S ogromnim zalihama hrane nordijska zemlja spremna za sljedeću krizu. I ostatak Europe bi trebao biti
U kriznim vremenima, hrana je više od egzistencije. Ona je stup nacionalne stabilnosti, a Finska je to davno shvatila.
Geografija, blaga kontinentalna klima i povijest oblikovali su način razmišljanja u Finskoj u kojoj je pripremljenost ključna. U zemlji s ogromnim teritorijem, rijetkom naseljenošću i velikim udaljenostima između zajednica.
To je razumijevanje duboko ukorijenjeno u finskom društvu, u pojedinačnim kućanstvima kao i u vladinim institucijama. Danas se finski pristup pripravnosti s pravom smatra modelom za Europu, ali to nije rješenje koje odgovara svima, prenosi Guardian.
Ono što funkcionira za Finsku, možda neće funkcionirati negdje drugdje.
Sustav strateških rezervi žitarica
U Nacionalnoj agenciji za hitne opskrbe (NESA) puno se vremena razmišlja o tome što bi moglo poći po zlu i što je još važnije, kako biti u pripravnosti, bilo da je riječ o pandemiji, kibernetičkom napadu ili geopolitičkom šoku, njihov je posao osigurati da zemlja može nastaviti funkcionirati, prehraniti i zaštititi svoje ljude. Pandemija Covida-19 i rat u Ukrajini pokazali su koliko krhki mogu biti globalni sustavi.
Jedan od temelja finske nacionalne otpornosti je sustav strateških rezervi žitarica. Te rezerve uključuju pšenicu, zob, ječam i raž, žitarice koje su ključne za njihovu poljoprivredu i prehranu. Skladištene u sigurnim objektima diljem zemlje, rotiraju se metodom FIFO kako bi se održala kvaliteta i osiguralo da se starije žitarice koriste prije novijih.
Ove su rezerve osmišljene za održavanje stanovništva devet mjeseci u slučaju globalnog kolapsa opskrbnog lanca ili poremećaja domaće proizvodnje. Tijekom pandemije i rata u Ukrajini, pomogle su umiriti javnost.
Finska proizvodi većinu hrane koju konzumira, zahvaljujući poljoprivrednicima, koji upravljaju s više od 40.000 farmi diljem zemlje. U 2024. godini proizvodnja usjeva bila je glavna aktivnost na 74% farmi.
“Čak smo razvili i vlastiti kultivar uljane repice, Aurea CL, posebno prilagođen nordijskoj klimi. To pomaže osigurati da domaće ulje uljane repice i hrana bogata proteinima ostanu dostupni čak i tijekom kriznih vremena. Ova vrsta inovacije odražava našu dugoročnu predanost otpornosti.
No, spremnost se ne odnosi samo na zalihe i proizvodnju. Radi se o sustavima koji se mogu prilagoditi i nastaviti funkcionirati pod stresom. Finski lanac opskrbe hranom je otporan po svojoj prirodi. Vlada blisko surađuje s proizvođačima, prerađivačima, trgovcima na malo i logističkim tvrtkama kako bi osigurala kontinuitet. Postoje planovi za hitne slučajeve kako bi se preusmjerile isporuke i dala prioritet osnovnim proizvodima. Također održavamo rezerve goriva za hitne slučajeve kako bismo osigurali rad poljoprivrednih strojeva i prijevoza hrane tijekom kriza.
Ključni dio naše strategije su javno-privatna partnerstva. U Nesi surađujemo s tvrtkama iz cijelog prehrambenog sektora, od mlinova za žitarice do lanaca supermarketa. Zajedno razvijamo planove za nepredviđene situacije, provodimo zajedničke vježbe i dijelimo informacije. Ova suradnja nije samo politika. To je način na koji se stvari rade. Tvrtke razumiju svoju ulogu u nacionalnoj spremnosti i shvaćaju je ozbiljno.
Pripremljenost također počinje kod kuće. U Finskoj je spremnost na razini kućanstva ključna. Jedan od naših najučinkovitijih alata je 72-satni model, koji potiče svako kućanstvo da bude samodostatno: da ima dovoljno hrane i flaširane vode (pet litara po osobi) za tri dana. Savjetujemo da imate zalihu suhe hrane koja se dobro čuva, poput orašastih plodova ili suhog voća. Naš popis za kućnu opremu za hitne slučajeve uključuje predmete kao što su pribor za prvu pomoć, tablete joda, radio na baterije, svjetiljka, power bank, prijenosni štednjak, toaletni papir i ljepljiva traka.
Europski prehrambeni sustav u velikoj je mjeri međusobno povezan i ranjiv na vanjske šokove. Osim pandemije i rata u Ukrajini, suša u južnoj Europi i globalni poremećaji u brodarstvu pokazali su koliko se brzo stvari mogu raspasti. Klimatska kriza dodaje još jedan sloj rizika. Strateške rezerve, visoka domaća proizvodnja, javno-privatna suradnja i pripremljenost na razini kućanstava bitne su komponente održivog prehrambenog sustava.”
Miika Ilomäki, glavni stručnjak za pripravnost u Finskoj nacionalnoj agenciji za hitne opskrbe
