u pogledu rijetkih zemnih metala jest taj što je bila spremnija nositi se s radioaktivnim onečišćenjem koje može biti uzrokovano rudarenjem i preradom.

Određivanje cijena ključno je za budućnost proširene tvornice u La Rochelleu, kaže. Potrebno mu je da se njegovi kupci, koji opskrbljuju proizvođače automobila i velike tehnološke tvrtke, obvežu na kupnju određenih količina rijetkih zemalja po određenim cijenama.

EU je zakonski propisala svoje ciljeve za smanjenje uvoza, ali želi vidjeti kako će ih ostvariti. “Hoće li postojati financijski poticaji, na primjer, za različite igrače uda nabavljaju rijetke zemne elemente iz Europe?” To bi, kaže, bilo dobro za gospodarstvo kontinenta.

Postani dio Forbes zajednice

Najrelevantniji sadržaj iz svijeta biznisa - izravno na vaš e-mail.