Iran se nakon desetljeća zabrane ponovno vraća uzgoju “biljke radosti” – sve zbog zdravlja stanovništva
Iranski proizvođači morfija i drugih opioida godinama su se oslanjali na zapljene ilegalnih afganistanskih droga. No količine su naglo pale otkako su talibani 2022. zabranili uzgoj maka. Nastavak nestašice mogao bi ugroziti javno zdravlje, pa zemlja sada planira proizvesti dovoljno maka za vlastite potrebe.
Nakon što je opskrba opijatima iz Afganistana presušila zbog zabrane uzgoja koju su uveli talibani, Iran planira ponovno početi uzgajati legalne opijumske makove za medicinsku upotrebu, po prvi put nakon nekoliko desetljeća.
Iranski proizvođači morfija i drugih opioida godinama su se oslanjali na zapljene ilegalnih afganistanskih droga. No količine su naglo pale otkako su talibani 2022. zabranili uzgoj maka – sa 750 tona u 2021. na oko 200 tona prošle godine, prema procjenama vlade.
Kako upozorava Iranska agencija za hranu i lijekove, nastavak nestašice mogao bi ugroziti javno zdravlje, pa zemlja sada planira proizvesti dovoljno maka za vlastite potrebe.
“Legalni uzgoj je nužan za dugoročnu održivost”, rekao je glasnogovornik agencije Mohammad Hashemi za Financial Times. “Bez legalnog uzgoja ili kontroliranog uvoza, zemlja bi mogla imati problema s opskrbom vitalnim lijekovima poput morfija, kodeina i petidina.”
Regulirana domaća proizvodnja
Predsjednik Masoud Pezeshkian osobno je odobrio prijedlog ministarstva zdravstva o ponovnom pokretanju uzgoja maka, navode dužnosnici.
“S obzirom na poteškoće s uvozom zbog sankcija, odlučeno je osloniti se na reguliranu domaću proizvodnju”, rekla je glasnogovornica vlade Fatemeh Mohajerani ovog mjeseca.
Prema mišljenju stručnjaka, zemlji je godišnje potrebno oko 500 tona opijuma za medicinsku proizvodnju, no sankcije otežavaju uvoz. Iako su lijekovi tehnički izuzeti iz američkih sankcija, bankarska ograničenja Washingtona uzrokuju kašnjenja i prekide.
“Ove komplikacije pokazuju važnost legalnog domaćeg uzgoja”, rekao je Hashemi, dodajući da će Iran zatražiti odobrenje UN-ova Međunarodnog odbora za kontrolu narkotika. Vrijeme početka uzgoja ovisit će o pravnim procedurama i dozvolama.
Iran ima pogodne klimatske uvjete za uzgoj maka, rekao je Saeed Sefatian, bivši ravnatelj pri Iranskom stožeru za borbu protiv droga (DCHQ), koji je na planu legalnog uzgoja radio još prije više od dva desetljeća.
“Opijumski makovi pogodni su za Iran jer zahtijevaju relativno malo navodnjavanja. Tako Iran može zadovoljiti domaće potrebe, a uz nadzor i koordinaciju UN-a, proširiti i izvoz”, rekao je. “Svijetu je potreban morfij”,
Zabranjen od 1979.
Zabrana uzgoja maka od strane talibana stvorila je suprotan problem u susjednom Pakistanu, koji je postao jedan od najvećih ilegalnih proizvođača opijuma. Država sada očajnički pokušava uništiti farme koje niču uz afganistansku granicu i koje financiraju militantne skupine.
U Iranu je proizvodnja opijuma zabranjena još od Islamske revolucije 1979., kada je ukinut program uzgoja maka koji je deset godina ranije uveo šah Mohammad Reza Pahlavi. Ubrzo nakon toga Iran je postao glavna tranzitna ruta za krijumčarenje narkotika iz Afganistana prema Bliskom istoku i Europi.
Zlouporaba droga dugo je ozbiljan problem u Iranu, koji je UN 2010. proglasio najvećim svjetskim potrošačem opijuma. Nedavni podaci o razini ovisnosti su rijetki, ali 2015. vlada je procijenila da je 4,4 milijuna ljudi redovito ili povremeno koristilo drogu.
“S jedne strane, Iran graniči s Afganistanom, najvećim svjetskim proizvođačem droga, a s druge strane s Irakom, gdje se sve više uzgaja kanabis”, rekao je Sefatian. “Statistike UN-a pokazuju da se Captagon (ilegalna droga na bazi amfetamina) – koji se prije uglavnom proizvodio u Siriji – sada širi u Iraku. To je izazov koji Iran ne može ignorirati”.
Islamska Republika vodi tvrdu politiku prema trgovini i konzumaciji droga. Amnesty International prošle je godine izvijestio da je “više od polovice od 850 ljudi” pogubljenih u Iranu 2023., bilo osuđeno za kaznena djela povezana s drogom u “nepravednim suđenjima”, što je organizacija osudila kao “grotesknu zlouporabu moći”.
Vodeći po zapljenama
Prema UN-u, Iran je 2019. zaplijenio 90 posto ukupnog opijuma koji je bio konfisciran u svijetu. Policija za borbu protiv narkotika često objavljuje snimke na kojima prikazuje uništavanje velikih pošiljki droga spaljivanjem.
Gotovo 4000 pripadnika sigurnosnih snaga ubijeno je u sukobima s narko-bandama tijekom proteklih desetljeća, dok je samo u prvih devet mjeseci 2025. razbijeno 1700 bandi, prema podacima DCHQ-a.
Prije zabrane, kilogram opijuma u Afganistanu koštao je oko 100 dolara, a u prvoj polovici 2024. cijena je skočila na oko 730 dolara, pokazuju podaci UN-ova Ureda za droge i kriminal.
Iranski kreatori politika strahuju da rast cijena opioida, u kombinaciji s inflacijom i valutnim problemima, tjera siromašnije korisnike na jeftinije sintetičke droge poput metamfetamina. “Iran odražava globalne trendove”, rekao je Sefatian.
