Allianzovo Izvješće o globalnom bogatstvu: Ukupna financijska imovina 269 bilijuna eura, snažan rast u Hrvatskoj
Allianz je predstavio šesnaesto izdanje svojeg Izvješća o globalnom bogatstvu, koje analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja.
Godina 2024. bila je još jedna godina sa solidnim rastom globalnog gospodarstva te još jedna iznimno uspješna godina za financijsku imovinu privatnih kućanstava: Rast od 8,7 % nadmašio je čak i snažan rast od prošle godine (8,0 %). Do kraja 2024. ukupna financijska imovina dosegnula je 269 bilijuna eura. Iako je riječ o novom apsolutnom rekordu, u odnosu na gospodarsku aktivnost financijska imovina od 283 % nalazi se tek na razini iz 2017. godine.
Rast predvođen SAD-om
U zadnjih deset godina financijska imovina američkih kućanstava rasla je u skladu s globalnim prosjekom. No, u 2024. njihov je rast bio čak i veći. To je u oštrom kontrastu sa zapadnom Europom i Japanom gdje je rast zaostajao za globalnim prosjekom više od 2 postotna boda odnosno nešto manje od 4 postotna boda godišnje.
“Rast financijske imovine u SAD-u jednostavno je nevjerojatan”, izjavio je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza. “U 2024. polovica rasta globalne financijske imovine ostvarena je isključivo u SAD-u. U zadnjem desetljeću taj je udio iznosio 47 %. Kina je, s druge strane, pridonijela s 20 %, a zapadna Europa s 12 %. Barem kada je riječ o financijskoj imovini, tvrdnja da su druge zemlje imale korist na račun SAD-a nema utemeljenja.”
Posjedovanje vrijednosnih papira, osobito dionica, ključno je za rast imovine. U tom su smislu zadnje dvije godine bile izuzetno zadovoljavajuće za štediše. U 2023. (11,5 %) i 2024. (12,0 %) vrijednosni papiri rasli su gotovo dvostruko brže od ostalih dvaju razreda imovine: osiguranje/mirovine (6,7 % odnosno 6,9 %) te bankovni depoziti (4,7 % odnosno 5,7 %).
Međutim, u kojoj će mjeri štediše profitirati od rasta cijena vrijednosnih papira uvelike ovisi o strukturi portfelja koja se znatno razlikuje među zemljama i regijama. Posebno se ističu sjevernoamerički štediše kod kojih vrijednosni papiri čine 59 % portfelja. U zapadnoj Europi taj udio iznosi oko 35 %, dok je u Hrvatskoj samo 27 %. „Kad je riječ o navikama štednje, usporedba SAD-a i Njemačke vrlo je poučna”, rekla je Kathrin Stoffel, koautorica izvješća.
“Njemačka je u zadnjih deset godina postigla rast financijske imovine od 5,9 % godišnje, što je usporedivo sa SAD-om (6,2 %), ali na posve drukčiji način: nova ulaganja u štednju iznosila su 3,7 % postojeće financijske imovine godišnje – gotovo dvostruko više nego u SAD-u (2,0 %). Pritom je doprinos porasta vrijednosti bio samo 32 % – manje od polovice doprinosa u SAD-u (67 %). Hrvatska (godišnji rast od 6,3 %) sličnija je Njemačkoj: napori za ulaganje u štednju još su veći (4,5%), ali porast vrijednosti čini samo 26 %.”
Rast u Hrvatskoj 9,9%
Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 9,9 % u 2024. godini. Taj izvrsni rezultat potaknut je rastom u svima trima razredima imovine, pri čemu su se bankovni depoziti, vrijednosni papiri te osiguranje/mirovine povećali za 9,0 %, 11,4 % odnosno 11,4 %. Nova ulaganja u štednju porasla su za 41 %, dosegnuvši novi rekord od 8,8 milijardi eura i nadmašivši čak i iznose zabilježene tijekom pandemije. Najviše su profitirali bankovni depoziti i osiguranje/mirovine, koji su primili 3,8 milijardi eura odnosno 1,9 milijardi eura, a radi se o novom rekordu u oba slučaja. Ipak, vrijednosni papiri, osobito obveznice, ostali su popularni, a hrvatska su kućanstva uložila su neto 2,8 milijardi eura – jednako kao i prethodne godine.
Rast obveza porastao je u 2024. na 10,6 %, što je najbrži rast od globalne financijske krize. Slijedom toga, omjer duga (obveze kao postotak BDP-a) porastao je na 33 %, iako je još uvijek za 12 postotnih bodova niži od razine zabilježene 2010. godine. Na kraju, neto financijska imovina porasla je za snažnih 9,7 %. Slijedom toga, Hrvatska je ostala na 31. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja (vidjeti tablicu).
“Rezultati ovogodišnjeg Izvješća o globalnom bogatstvu pokazuju koliko su hrvatska kućanstva otporna i spremna na promjene. Posebno je pozitivna činjenica da štednja i dalje snažno raste, a istodobno se sve više diversificira. To je važan pokazatelj financijske zrelosti i dugoročne stabilnosti. Allianz će i dalje aktivno podržavati građane u očuvanju i rastu njihove imovine, nudeći sigurna i inovativna rješenja. Naša misija je omogućiti svakom klijentu da s povjerenjem planira svoju financijsku budućnost, bez obzira na globalne izazove”, izjavila je Marijana Jakovac, predsjednica Uprave Allianz Hrvatska.
